CRVENA HRVATSKA.

OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA' DU-
BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA. DOŠASTO .POLUGODIŠTE.

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

God. XXII.

Sufrašnja skupština.

U zadnjem broju našega lista već
smo progovorili o dogođajima u Hr;
vatskoj. Spomenuli smo nevino pro-
livenu krv najnesebičnijeg i najideal-
nijeg dijela našega naroda, njegove
uzdanice, omladine naše. Rekli smo,
da se ta nevino prolivena krv puši
po zagrebačkim ulicama a iz nje da
suklja dim, koji navještuje vatru.

I uzbibala se domovina naša, s
jednog kraja na-drugi, tamo od Drave
i Dunava pa ovamo do našeg sinjeg
Jadrana diže se jedan glas, snažan
i gromovit: Svi na okup. Stisnimo
redove na obranu ugroženih prava
naše mukotrpne otadžbine.

Pokret započet od zagrebačke
omladine ne jenjava, već dapače
neprestano raste. Obuhvatio je sve
slojeve naroda našega po svim kra-
jevima naše domovine. Sjednica od
srijede našega sabora u Zadru svi-
jetla je njegova tačka. Kada se radi
o jednom dijelu našega naroda, o jed-
nom predjelu naše domovine, mora-
mo svi skočiti kao jedan, jer bol,
koja tišti našu prekovelebitsku braću,
jednako mi osjećamo.

U ovim sudbonosnim danima, mo-
ramo svi podići svoj glas na obranu
pogaženih prava, na obranu našeg
izmučenog i patničkog naroda tamo
preko Velebita. Moramo im svi pri-
teći u pomoć i moralno i materijalno.

, Sutra dolazi u naš grad odaslan-
stvo zagrebačke omladine. U tu svrhu
sazvana je javna pučka skupština u
Bondinu kazalištu, Sazvana je po
predstavnicima sviju stranaka, kako
to dolikuje važnosti same stvari,
Kada se radi o domovinskim pita-
njima, onda moramo bataliti na stranu
sve ono, što nas dijeli, te se naći
na okupu svi bez razlike stranaka.

Pohrlimo dakle svi sutra u Bon-
dino kazalište. Dajmo tamo oduška
svojim patriotskim osjećajima, a po-
šaljimo braći, na koju je navalila
mongolska sila, oduševljeni pozdrav

 

sa porukom, da smo s njima, da

čemo se jednako boriti kao i oni,
: da ćemo uraditi sve, što do nas stoji,

ln A A i
aaa POJEDINI BROJ 10 PARA sasa
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

 

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

NANA
NAĐENA RE
L kz) [e ki £

RO

 

a

DUBROVNIK, 10. FEBRUARA 1912. ,

a da jedan put prestane to vrzino
kolo u Hrvatskoj.

Ove nam riječi i nehotice nameću
neke refleksije. Eto ima toliko godina,
decenija, da u Hrvatskoj vlastodržci
postupaju na - najbrutalniji način.
Hoće silom da uguše narodnu volju.
Narod ne smije doći do riječi. Mi
sma jednom prilikom kazali, da se
sve to čini radi državopravnog po-
ložaja, koji Hrvatska ima. Ona bo
ima takav državopravni položaj, po-
moću kojega bi se vrlo lako dalo sa
uspjehom operirati na korist naših
narodnih ciljeva. Pa baš za to, da
ne dođu pravi narodni ljudi do riječi,
da onda upotrebe taj državopravni
položaj naše matere zemlje u njenu
korist, čine se svi oni eksperimenti,
koji se čine,

I mi koji smo došli*do te 'spoz-
naje ne prestajemo  upozorivati, - da
se slože svi narodni ljudi i da se do-
govore glede jedinstvene narodne po-
litike. Ostala uda naše raktrgane do-
movine moraju u date Vrši pri-
teći u pomoć svojoj materi zemlji,
Ali ta pomoć neka bude takova, da
mora da donese koristi. Vlastodršci
malo ili ništa .ne drže do svih ovih
naših izjava, ako za njima nemaju
slijediti djela i to djela, koja će im
zadati nešto više brige od obične
glavobolje.

