Strana 2.

 

uspomene, što ih vezahu uz Dubrovnik i
Dalmaciju. Između ostalih bili su: protektor
večera načelnik dr. Groš, časni predsjednik
prof. Dr. Frankenberger, rektor češkog sve-
učilišta dv. savj. prof. Čelakovsky, književ-
nik prof. Klosterman, naš umjetnik prof.
Bukovac, prof. Ženišek, pjesnik F. N. Svo-
boda, spisateljica gđa R. Svobodova, spisa-
telj Hilbert, poslanici dr. Franta, Čech, Anyž,
zemalj. inspektor gosp. Bily, predsjednik
,Geskć obce sokolsk&“ dr. Scheiner, tajnik
Saveza slav. sok. dr. Novotny, opć. savj.
sudac Mattuš, sud. savj. Kerber, savj. Va-
lenta, opć. starješina Kreutzer, dr. Eittel z
Hvozdomilu, tajnik zemalj. odbora dr. Dvor-
žak te mnogo drugih.

Večer je priređivalo hrv. akad. društvo
» Hrvat“ i česki prijatelji Dubrovnika, na
čelu sa gosp. sucem Mattušem i ,dubrova-
čkim konsulem“ gosp. Heržmanem, — a uz
zabavni program bilo je predavanje o od-
nošajima Ceha i Jugoslavena, koje je držao
naš stari prijatelj književnik gosp. Kloster-
man, koji nije žalio ni truda ni vremena da
dođe iz Piznja, te da nas svojom milom pri-
sutnošću i iskrenim prijateljskim glasom po-
zdravi i oduševi. !

Večer je započela pozdravnim govorom
prof. Frankenbergera, koji je pozdravivši
načelnika i ostale istakao, da je posjet ovog
večera najljepšim dokazom zanimanja Čeha
za Dalmaciju i Dubrovnik. — Iza toga sli-
jedilo je predavanje gosp. Klostermana.

Uz buran pljesak popeo se simpatični
starac, kojeg se svak u Dubrovniku rado
sjeća, -— na podium, te vrelim i iskrenim
riječima govorio o 'odnošaju Čeha i Jugo-
slavena. Njegovo predavanje bilo je više
puta prekinuto burnim odobravanjem, oso-
bito kad je naglasio, kako nam prijeti ve-
lika pogibelj od Madžara 1 Nijemaca nada-
sve u Bosni i Hercegovini, te kako mora,
da budemo složni, ako ćemo, da im se
odrveino. i

pMi Česi ne vidimo između Hrvata,
Srba i Slovenaca nikakove razlike, nama ste
svi jedno“.

*Iznio je čitavi historički pregled naših
odnošaja sa Česima, osobito slavnih [Ilira sa
českim preporoditeljima, — spominjao na
mlada ljeta, kada je sam studirao sa Jugo-
slavenima, te na one ugodne dane, što ih
je proveo na našem jugu. — Želi i nada se,
da će još bar jedanput doć u Dalmaciju.

Iza toga je upravio nekoliko iskrenih i
očinskih savjeta na prisutnu hrvatsku i srp-
sku omladinu. Veoma se raduje, da u tako
velikom broju dolaze u Prag na nauke, Upo-
zorava ih na proučavanje vlastite kulture,
jer Vi sami ne znate, što sve imate. Vaše
narodne pjesme mogu stati uporedo sa Ho-
merovim: eposima. Mi Vas Česi rado vidimo,
a vi nastojte, da ono, što nađete kod nas
dobra prenesete u vašu lijepu domovinu“.

Iza predavanja gosp. Klostermana, sli-
jedio je glazbeni program, kojeg su proiz-
veli: g.4đa L. Bradanović, pjevački kvartetto
praškog sokola, te pjevački i tamburaški
zbor društva ,Hrvata“. Preko odmora go-
vorio je opć. vijećnik sudac Mattuš, te ista-
kao, da treba da stupamo i u praktične od-
nošaje, držeći se gesla ,svoj k svome“, Pre-
poruča svima, da putuju parobrodima ,,du-
brevačke plovidbe“, koji svojont udobnošću
ne zaostaju za Lloydovim.

