IJENA JE LISTU UNAPRIJEDA : ZA DU-

ROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA G)).
[INU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
RUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU

RETPLA A MINE — SMATRA SE PRED-
ROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

 

 

XXII.

God.

ove poteškoće u Ugarskoj.

U nedjelju je grof Khuen - bio
rimljen od kralja u audijenciju. Dok

vo pišemo, još ne znamo za rezultat

ve audijencije, Svakako ovoj su
audijenciji madžarski političari išli

u susret sa velikom napetošću. Od
nje očekuju riješenje krize. A pitanje

donijeti koje riješenje.

Zašto je grof Khuen predao de-
misiju svoga kabineta? On je predao
demisiju radi toga, jer mogao
proturati vojne osnove u peštanskom

nije

parlamentu. On je najprije sklopio
pakt sa Kossuthovom strankom. Glav-
na tačka ovoga pakta jest resolucija
o sazivu reserve. Kralj ovu resoluciju
nije mogao prihvatiti. Kada je ovo
Khuen vidio, onda je predao demisiju.
Pitanje je, što sad? Kralj-je pozvao
na audijenciju više madžarskih poli-
tičara. Gotovo svi političari, koji su
bili pozvani pred kralja, savjetovali
su mu, da ponovno povjeri Khuenu
kabineta.

Sada je Khuen pozvan pred kralja
da čuje kraljevu odluku. U prošloj
audijenciji kralj je imao ili da po-
novno povjeri rasplet ugarske krize
grofu Khuenu ili je imao, da se
odluči za koju drugu parlamentarnu
ličnost,

Prama informacijama iz Beča i
Budimpešte državna je potreba, da
Khuen ostane još nekoliko vremena
ua upravi Ugarske.

Tu u prvom redu igraju glavnu
ulogu delegacije. Koncem aprila ističe
rok provizorija u zajedničkom prora-
čunu. Prama tomu moraju biti sazvane
delegacije, da votiraju proračun. Sada
je pitanje, bi li: koja druga vlada
Osim Khuenova, mogla dresirati : ve-
ćinu peštanskog parlamenta, da vo-
tira zajednički proračun. Eto ;tu leži
ona potreba, koja iziskuje Khuena.
Ta mi imamo sada i novog ministra

sastav

zajedničkih financija, a da i ne go-
vorimo o ministru rata, proti kojemu
su uperene strijelice madžarskog jav-
nog mnijenja.

ZLAZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE.

 

je, da li ova audijencija može u opće -

vanjskih posala i novog ministra .

 

 

=

DUBROVNIK,

se
Ako se kralj odluči, da ponovno
Khuena postavi na upravu državnih
posala u Ugarskoj, to če biti jedino
iz nužde radi gore navedenog.

No sada nastaju n&ve poteškoće.

Monarkija treba vojne reforme. 1
ugarska ih vlada mora. dati. Ona

mora omogućiti parlameatarno rije-
šenje tih reforma. I parlamentarnom
riješenju vojnih osnova stoje na putu
one iste zapreke, koje su  prouzro-
kovale demisiju grofa Khuena. Ergo
novo Khuenovo ministarstvo nalazilo
bi se ondje, gdje je bilo staro prije
demisije:_ Pred borbom bez izgleda
u uspjeh.

Justhova stranka, koja jedina
pravi velike neprilike radi vojnih
reforama ponovno je izjavila, da ona
od borbe ne odustaje, Ona traži

provedbu općeg i tajnog prava glasa:

Ako Khuenu bude dat nalog da
sastavi novi kabinet, bit će mu dan
nalog da stupi u pregovore glede
mirnog riješenja vojnih osnova. Ovaj
ga kraljev nalog sili, da stupi -u
doticaj sa Justhovom strankom, Ako
se sa dobrim očima pogledaju zahtjevi
Justhove stranke, onda si odmah na
čistu, da će im Beč vrlo teško udo-
voljiti. To znači, da će Khuenu biti
nametnuta nova borba i to vanpar-
lamentarna borba. On će morati po-
novno zagaziti u izbore i, pitanje je,
da li će iz istih onako slovodobitno
izići kao prvi put.