S riječi moramo već jedanput
preći na djela. U Trstu je na skup-
štini u Narodnom Domu pala jedna
lijepa ideja. Slovenački zastupnik
Dr. Ribarž predložio je, da prilikom
nastajućih izbora pođu članovi care-
vinskoga tijeća u Hrvatsku te tim
izborima da prisustvuju kao kontrola
Evroj ». Sjajna ideja, samo je valja
realizirati. A i to je malo, treba je
upotpuniti, |

Pa sutra sa skupštine u Bondinu
teatru neka se pođe za jedan korak
dalje. Neka se stavi na srce narod-
nim prvacima u svim našim zemlja-
ma, da stvore akcioni odbor, koji će
obavijestiti Evropu o dogođajima u
Hrvatskoj. Neka iz ovoga grada,
grada slobode i ponosa, pođe prvi

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

Broj 12.

 

 

odlučni korak za slobodu i ponos
naroda našega. .Neka sutra sa skup-
štine pođe i prvi odlučni poticaj za
svestranu, jednodušnu, i dobro pre
mišljenu akciju za slobodu domovine
naše — majke Hrvatske.

Domaće vijesti.

Zaključci hrvatske delegacije. U srijedu se
držala koferenclja hrvatske delegacija u Pešti.
Toj su konferenciji osim mađarona prisust-
vovali i člancvi središnjeg kluba Dr. Mazzura
Dr. Benešići Dr. Papratović, dočim se Dr,
Pinterović ispričao.

Na ovoj je konferenciji ban pl. Cuvaj
razvio svoj program, koji je potpuno akcep-
tirao mađarsko stanovište u svim pitanjima.
Nema za hrvatski rarod ništa do li pukih
obećanja. u

U ime nezavisnog središnje kluba pos-
tavio je Dr. Papratovć. slijedeći predlog:
._. wHrvatski delegati traže od zajedničke
vlade, da neposredno iza rasprave o vojnim.
osnovama u zajedničkom ugarsko-hrvatskom
zaboru donese na ustavno pretresanje obe-
ćanu novu zakonsku osnovu o t. zv. željez-
čarskoj pragmatici, kojom će se odstraniti
povrede temeljnog državnog zakona ugarsko-
hrvatske nagodbe Cle, I. 1868 počinjene sa
sada postojećom t. zv. pragmatikom, — a
za slučaj, da zajednička vlada ne htjedne
tome udovoljiti, ima hrvatska delegacija iz-
javiti, da neće dotle :udjelovati n radu za-
jedničkog sabora, dok se 'ovomu zahtjevu
ne udovlji i rečena povreda: zakona ne
odstrani“.

Delegat Dr. Franjo, Spevec predložio je
slijedeći protupredlog: si

»Hrvatski delegati na zajedničkom sa-
boru ostaju nepomično na stanovištu, što su
ga već zauzeli svojom deklaracijom, danom
u tom saboru tečajem god. 1911, kako glede
željezničke NINJŠAOS tako glede ostalih
tegoba u pogledu SEA: provađanja

 

državopravne nagodbe. Q em  zajed-
ničke vlado na potaknuta pi s ovi:
ljili su se hrvatski delegati, predhodno uva-

žujući parlamentarne zapreke, koje su bile
na putu tome, da se hrvatski zahtjevi od-
mah ispune. Stoga stalno RR: da će
ovi na zakonu osnovani htjevi — biti
s mjesta ispunjeni, čim nestane onih
reka, imenito, da će se je glede uklo-
njenja željezničke pramatike -isp
budu rij vojne osnove, koje
trakom agom: pošti rješenje
svakom om vati rij .
tanja, tim odlu o o A ke ti

štv , .. . .
orake za što uspješnije riješenje tog pitanja“. .
Naravno da su svi mađaroni glasovali
za ovaj Spevćev predlog.