Na svakom stolu bili su porazdijeljeni
»Dutni red“ dubrovačke plovidbe — te do-

,CRVENA HRVATSKA“

pisnice, koje su poslale dubrovačka ? još
neke dalmatinske općine.

U ime dubrovačkog djaštva i hrv. akad.
društva ,,Hrvat“ govorio je medicinar No-
vaković. Zahvalio je gosp. načelniku Grošu
na protektoratu, profesoru Frankenbergeru
na časnom predsjedanju, profesoru Kloster-
manu na njegovom krasnom predavanju i
i svim, koji su nastojali i radili, da večer
što ljepše uspije, — osobito sucu Mattušu i
učitelju Heržmanu. Iza toga je zahvalio svim
prisutnim, koji su došli na zabavu — te ih
pozvao, da u što većem broju putuju k
nama, e da tako upoznadu i nauživaju se
prirodnih krasota, a u isto doba doprinesu
što skorijem razvoju i napretku krasne, ali
zapuštene Dalmacije.

Zatim su bili pročitani brzojavi i poz-
dravna pisma, koja su stigla osobito iz Du-
brovnika: od načelnika Dr. Čingfije, dv.
savj. Svobode, Marije mq. Strozzi, Dr. Ma-
tijevića, Dr. Kneževića, Dr. Dražića, Dr.

Katića, prof. Aranze, Dr. Miroševića, gg. |

Giivića, Onyskiewicza, Odaka, Dr. Svilokosi
itd. itd., — te načelnika ,, Baške“, g.ce Čer-
makove liječnice u Baški, načelnika Prelouča
itd. itd. — Po tom se mladost uhvatila u
kolo, te,uz udaranje tamburice i glasovira
ostadoše skoro do 2 sata po ponoći.

 

Gradska Kronika

Lične vijesti. Od par dana boravi u
našem gradu gosp. Đuro Dža monja, na-
rodni zastupnik na bosansko-hercegovačkom
saboru u Sarajevu.

Naša omladina za ranjenog Sa-
hinagića. Mjesna omladina poslala je na
g. Avdagu Sahinagića u Sarajevo. slijedeću
brzojavku :

Hrvatska i srpska dubrđvačka omladina
izrazuje Vam iskreno saučešće radi ranjena
sina, nevine žrtve za potlačenu domovinu.

Pozdravite Saliha.

Akademija Ćirila i Metoda. U ne-
djelju priređuje naša omladina sjajnu aka-
demiju s plesom u korist naše družbe sv.
Ćirila i Metoda. Akademija će se obdržavati
po običaju u Sokolani. Odbo: mladića je
učinio velike pripreme, da ova akademija
što ljepše uspije. Prama interesu, koje vlada
u općinstvu ova će akademija sjajno uspjeti.
Posjet će biti velik. Upozorujemo svakoga
da ne propusti prilike, već da svakako dođe
na ovu akademiju, na kojoj će biti sjajne
zabave na pretek. Ples će početi prilično
rano. Poslije ovo dana, odkad nijesmo imal;
nikakvog plesa, zaista će svak pohrliti u
Sokolanu, da se do mile volje ispleše. Mi
ćemo se u subotu na ovu akademiju pobliže
osvrnuti, pa ćemo donijeti i program iste.

Još o skupoći. Primamo od jednog

mešara slijedeće: Neki dopisnik u zadnjem
broju ,Dubrovnika“ osvrnuo se je na mioj
članak glede skupoće mesa, te je tu rekao
što šta, da svatko nepristran mora doći do
zaključka, da on nema pojma o onome što
piše. Nego prije nego sa gosp. dopisnikom
sasvim svršim, hoću da mu stavim još je-
dan prijedlog, na koji želim da mi katego-
rično odgovori, a ue pustim frazama i do-
skočicama. Gosp. dopisnik kaže da njemu
nije do lične, već do opće koristi i za to da
moj zadnji prijedlog nije prihvatio. Evo mu
dakle novog prijedloga opće koristi. Mi smo

 

Broj 19.