Ako pak Khuenu ne bude povje-
ren sastav novog ministarstva, onda
je pitanje što će biti sa delegacijama,
Hoće li vladina stranka votirati pro-
račun ministru rata?

Nagomilavaju se dakle poteškoće
za poteškoćama. Prama tomu izgleda
da riješenje ugarske krize neće biti
nikakvo definitivno, već će biti samo
nekakvo krpljenje. Kriza će biti od-
gođena po svoj prililici nekakvim
provizorijem. I tako će se vući dalje
dok ne dođe do gordijskog čvora,
kada če trebati povući konsekvencije
i rasjeći ga radikalnim udarcem, Za
tim radikalnim udarcem čeznu sve
nemadžarske narodnosti, kao i svi

27. MARTA 1912.

RVENA E

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSET

Doo O

€ 28 s POJEDINI BROJ PARA 5828
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

E PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEU PRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PL/ AČA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uz RAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

Broj_ 25.

 

 

širi slojevi madžarskog naroda. Citam
taj udarac prije dode bit će i po mo-
narhiju bolje.

 

Domeće vijesti.

' Općina Cavtat za Hrvatsku. Novo općin-
sko vijeće u Cavtatu na svojoj prvoj sjednici
23 ožujka 1912 prihvatilo je jedno-
dvije

držanoj
glasno slijedeće resolucije predložene
od nar. zastupnika N. Skurića, a poduprte
od vijećnika A. Bratića.

1. Općinsko vijeće u Cavtatu, tumačeći

čuvstva ogorčenja cijelog pučanstva ove
općine radi nasilnog madžarskog vladanja

Hrvatskoj,
prosvjeduje proti toj brutalnoj sili divljih

sa našom braćom u najžešće
Azijata, koji gaze ustavna prava i sve ono,
što je našem narodu najmilije i najsvetije.
2. Općinsko vijeće u Cavtatu šalje naj-
topliji pozdrav školskoj mladeži i svim na-
rodnim borcima u Hrvatskoj _izvazujući im
potpuno svoja solidarnost.
Scotis Viator u Zagrebu. Prošle sedmice
boravio je Scotus Viator u Zagrebu. U petak
na večer bio je u kazalištu. Kada ga je
općinstvo opazilo, priredilo mu je tako burne
ovacije, kakovih ne pamte anali zagrebačkog
kazališta. Scotus Viator razgovarao je
sa mnogo političara, posjetio je i D.ra Lor-
kovića u tamnici. Bio je i u zemaljskom
arhivu. Tu je pregledao original nagodbe
sa poznatom krpicom riječkom. Htio je da
se na svoje oči uvjeri, je li moguć takav
škandal sa kraljevim potpisom.
Original nagodbe pregledao je:i profe-
sor povjesti na sveučilištu u Pragu Bidlo.

narodna pjesma u Austriji“.

Ima nekoliko godina da je austrijsko
ministarstvo za bogaštovlje i nastavu odlu-
čilo da sakupi i izda narodne pjesme što se
pjevaju u Austriji, pa je u tu svrhu sasta-
vilo veliku komisiju, koja upravlja cijelim
poslom, a uz nju opet za svaki narod i
posebni odbor koji ima uprav da sakuplja
njegove narodne pjesme, da ih redigira i
izda. 'Taki je odbor sastavljen i za naš na-
rod u Dalmaciji i lstri, pa je o tome bilo
govora u našim novinama kada se je odbor
godine 1906 u Zadru konstituirao ; on je za
ovo vrijeme već i sakupio priličan broj pje-
sama nešto kupivši gotove zbirke, a nešto
podupirući pojedine sabirače koji su po nje-
govu nalogu i na njegov račun obilazili
razne krajeve po Istri i Dalmaciji, Ali nije
se još sakupilo sve što bi moglo i trebalo
da uđe u ovu veliku zbirku, pa se zato još
jednom svraća pažnja na ovo tako lijepo i
tako važno preduzeće u nadi da će se još

 

     
   

aa sloga “4 i