' Strana 2 ELSE SESEESEEESZESEESEESEEEEESESENNŠNNNNENNNNEEEANNNNINNESNN mm lstRammammammtmmmm=> onih, koji su predloženi na isključenje; 4, Da se kod eventualnih kazna blago postupa i da to ne utječe na ocjenu vladanja i tim skopčane školarine i štipendije. Ujedno izjav- ljuje, da od svojih zahtjeva ne odustaje“. Iza jednodušnog prihvaćenja, uz burno i veliko klicanje Sahinagiću, hrvatskim mu- čenicima i đačkoj solidarnosti vraćahu se u grad. Međutim se svi zajedno slikaše, : dok sliku Sahinagića po Kotoru prodavaju. Na obali se rastaše da se sutra u 10 sati u jutro opet nađu na okupu i manifestiraju. Po podne pošla je deputacija svih za-# koji su jednoglasnim prihvatom parlamenta voda, da javi ravnateljima uzrok štrajku. X. Giospodarstvena zajednica Bosne i Dalmacije.“) Poznato je, da sam ja za vrijeme mog dugog parlamentarnog djelovanja neprestano istuopao i radio za unapređenje i promicanje južnih krajeva naše monarhije. Meni je ova- kova akcija uvijek lebdila pred očima, jer sam“ uvjeren, da ona sačinjava glavnu za- daću jedne zdrave gospodarstvene politike. Razumije se po sebi, da pri tome Dal- macija, sa svojim dugim obalama, nije mo- gla ne biti uvažena na osobiti način. Ova zemlja igra za monafhiju ne samo veliku važnost u strategičnom, već kud i kamo veću u gospodarstvenom njenom pogledu. S ovog razloga je bilo utješljivo, da se zanimanje za Dalmaciju sve to više budi i širi ne samo u Austriji, već i u inozemstvu, te se mora osobitim zadovoljstvom priznati, da se broj prijatelja ove lijepe i zanimive zemlje sve to više množi i povećava. Nije tome dugo, da je Jetmacija bila uska vlaka zemlje, koja je' odijeljena od Austrije. Sada, kada su Bosna i Hercegovina povučene u državnu zajed- nicu, kao prirodno geografsko zaleđe, nara- vno je, da ove dvije zemlje moraju biti pre- tvorene u gospodarstveno zaleđe. Obzirom na ovo, postaje glavnim ciljem praktične državne uprave, što moguće veće promicanje prometnih puteva na moru. Ovo *) Ovaj je članak predsjednik zastup. kuće car. vijeća dr. Sylvester napisao za bečku ,Bosnische . Korrespondenz“, iz koje ga mi prenosimo, dajje / ,CRVENA HRVATSKA“ može u prvom redu uslijediti samo onda, ako se u splitskoj luci omogući odgovarajući razvitak i ako se čim prije oživotvori želje- znički spoj Dalmacije sa carevinom. Split mora postati druga široka vrata za balkansku trgovinu. Odavle morao bi se naravno trgovinski promet iz Dalmacije prenijeti na Bosnu i time stvoriti za tuzemsku austrijsku trgo- vinu i promet nova, vrlo zahvalna trgova- čka stovarišta. Austrijsko carevinsko vijeće se za sve ovo već dostatno pobrinulo putem zakona, dobili — skoro bih rekao — neku uzvišenu sankciju. Sada je do državne uprave, da što brže provede zakone, u svrhu da Dalmacija po- stigne svoje pravo na život toli na gospo- darstvenotn, koli na kulturnom polju. Postoji nada, da će skoro nastupiti nešto svježi po- kret u akciji za podignuće Dalmacije, jer bi bilo veliko zlo, kada bi se ovo pitanje, koje se već od decenija nalazi na dnevnom redu, htjelo i dalje razvlačiti. Novi državni ministar financija dr, Bi- lidsky, kao dugogodišnji i prokušani parla- mentarac i državnik, poznaje vrlo dobro od- nošaje ieprilike na našem Jugu. Meni je po- znato, da se je on još za vrijeme svog ope- tovanog ministrovanja, a i kao stranački vođa vrlo stvarno informirao o, ovim prili- kama na Jugu, te je sasma opravdana nada svih zanimanika, da će dr. Bilinskom sa svojim svestranim uplivom uspjeti, čim prije provesti gospodarstvenu zajednicu Dalmacije i Bosne, tim više, što se u tome mora na- zrijeti i -vrlo velika državna korist. eFM 6 Gradanske škole Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Piše: Jedan stručnjak. i (Nastavak) M. U Dalmaciji danas je osam Građ. škola. Od ovih četiri su muške, a_ četiri ženske, Muške Građanske škole su javne, a smještene su u Dubrovniku, na Hvaru, Korčuli i Ma- Broj 23. mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmunimmmmmmiČmmmmmammmmmnnmmunammmmB karskoj. Novo ustanovljena u Imotskom, otvoriće se valjda nastajne šk. godine. Ženske su javne u Šibeniku i Spljetu. U Dabrov. niku i na Korčuli imadu pravo javnosti; isto tako i u Zadru, gdje je nastavni jezik italijanski. Po svome pravcu naše Građanske škole imadu: dubrovačka, trgovačko - obrtnički ; korčulanska, obrtnički; šibenska (bivša mu. ška), pak ona u Mukarskoj i na Hvaru, go- spodarstveno obrtnički; spljetska gospodar- stveni smjer. Dstanovljene su pak ovim re. dom: dubrovačka godine. 