CRVENA HRVATSKA OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. 8BE SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. IZLAZI God. XXII. Iskra netaknutu žana. Još nam zvuče u ušima one ri- ječi našeg načelnika D.ra Melka Čin- grije, kojima je pri banketu pozdra- vio g. Seton Watsona. Rekao je među ostalim ove ka- rakteristične riječi: ,Pod gomilom tuge i nepravde, ,kojom je udes va- tru duše naroda našeg zatrpao, tinja iskra gotovo netaknuta žara, a ta je zahvalnost. Rekoh go- tovo netaknuta, jer na žalost malo nam se zgoda pruža, da se njome rasipljemo . . .“ To su ove karakteristične riječi našeg g. načelnika. Te su 'riječi vrlo karakteristične, pa silom snage svoje nameću nam neke refleksije. Scotus Viator putujući Dalmaci- jom doživio je neočekivano slavlje. Onaj netaknuti žar naše narodne duše probio je elementarnom snagom na površinu. I naš se narod pokazao u velike zahvalnim tom čovjeku. A zašto sve to? Jer je taj pleme- niti sin ponosne Škotske našao do- bru riječ za nas. On je pokazao svi- jetu, ko smo mi i kako se s nama postupa. Prikazao se Evropi kao naš branitelj. Upozorio je Evropu na va- žnost našega pitanja. A njegove pro- mišljene riječi u prvom redu su na- mijenjene Habsburškoj monarkiji. Da- pače svoje djelo o nama posvetio je onomu austrijskome državniku, koji će imati potrebiti genij i srčanost da povoljno riješi naše pitanje. Taj plemeniti" sin ponosne Škotske zabri- nut je za veličinu i jakost Habsbur- ške monarhije. Opstanak monarkije potreban je u interesu evropskog ra- vnotežja. I interes monarhije, potakao je tog plemenitog našeg prijatelja, da se na onakav način za nas zatizme. I on se je za nas zauzeo. A to nje- govo zauzimanje za nas tako je ganulo našu dušu, da se je ona iskra neta- knuta žara pretvorila u veliki pla- men zahvalnosti. Ne znamo, da li je ikomu ikada naš narod onako slavlje pripravio, kako baš Scotus .- DUBROVNIK, 2. MARTA 1912. Viatoru. Još naš narod nije osjećao prama nikomu onakve zahvalnosti kao prama Scotus Viatoru. I ovu plemenitu iskru žara za- hvalnosti duše naše zar ne bi mogao drugi da zaokupi? Ta snaga naša bila bi najjača snaga prijestolja i monarkije. Zašto kompetentni faktori monarhije u vlastitom interesu same monarkije »ne postupaju na drugi način s nama? Zar oni nemaju oči da vide, što se sve oko njih događa? Ili je u interesu monarkije, da nas učini svojim neprijateljima? Ili našu naklonost monarhija misli steći tim, da nam pripravlja vješala kao za t. zv. veleizdajničkog procesa u Zagrebu, ili tim što optužuje nevine* ljude s veleizdaje te na optuženičku klupu dovodi ponajbolji cvijet našega naroda za Friedjungoviprocesa..u_ Beču? Ili će nas predobiti nasiln'm režimima a la Rauch, Cuvaj? Za što sve to? U koju svrhu? Zar monarkija ne bi mogla žar zahvalnosti naše za se zaokupiti? Scotus Viator je dokazao, kako se to i u interesu monarkije može po- stići. A iz zahvalnosti naše prama Scotus Viatoru mogli bi faktori mo- narhije steći uvjerenje, kako naš na- rod znade da bude zahvalan, ako ima za što. Na kompetentnim fak- torima monarkije je, ako hoće, da taj žar buđe za njih, a ako ne će, neka nastave dosadanju metodu, pa će se to okrenuti onamo, gdje će to najviše te faktore boljeti. Onda bi se mogli kajati, ali ne bi više bilo na vrijeme, "Domaće vijesti, | Demonstracije u Zagrebu, Gotovo nema dana, da se u Zagrebu ne opetuju demon- stracije, sad u jačoj sad u manjoj mjeri. U nedjelju su demonstracije zauzele takove di- mensije, da je izgledalo, da je u Zagrebu prava revolucija. Bivši pravaški zastupnik Ivan Peršić iznaša neke pojave, prama ko- jima izgleda, da vlada aranžira sa svoje strane izgrede, koje bi upotrebila kao izliku za izvanzakonske mjere. Ovi bi joj izgredi imali u prvom redu poslužiti, da radi sveopće uzbuđenosti ne provede izbore u zakonitom roku. g POJEDINI BROJ 10 PARA s388 IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA Broj 18. Demonstracije po provinciji. Žalosni do- gađaji u Zagrebu odjeknuli su po <ijeloj našoj zemlji. S jednog kraja na drugi naše domovine rodoljubni žar se pretvara u pla- men.' Eno po Slavoniji, po Herceg Bosni, a da o Dalmaciji i ne govorimo, misao jedin- stva i slobode narodne okuplja mase i spaja ih čvrstom sponom zajedništva. U Spljetu, u Kaštelima, na Sušaku, pa onda u Mostaru, Barijojluci, Kiseljaku, Vinkovcima, Djakovu, svud se narod diže, da jasno dokaže što hoće, a što neće. I usprkos sile bajuneta narodna volja krči naprijed i usprkos svih umjetnih i tiranskih zapreka ona će doći do svoga cilja. Genij slobode nas je već spojio, a sada sdruženi ići ćemo naprijed ravno k cilju. Uapšenje D.ra Lorkovića. Bivši zastupnik Dr. Ivan Lorković uapšen je i poveden u zatvor, da izvrši dosuđenu mu poznatu ka- znu od tri mjeseca zatvora, što je tobože krivotvorio potpis na Penjićevom prosvjedu. Novi članovi gospodske kuće. Ovih dana izašla su imenovanja novih članova gospod- ske kuće. Imenovano je 12 nasljeđiiih članova i 18 doživotnih. Među doživotnim članovima imenovan je i naš zemljak bivši zastupnik na dalmatinskom saboru i na carevinskom vijeću dvorski savjetnik Antun vitez pl. Vuković. Dr. Kramarž o našem pitanju. Pred par dana obdržavala se u Pragu sjednica mla- dočeškog kluba. Na toj je sjednici Dr. Ka- , rel Kramarž držao govor o vanjskoj politici monarhije. On je rekao slijedeće : Grof Berchtold nastavit će rad svog predšastnika, i možda naći put u Petrograd.“ Nau ne bi smio voditi kabinetsku politiku, već bi morao štediti nacionalne osjećaje Ru- sije i prema tomu obustaviti progone ru- sinsko pravoslavnog pučanstva u Galiciji. I prema Hrvatima i Srbima mora se drugačije postupati nego do sada. Govornik se izjavljuje pristašom konservativne poli- tike mira, kako ju je izlagao grof Aehrert thal u svom zadnjem govoru, jer Austrija uz svoju nacionalnu rascjepkanost i svoje mnoge. 'posebne interese ne možć voditi agresivnu politiku. Samo politika mira i go- spodarskog širenja može .za Austriju biti prava politilaa. Ci Mi moramo, reče, steći simpatije u ino- zemstvu, a osobito u balkanskim državama. u se napokon prekinuti sa protuslaven- om politikom u Hrvatskoj. Treba Slavene podupirati u njihovom nastojanju za gospo- darskim otvorenjem Balkana. Opotrukcija u poštanskom saboru. Khuen je. sretno sklopio mir s Kossuthom i njego- vom strankom, Prama utanačenom 'spora- zuma Kossuthova stranka odustaje od . op- M