CRVENA HRVATSKA

OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 8BE

SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE.

IZLAZI

 

 

God. XXII.

Iskra netaknutu žana.

Još nam zvuče u ušima one ri-
ječi našeg načelnika D.ra Melka Čin-
grije, kojima je pri banketu pozdra-
vio g. Seton Watsona.

 

 

Rekao je među ostalim ove ka-
rakteristične riječi: ,Pod gomilom
tuge i nepravde, ,kojom je udes va-
tru duše naroda našeg zatrpao, tinja
iskra gotovo netaknuta žara,
a ta je zahvalnost. Rekoh go-
tovo netaknuta, jer na žalost malo
nam se zgoda pruža, da se njome
rasipljemo . . .“

To su ove karakteristične riječi
našeg g. načelnika. Te su 'riječi vrlo
karakteristične, pa silom snage svoje
nameću nam neke refleksije.

Scotus Viator putujući Dalmaci-
jom doživio je neočekivano slavlje.
Onaj netaknuti žar naše narodne
duše probio je elementarnom snagom
na površinu. I naš se narod pokazao
u velike zahvalnim tom čovjeku.

A zašto sve to? Jer je taj pleme-
niti sin ponosne Škotske našao do-
bru riječ za nas. On je pokazao svi-
jetu, ko smo mi i kako se s nama
postupa. Prikazao se Evropi kao naš
branitelj. Upozorio je Evropu na va-
žnost našega pitanja. A njegove pro-
mišljene riječi u prvom redu su na-
mijenjene Habsburškoj monarkiji. Da-
pače svoje djelo o nama posvetio je
onomu austrijskome državniku, koji
će imati potrebiti genij i srčanost da
povoljno riješi naše pitanje. Taj
plemeniti" sin ponosne Škotske zabri-
nut je za veličinu i jakost Habsbur-
ške monarhije. Opstanak monarkije
potreban je u interesu evropskog ra-
vnotežja. I interes monarhije, potakao
je tog plemenitog našeg prijatelja,
da se na onakav način za nas
zatizme.

I on se je za nas zauzeo. A to nje-
govo zauzimanje za nas tako je ganulo
našu dušu, da se je ona iskra neta-
knuta žara pretvorila u veliki pla-
men zahvalnosti. Ne znamo, da li
je ikomu ikada naš narod onako
slavlje pripravio, kako baš Scotus

.-

 

 

 

 

DUBROVNIK, 2. MARTA 1912.

Viatoru. Još naš narod nije osjećao
prama nikomu onakve zahvalnosti
kao prama Scotus Viatoru.

I ovu plemenitu iskru žara za-
hvalnosti duše naše zar ne bi mogao
drugi da zaokupi? Ta snaga naša
bila bi najjača snaga prijestolja i
monarkije. Zašto kompetentni faktori
monarhije u vlastitom interesu same
monarkije »ne postupaju na drugi
način s nama? Zar oni nemaju oči
da vide, što se sve oko njih događa?

Ili je u interesu monarkije, da
nas učini svojim neprijateljima? Ili
našu naklonost monarhija misli steći
tim, da nam pripravlja vješala kao
za t. zv. veleizdajničkog procesa u

Zagrebu, ili tim što optužuje nevine*

ljude s veleizdaje te na optuženičku
klupu dovodi ponajbolji cvijet našega

naroda za Friedjungoviprocesa..u_

Beču? Ili će nas predobiti nasiln'm
režimima a la Rauch, Cuvaj? Za
što sve to? U koju svrhu?

