'

Strana 2

ELSE SESEESEEESZESEESEESEEEEESESENNŠNNNNENNNNEEEANNNNINNESNN mm lstRammammammtmmmm=>

onih, koji su predloženi na isključenje; 4,
Da se kod eventualnih kazna blago postupa
i da to ne utječe na ocjenu vladanja i tim
skopčane školarine i štipendije. Ujedno izjav-
ljuje, da od svojih zahtjeva ne odustaje“.
Iza jednodušnog prihvaćenja, uz burno
i veliko klicanje Sahinagiću, hrvatskim mu-
čenicima i đačkoj solidarnosti vraćahu se u
grad. Međutim se svi zajedno slikaše, : dok
sliku Sahinagića po Kotoru prodavaju. Na
obali se rastaše da se sutra u 10 sati u
jutro opet nađu na okupu i manifestiraju.

Po podne pošla je deputacija svih za-#
koji su jednoglasnim prihvatom parlamenta

voda, da javi ravnateljima uzrok štrajku.
X.

Giospodarstvena zajednica Bosne i Dalmacije.“)
Poznato je, da sam ja za vrijeme mog
dugog parlamentarnog djelovanja neprestano
istuopao i radio za unapređenje i promicanje
južnih krajeva naše monarhije. Meni je ova-
kova akcija uvijek lebdila pred očima, jer
sam“ uvjeren, da ona sačinjava glavnu za-
daću jedne zdrave gospodarstvene politike.
Razumije se po sebi, da pri tome Dal-
macija, sa svojim dugim obalama, nije mo-
gla ne biti uvažena na osobiti način. Ova
zemlja igra za monafhiju ne samo veliku
važnost u strategičnom, već kud i kamo
veću u gospodarstvenom njenom pogledu.
S ovog razloga je bilo utješljivo, da se
zanimanje za Dalmaciju sve to više budi i
širi ne samo u Austriji, već i u inozemstvu,
te se mora osobitim zadovoljstvom priznati,
da se broj prijatelja ove lijepe i zanimive
zemlje sve to više množi i povećava.
Nije tome dugo, da je Jetmacija bila

uska vlaka zemlje, koja je'
odijeljena od Austrije. Sada, kada su Bosna

i Hercegovina povučene u državnu zajed-
nicu, kao prirodno geografsko zaleđe, nara-
vno je, da ove dvije zemlje moraju biti pre-
tvorene u gospodarstveno zaleđe.

Obzirom na ovo, postaje glavnim ciljem
praktične državne uprave, što moguće veće
promicanje prometnih puteva na moru. Ovo

 

*) Ovaj je članak predsjednik zastup. kuće car.
vijeća dr. Sylvester napisao za bečku ,Bosnische
. Korrespondenz“, iz koje ga mi prenosimo,

dajje /

,CRVENA HRVATSKA“

 

može u prvom redu uslijediti samo onda,
ako se u splitskoj luci omogući odgovarajući

razvitak i ako se čim prije oživotvori želje-
 znički spoj Dalmacije sa carevinom.

Split mora postati druga široka vrata
za balkansku trgovinu.

Odavle morao bi se naravno trgovinski
promet iz Dalmacije prenijeti na Bosnu i
time stvoriti za tuzemsku austrijsku trgo-
vinu i promet nova, vrlo zahvalna trgova-
čka stovarišta.

Austrijsko carevinsko vijeće se za sve
ovo već dostatno pobrinulo putem zakona,

dobili — skoro bih rekao — neku uzvišenu
sankciju.

Sada je do državne uprave, da što brže
provede zakone, u svrhu da Dalmacija po-
stigne svoje pravo na život toli na gospo-
darstvenotn, koli na kulturnom polju. Postoji
nada, da će skoro nastupiti nešto svježi po-
kret u akciji za podignuće Dalmacije, jer
bi bilo veliko zlo, kada bi se ovo pitanje,
koje se već od decenija nalazi na dnevnom
redu, htjelo i dalje razvlačiti.

Novi državni ministar financija dr, Bi-

lidsky, kao dugogodišnji i prokušani parla-

mentarac i državnik, poznaje vrlo dobro od-
nošaje ieprilike na našem Jugu. Meni je po-
znato, da se je on još za vrijeme svog ope-
tovanog ministrovanja, a i kao stranački
vođa vrlo stvarno informirao o, ovim prili-
kama na Jugu, te je sasma opravdana nada
svih zanimanika, da će dr. Bilinskom sa

svojim svestranim uplivom uspjeti, čim prije
provesti gospodarstvenu zajednicu Dalmacije
i Bosne, tim više, što se u tome mora na-
zrijeti i -vrlo velika državna korist.

eFM 6

 

Gradanske škole
Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom

na Dalmaciju.

Piše: Jedan stručnjak.
i (Nastavak)
M.
U Dalmaciji danas je osam Građ. škola.

Od ovih četiri su muške, a_ četiri ženske,

Muške Građanske škole su javne, a smještene
su u Dubrovniku, na Hvaru, Korčuli i Ma-

Broj 23.

mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmunimmmmmmiČmmmmmammmmmnnmmunammmmB

karskoj. Novo ustanovljena u Imotskom,
otvoriće se valjda nastajne šk. godine. Ženske
su javne u Šibeniku i Spljetu. U Dabrov.
niku i na Korčuli imadu pravo javnosti;
isto tako i u Zadru, gdje je nastavni jezik
italijanski.

