CRVENA HRVATSKA. OCIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA' DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA. DOŠASTO .POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXII. Sufrašnja skupština. U zadnjem broju našega lista već smo progovorili o dogođajima u Hr; vatskoj. Spomenuli smo nevino pro- livenu krv najnesebičnijeg i najideal- nijeg dijela našega naroda, njegove uzdanice, omladine naše. Rekli smo, da se ta nevino prolivena krv puši po zagrebačkim ulicama a iz nje da suklja dim, koji navještuje vatru. I uzbibala se domovina naša, s jednog kraja na-drugi, tamo od Drave i Dunava pa ovamo do našeg sinjeg Jadrana diže se jedan glas, snažan i gromovit: Svi na okup. Stisnimo redove na obranu ugroženih prava naše mukotrpne otadžbine. Pokret započet od zagrebačke omladine ne jenjava, već dapače neprestano raste. Obuhvatio je sve slojeve naroda našega po svim kra- jevima naše domovine. Sjednica od srijede našega sabora u Zadru svi- jetla je njegova tačka. Kada se radi o jednom dijelu našega naroda, o jed- nom predjelu naše domovine, mora- mo svi skočiti kao jedan, jer bol, koja tišti našu prekovelebitsku braću, jednako mi osjećamo. U ovim sudbonosnim danima, mo- ramo svi podići svoj glas na obranu pogaženih prava, na obranu našeg izmučenog i patničkog naroda tamo preko Velebita. Moramo im svi pri- teći u pomoć i moralno i materijalno. , Sutra dolazi u naš grad odaslan- stvo zagrebačke omladine. U tu svrhu sazvana je javna pučka skupština u Bondinu kazalištu, Sazvana je po predstavnicima sviju stranaka, kako to dolikuje važnosti same stvari, Kada se radi o domovinskim pita- njima, onda moramo bataliti na stranu sve ono, što nas dijeli, te se naći na okupu svi bez razlike stranaka. Pohrlimo dakle svi sutra u Bon- dino kazalište. Dajmo tamo oduška svojim patriotskim osjećajima, a po- šaljimo braći, na koju je navalila mongolska sila, oduševljeni pozdrav sa porukom, da smo s njima, da čemo se jednako boriti kao i oni, : da ćemo uraditi sve, što do nas stoji, ln A A i aaa POJEDINI BROJ 10 PARA sasa IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE NANA NAĐENA RE L kz) [e ki £ RO a DUBROVNIK, 10. FEBRUARA 1912. , a da jedan put prestane to vrzino kolo u Hrvatskoj. Ove nam riječi i nehotice nameću neke refleksije. Eto ima toliko godina, decenija, da u Hrvatskoj vlastodržci postupaju na - najbrutalniji način. Hoće silom da uguše narodnu volju. Narod ne smije doći do riječi. Mi sma jednom prilikom kazali, da se sve to čini radi državopravnog po- ložaja, koji Hrvatska ima. Ona bo ima takav državopravni položaj, po- moću kojega bi se vrlo lako dalo sa uspjehom operirati na korist naših narodnih ciljeva. Pa baš za to, da ne dođu pravi narodni ljudi do riječi, da onda upotrebe taj državopravni položaj naše matere zemlje u njenu korist, čine se svi oni eksperimenti, koji se čine, I mi koji smo došli*do te 'spoz- naje ne prestajemo upozorivati, - da se slože svi narodni ljudi i da se do- govore glede jedinstvene narodne po- litike. Ostala uda naše raktrgane do- movine moraju u date Vrši pri- teći u pomoć svojoj materi zemlji, Ali ta pomoć neka bude takova, da mora da donese koristi. Vlastodršci malo ili ništa .ne drže do svih ovih naših izjava, ako za njima nemaju slijediti djela i to djela, koja će im zadati nešto više brige od obične glavobolje. S riječi moramo već jedanput preći na djela. U Trstu je na skup- štini u Narodnom Domu pala jedna lijepa ideja. Slovenački zastupnik Dr. Ribarž predložio je, da prilikom nastajućih izbora pođu članovi care- vinskoga tijeća u Hrvatsku te tim izborima da prisustvuju kao kontrola Evroj ». Sjajna ideja, samo je valja realizirati. A i to je malo, treba je upotpuniti, | Pa sutra sa skupštine u Bondinu teatru neka se pođe za jedan korak dalje. Neka se stavi na srce narod- nim prvacima u svim našim zemlja- ma, da stvore akcioni odbor, koji će obavijestiti Evropu o dogođajima u Hrvatskoj. Neka iz ovoga grada, grada slobode i ponosa, pođe prvi PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA Broj 12. odlučni korak za slobodu i ponos naroda našega. .Neka sutra sa skup- štine pođe i prvi odlučni poticaj za svestranu, jednodušnu, i dobro pre mišljenu akciju za slobodu domovine naše — majke Hrvatske. Domaće vijesti. Zaključci hrvatske delegacije. U srijedu se držala koferenclja hrvatske delegacija u Pešti. Toj su konferenciji osim mađarona prisust- vovali i člancvi središnjeg kluba Dr. Mazzura Dr. Benešići Dr. Papratović, dočim se Dr, Pinterović ispričao. Na ovoj je konferenciji ban pl. Cuvaj razvio svoj program, koji je potpuno akcep- tirao mađarsko stanovište u svim pitanjima. Nema za hrvatski rarod ništa do li pukih obećanja. u U ime nezavisnog središnje kluba pos- tavio je Dr. Papratovć. slijedeći predlog: ._. wHrvatski delegati traže od zajedničke vlade, da neposredno iza rasprave o vojnim. osnovama u zajedničkom ugarsko-hrvatskom zaboru donese na ustavno pretresanje obe- ćanu novu zakonsku osnovu o t. zv. željez- čarskoj pragmatici, kojom će se odstraniti povrede temeljnog državnog zakona ugarsko- hrvatske nagodbe Cle, I. 1868 počinjene sa sada postojećom t. zv. pragmatikom, — a za slučaj, da zajednička vlada ne htjedne tome udovoljiti, ima hrvatska delegacija iz- javiti, da neće dotle :udjelovati n radu za- jedničkog sabora, dok se 'ovomu zahtjevu ne udovlji i rečena povreda: zakona ne odstrani“. Delegat Dr. Franjo, Spevec predložio je slijedeći protupredlog: si »Hrvatski delegati na zajedničkom sa- boru ostaju nepomično na stanovištu, što su ga već zauzeli svojom deklaracijom, danom u tom saboru tečajem god. 1911, kako glede željezničke NINJŠAOS tako glede ostalih tegoba u pogledu SEA: provađanja državopravne nagodbe. Q em zajed- ničke vlado na potaknuta pi s ovi: ljili su se hrvatski delegati, predhodno uva- žujući parlamentarne zapreke, koje su bile na putu tome, da se hrvatski zahtjevi od- mah ispune. Stoga stalno RR: da će ovi na zakonu osnovani htjevi — biti s mjesta ispunjeni, čim nestane onih reka, imenito, da će se je glede uklo- njenja željezničke pramatike -isp budu rij vojne osnove, koje trakom agom: pošti rješenje svakom om vati rij . tanja, tim odlu o o A ke ti štv , .. . . orake za što uspješnije riješenje tog pitanja“. . Naravno da su svi mađaroni glasovali za ovaj Spevćev predlog.