Zar monarkija ne bi mogla žar
zahvalnosti naše za se zaokupiti?
Scotus Viator je dokazao, kako se
to i u interesu monarkije može po-
stići. A iz zahvalnosti naše prama
Scotus Viatoru mogli bi faktori mo-
narhije steći uvjerenje, kako naš na-
rod znade da bude zahvalan, ako
ima za što. Na kompetentnim fak-
torima monarkije je, ako hoće, da
taj žar buđe za njih, a ako ne će,
neka nastave dosadanju metodu, pa
će se to okrenuti onamo, gdje će to
najviše te faktore boljeti. Onda bi
se mogli kajati, ali ne bi više bilo
na vrijeme,

"Domaće vijesti, |

Demonstracije u Zagrebu, Gotovo nema
dana, da se u Zagrebu ne opetuju demon-
stracije, sad u jačoj sad u manjoj mjeri. U
nedjelju su demonstracije zauzele takove di-
mensije, da je izgledalo, da je u Zagrebu
prava revolucija. Bivši pravaški zastupnik
Ivan Peršić iznaša neke pojave, prama ko-
jima izgleda, da vlada aranžira sa svoje
strane izgrede, koje bi upotrebila kao izliku
za izvanzakonske mjere. Ovi bi joj izgredi
imali u prvom redu poslužiti, da radi sveopće
uzbuđenosti ne provede izbore u zakonitom
roku.

 

 

 

g POJEDINI BROJ 10 PARA s388
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR.

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

Broj 18.

 

Demonstracije po provinciji. Žalosni do-
gađaji u Zagrebu odjeknuli su po <ijeloj
našoj zemlji. S jednog kraja na drugi naše
domovine rodoljubni žar se pretvara u pla-
men.' Eno po Slavoniji, po Herceg Bosni, a
da o Dalmaciji i ne govorimo, misao jedin-
stva i slobode narodne okuplja mase i spaja
ih čvrstom sponom zajedništva. U Spljetu,
u Kaštelima, na Sušaku, pa onda u Mostaru,
Barijojluci, Kiseljaku, Vinkovcima, Djakovu,
svud se narod diže, da jasno dokaže što
hoće, a što neće. I usprkos sile bajuneta
narodna volja krči naprijed i usprkos svih
umjetnih i tiranskih zapreka ona će doći
do svoga cilja. Genij slobode nas je već
spojio, a sada sdruženi ići ćemo naprijed
ravno k cilju.

Uapšenje D.ra Lorkovića. Bivši zastupnik
Dr. Ivan Lorković uapšen je i poveden u
zatvor, da izvrši dosuđenu mu poznatu ka-
znu od tri mjeseca zatvora, što je tobože
krivotvorio potpis na Penjićevom prosvjedu.

Novi članovi gospodske kuće. Ovih dana
izašla su imenovanja novih članova gospod-
ske kuće. Imenovano je 12 nasljeđiiih članova
i 18 doživotnih. Među doživotnim članovima
imenovan je i naš zemljak bivši zastupnik
na dalmatinskom saboru i na carevinskom

vijeću dvorski savjetnik Antun vitez pl.
Vuković.

Dr. Kramarž o našem pitanju. Pred par
dana obdržavala se u Pragu sjednica mla-
dočeškog kluba. Na toj je sjednici Dr. Ka- ,
rel Kramarž držao govor o vanjskoj politici
monarhije. On je rekao slijedeće :

Grof Berchtold nastavit će rad svog
predšastnika, i možda naći put u Petrograd.“
Nau ne bi smio voditi kabinetsku politiku,
već bi morao štediti nacionalne osjećaje Ru-
sije i prema tomu obustaviti progone ru-
sinsko pravoslavnog pučanstva u Galiciji.

I prema Hrvatima i Srbima mora se
drugačije postupati nego do sada. Govornik
se izjavljuje pristašom konservativne poli-
tike mira, kako ju je izlagao grof Aehrert
thal u svom zadnjem govoru, jer Austrija
uz svoju nacionalnu rascjepkanost i svoje
mnoge. 'posebne interese ne možć voditi
agresivnu politiku. Samo politika mira i go-
spodarskog širenja može .za Austriju biti
prava politilaa. Ci

Mi moramo, reče, steći simpatije u ino-
zemstvu, a osobito u balkanskim državama.
u se napokon prekinuti sa protuslaven-

om politikom u Hrvatskoj. Treba Slavene
podupirati u njihovom nastojanju za gospo-
darskim otvorenjem Balkana.

Opotrukcija u poštanskom saboru. Khuen
je. sretno sklopio mir s Kossuthom i njego-
vom strankom, Prama utanačenom 'spora-
zuma Kossuthova stranka odustaje od . op-

M