Po svome pravcu naše Građanske škole
imadu: dubrovačka, trgovačko - obrtnički ;
korčulanska, obrtnički; šibenska (bivša mu.
ška), pak ona u Mukarskoj i na Hvaru, go-
spodarstveno obrtnički; spljetska gospodar-
stveni smjer. Dstanovljene su pak ovim re.
dom: dubrovačka godine. 1872. ; šibenska
1875.; korčulanska i makarska 1877; hvar-
ska 1881., spljetska 1896. i šibenska ženska
Građanska sa tečajem usavršavanja šk. god,
1909.-10.

Osim ovih mjesta, u Dalmaciji još se
osjeća velika nužda za uspostavljonjem Gra-
đanskih škola. Općina kninska već od neko-
liko vremena, vapije za ovakom školom i u
tu svrhu, pripravna je da na sebe primi
jedan teret troška oko uzdržavanja. Isto tako
i Metković tražio je jednu Građ. školu. Još
bi ovake škole bile nužne i odgovarale svrsi,
jer su uređene prema mjesnim potrebam, a
to navlastito u Benkovcu, Drnišu, Trogiru,
Ercegnovom, Starom Građu na Hvaru i dr.
Slučaj da su naša mjesta brojem, malena, ili
pohađanjem nedovoljna, pak da stoga ne-
maju potrebitih uvjeta za Građansku školu
ne more nikako da bude mjerodarom za
naše krajeve. Kao primjer navađamo kra-
ljevinu Češku. Imemo pri ruci najnoviji po-
pis samo Građanskih škola sa njemačkim
nast. jezikom. Na broju ih je 140. — Osim
velikih gradova kao n. p. Pragu, Egeru,
Briksu, Ausigu, Reichenbergu itd. ima tamo
'Građanskih škola i po malim i neznatnim
mjestima, kao: Dauba sa 1690. stan. —
Feiheit 1500,  Jechnitz 1310 pak ova:
Kukus sa 410 stanov. Marscendorf sa 740,
stan. Radonitz sa 980. Rokitnitz sa 1000 stan.

Kad su ovake prilike u Češkoj gdje
kako Njemci tako i Česi izravnuju se i us-
poređuju sa kulturom, te imadu uviđavnosti
i smisla za prosvjetu, nema razloga da im
se kod nas osporava vrijednost, a još manje
da se ističe bojazan nedovoljnog i slabog
pohađanja.

 

Mk živi. glać' sreaea, |

Bijaše vedar dan u tihom : vasmiru .
Sunce tek pomolilo glavu za brdom i vjalo
se kao mlad junak sa čelenkom na glavi.
Vedar bijaše dan, vedre bijahu i duše, žarko
sunce, žarka i topla srca mladenačka ...

Sve je disalo nekim posebnim, neveza-
nim, slobodnim mladenačkim životom. I
priroda i sunce i more i ljudi. Ta proljeće
je na vratima. 1 opažala se je ta promjena
na izrazu, u kretnjama i govoru. A mladost?
Proljeće narodnom životu, kako ona osjeti

u dno duše svoje čar i značenje proljeća!
Kako strune 'boli, što kroz krvave vijekove
sa gusala i ustiju pjesnika ječe, cvile i
bodre, kako a u srcu mladosti! I

usred bijela dana, dignuvši se nad običaj-
nost zivota i stvari, zapjeva iz svoga grla
pjesmu slobode, pjesmu ljubavi domovinske.
A sunce se sve to više primicaše, kao da
se je i njegov Apolon prenuo, kao da je i
njega već davno usnula lecnulo to neobično,
drago pojanje... Izgledaše da on šalje
sunce predhodnikom svojim. a kasnije, da
će on doći sa svojim sunčanim kolima no-
seći nekim pritisnutim smrtnicima nov život
nove osjećaje, Razlijegalo se je gradom :
pjevanje, izlazio svijet vani i divio se je
mladosti i osjećao u sebi move osjećaje,
ćutio je svatko, kako se i njemu vraća zivot
zanosan, slobodan .

Od jutra do pio pjevao je kor vila
i vilenjaka naših velebnu pjesam slobode ..
Sloboda je iz srca njihovih glasno govorila,

= vala, bodrila, budila ..

Oj rladosti! Mladosti Pj6smo budilice
naša! Kako su slatki i istiniti glasovi šrdaca
tvojih! Kako smo osjećali, da u nama vri
krv otaca junaka! Već nam se u duhu ruka
hivataše mača i hata.. Već smo bili na

_krvnim poljanama slobode!

Mladosti! Uminu će pjesma petnaestog
ožujka, povratit će se život dnevan, običan,
miran, T6bi je mladosti pripravljat se za
život, za rad, za borbu za narod svoj. Sku+
pljaj znanje i umjeće pa stupi u narod, pro-
sipaj pred njim sve blago duše svoje! Uti-
šavaj pogubne strasti, propovjedaj međusobnu
ljubav i slogu. Nek ti dobro naroda bude
nad svime i nad tvojim vlastitim probitkom !
A kad trublja ljubavi domovinske zazveči
diljem krajeva naših, odazovi se tom pra-
vednom glasu, kao što si se petnaestog ožnjka
1912 odazvala jednodulao, složno, samopri-

jegorno.
Mladosti! Upamti onaj "dan, kad je