1872. ; šibenska 1875.; korčulanska i makarska 1877; hvar- ska 1881., spljetska 1896. i šibenska ženska Građanska sa tečajem usavršavanja šk. god, 1909.-10. Osim ovih mjesta, u Dalmaciji još se osjeća velika nužda za uspostavljonjem Gra- đanskih škola. Općina kninska već od neko- liko vremena, vapije za ovakom školom i u tu svrhu, pripravna je da na sebe primi jedan teret troška oko uzdržavanja. Isto tako i Metković tražio je jednu Građ. školu. Još bi ovake škole bile nužne i odgovarale svrsi, jer su uređene prema mjesnim potrebam, a to navlastito u Benkovcu, Drnišu, Trogiru, Ercegnovom, Starom Građu na Hvaru i dr. Slučaj da su naša mjesta brojem, malena, ili pohađanjem nedovoljna, pak da stoga ne- maju potrebitih uvjeta za Građansku školu ne more nikako da bude mjerodarom za naše krajeve. Kao primjer navađamo kra- ljevinu Češku. Imemo pri ruci najnoviji po- pis samo Građanskih škola sa njemačkim nast. jezikom. Na broju ih je 140. — Osim velikih gradova kao n. p. Pragu, Egeru, Briksu, Ausigu, Reichenbergu itd. ima tamo 'Građanskih škola i po malim i neznatnim mjestima, kao: Dauba sa 1690. stan. — Feiheit 1500, Jechnitz 1310 pak ova: Kukus sa 410 stanov. Marscendorf sa 740, stan. Radonitz sa 980. Rokitnitz sa 1000 stan. Kad su ovake prilike u Češkoj gdje kako Njemci tako i Česi izravnuju se i us- poređuju sa kulturom, te imadu uviđavnosti i smisla za prosvjetu, nema razloga da im se kod nas osporava vrijednost, a još manje da se ističe bojazan nedovoljnog i slabog pohađanja. Mk živi. glać' sreaea, | Bijaše vedar dan u tihom : vasmiru . Sunce tek pomolilo glavu za brdom i vjalo se kao mlad junak sa čelenkom na glavi. Vedar bijaše dan, vedre bijahu i duše, žarko sunce, žarka i topla srca mladenačka ... Sve je disalo nekim posebnim, neveza- nim, slobodnim mladenačkim životom. I priroda i sunce i more i ljudi. Ta proljeće je na vratima. 1 opažala se je ta promjena na izrazu, u kretnjama i govoru. A mladost? Proljeće narodnom životu, kako ona osjeti u dno duše svoje čar i značenje proljeća! Kako strune 'boli, što kroz krvave vijekove sa gusala i ustiju pjesnika ječe, cvile i bodre, kako a u srcu mladosti! I usred bijela dana, dignuvši se nad običaj- nost zivota i stvari, zapjeva iz svoga grla pjesmu slobode, pjesmu ljubavi domovinske. A sunce se sve to više primicaše, kao da se je i njegov Apolon prenuo, kao da je i njega već davno usnula lecnulo to neobično, drago pojanje... Izgledaše da on šalje sunce predhodnikom svojim. a kasnije, da će on doći sa svojim sunčanim kolima no- seći nekim pritisnutim smrtnicima nov život nove osjećaje, Razlijegalo se je gradom : pjevanje, izlazio svijet vani i divio se je mladosti i osjećao u sebi move osjećaje, ćutio je svatko, kako se i njemu vraća zivot zanosan, slobodan . Od jutra do pio pjevao je kor vila i vilenjaka naših velebnu pjesam slobode .. Sloboda je iz srca njihovih glasno govorila, = vala, bodrila, budila .. Oj rladosti! Mladosti Pj6smo budilice naša! Kako su slatki i istiniti glasovi šrdaca tvojih! Kako smo osjećali, da u nama vri krv otaca junaka! Već nam se u duhu ruka hivataše mača i hata.. Već smo bili na _krvnim poljanama slobode! Mladosti! Uminu će pjesma petnaestog ožujka, povratit će se život dnevan, običan, miran, T6bi je mladosti pripravljat se za život, za rad, za borbu za narod svoj. Sku+ pljaj znanje i umjeće pa stupi u narod, pro- sipaj pred njim sve blago duše svoje! Uti- šavaj pogubne strasti, propovjedaj međusobnu ljubav i slogu. Nek ti dobro naroda bude nad svime i nad tvojim vlastitim probitkom ! A kad trublja ljubavi domovinske zazveči diljem krajeva naših, odazovi se tom pra- vednom glasu, kao što si se petnaestog ožnjka 1912 odazvala jednodulao, složno, samopri- jegorno. Mladosti! Upamti onaj "dan, kad je