 

spravni kod gosp. dopisnika, ili osobe koju
nam on prestavi, kupiti svake sedmice 40-50
volova bosanske pasmine, prve vrsti uz ci-
jenu. od K 1.20 kig. čista mesa franko Du-
brovnik, a obvezujemo se isto prodavati
prvu vrstu po K 1:40 a drugu vrstu po K
1:30 klg., da se tako gosp. dopisnik uvjeri,
kako smo spravni zadovoljit se i sa manjom
dobiti od 80%, kako on tvrdi. Eto mu da-
kle prigode da se on ako i malo, po svome
računu, okoristi a publika obilato, te će za-
služiti da mu se još za života spomenik po-
digne, za koji sam i ja spravan doprinijeti
K 500, jer bi gosp. dopisnik to potpuno
zaslužio, kad bi pronašao takav izvor marve,
što mi do danas nijesmo mogli niti znali
pronaći. Ako ovo ne prihvati ja se više na
njegove doskočice osvrćati neću, a šira će
publika znati suditi jesmo li uprav mi me-
sari krivi općoj skupoći u gradu, kako nam
gosp. dopisnik u zadnjem članku zlobno
podmeće.

Prometni iskaz tramwaya. Kroz
mjesec februar tramway je prevalio 12284
kilometra, a u istom mjesecu prenio je
46367 osoba. Od 1. januara do konca fe-
bruara bilo je preneseno 83129 osoba.

Upravno vijeće Hrvatske vjere-
sijske Banke držalo je u subotu dne 2.
o. mj. svoju bilančnu sjednicu. Zaključilo
se je, pošto se fuzija s Jadranskom bankom
u Trstu nije još* mogla provesti radi po-
manjkanja odobrenja odnosnih zaključaka i
novog pravilnika Jadranske banke, da će i
ove godine oba zavoda izdati posebno svoju
bilancu.

Uspjeh poslovanja prošle godine bio je
vrlo povoljan, te čisti dobitak, po otpisima
i dotacijama, iznosi K 161.330:63. Zaklju-
čeuo je predložiti glavnoj skupštini, koja
će se držati dne 24. o. mj., da se dade di-
videnda od 6 4% ili K 31.25 po akciji,
(prama K 30.— prošle godine).

Večerašnja predstava u kazalištu.
Većeras će se od nas oprostiti hrvatsko
pokrajinsko kazalište, Večeras je svečana
predstava u korist podignuća spomenika
proslavijenom hrvatskom tragedu Andriji
Fijanu. Proslov u počast Fijanu govori g.đa
Markiza Strozzi.

Predstavljat će se ,Školnik Flachsmann“
Početak predstave u 7/2 sati, a svršetak
oko 10 sati.

Odlazak vojnika. Jučer je uslijedila
promjena naše vojske. Dosadašnji bataljun
(žuti) otputovao je jučer u Mostar. Otputo-
vali su sa dva vlaka. Svak za njima žali,
jer su se ponašali mirno i uvijek su živjeli
u sporazumu sa građanstvom. Nikada nije
došlo do nikakve nesuglasice, — Sada su
nam pak poslali Madžare, Ko zna, kako će
s njima biti?

Još o povredama jezične naredbe.
Javljuju nam iz više mjesta, da je usprkos
nove jezične naredbe sve ostalo pri starom.
Pečati se ne mijenjaju, natpisi se ne mije-
njaju. Posvuda \se koči talijanski natpis i
to na prvom mjestu. Tako nam n. pr. jav-
ljaju iz Stona, da je na tamošnjem zemlji-
šničkom uredu prvi talijanski natpis: I. R.
Ufficio Tavolare di Stagno.,

Hoće li se jedan put ipak udovoljiti
jezičnoj naredbi? Neka se za ovo pobrinu
kompetentni faktori.