pOSRREmRO a Strana 2. m ————————————— —————————_———m——————————————————————m—m=—<mux_——m——=—=—=—=, gdjeko naći koji ljubi našu narodnu pjesmu 1 umije da je bilježi, pa bi htio da i on nešto , doprinese. U prvome se redu traže melodije narodnijeh pjesama s odnosnim tekstom, pri čemu se naravski nesmije ništa mijenjati ni u melodiji ni u jeziku, nego treba sve baš onako bilježiti kako sam narod pjeva. Uz to treba za svaku pjesmu zabilježiti ko ju je pjevao i gdje, pa koliko je godina pjevaču ili pjevačici, odakle je rodom i od koga je (ako pamti) naučio pjesmu. Dobro je tako- đer da se spomene i gdje se još ista pjesma pieva. a ako je u svezi s kakvim narodnim običajem, neka se taj običaj ukratko opiše; uopće dobro će doći svaka vijest što pomaže da se bolje razumije, kako je pjesma postala i kako se širi ili gubi. Ko ne umije da bi- lježi notama melodije, može zabilježiti i samo riječi pjesama, ali sasvim vjerno, ne dirajući u jezik ni u dijalektičke osobine, a uvijek bilježeći od koga je i gdje je pjesmu čno. Ko pak umije da bilježi melodije, može 'bi- lježiti i proizvode narodne instrumentalne muzike n. pr. pratnju narodnijeh plesova, igara itd. Za svaki, pa i najmanji prilog odbor će dati honorar prema njegovoj vri- jednosti, a prilozi neka se šalju, poglavici odbora, prof. Milanu Rešetaru u Beč, 81 Kochgasse .N 15. Godišnja skupština hrvatskog sokola Dne 3 t. mj. bila je X. redovita glavna skupština sa slijedećim dnevnim redom: 1. ovjerovljenje zapisnika posljednje glavne skupštine ; 2. odobrenje izvještaja upr. odbora o ukupnom djelovanju društva za minulu godinu: a) blagajnik, b) vođa; 3. odobrenje računa; 4. odobrenje izvještaja revizora ra- čuna; 3. odobrenje izvještaja vođe o gimna- stici; 6. eventualija. Članova je prisutno okolo 45. Prije nego se pređe na dnevni red špominje. presjedatelj pok. Iva Dobrića, koji i ako nije među nas zalazio, a malo ga je tko od nas i poznavao, dokazao je svoju ljubav prama Sokolu i oduševljenje za misao, koja Sokola vodi tim, što je oporu- kom namro , Hrvatskom Sokolu“ u ,,Sponzi“ (tako je stalo u oporuci K 500). Društvo je svome dobročinitelju prisustvovalo korpo- rativno, prama pravilniku. Prisutni ustaju i kličau Slava! Nadalje izvještuje presjedatelj o pogodbi sa Dubrovačkom Općinom za uporabu dvo- rane za 25 godina; — o akademiji na uskrsni ponedjeljak 1911. potanko razlažaći, iz kojih je razloga i uz koje uvjete lani ,,Sokol* ustupio taj dan za akademiju Hrv. Opć, Glazbi, a ne obdržavao običnu svoju zabavu. Prisutni uzimlju ma znanje i odobrenje navedene razloge; — odlučuje se, da se ove godine svakako mora držati zabava na us- krsni ponedjeljak. Presjedatelj uapominje duboko žaleć da je. upravni odbor bio p;i- siljen isključiti 14 članova iz društva, radi neposluha društvenim pravilima i neshvaća- nju sokolske stege. Govori dalje o popravcima učinjenim u društvenim prostorijam, na spravamu i slično; — u minuloj godini imalo je društvo članova: počasnih 1, utemeljitelja 9, izvršu- jučih 78 i podupirajućih 187, osim tih dje- vojački odio od 20 članica i muški podmla- dak od 40 članova, koji je odio sada raspu- šten radi preustrojstva. Upravni odbor kani poduzeti shodne korake, da se ustroji — kao i u drugim slavenskim sokolskim druš- štvima — odio gospođa, izvršujućih članica ,CRVENA HRVATSKA“ i nada se, da će naći odaziva, kod milostivih gospođa dubrovačkih, prijateljica sokolske ideje. | U upr. odboru dogodile se ove promjene Brat R. Odak, radi zaposlenosti odrekao se je časti podstaroste, ostajuć i dalje članom upr. odbora, a brat M. Klaić prestao je biti članom ujir. odbora. Na mjesto prvog je izabran brat .J. Onyszkiewicz, župan, a na mjesto drugog je pozvan brat N. Pušić. Društvo je pomno- pratilo sve dogođaje u Slavenskom sokolstvu. te je primjerice brzojavno čestitalo braći Česima na pobjedi u Turinu; pozdravilo je brzojavno Srpski bosansko-hercegovački sokolski slet u "Tre- binju; čestitalo starosti Slavenskog sokolskog saveza Dru Scheineru 50 godišnjicu itd. Zadovoljstvom i sokolskim zanosom isti- čemo bratski doček i prve iskrene sokolske časove provedene u našem gradu prigodom dolaska i boravka braće srpskih sokolova iz Karlovaca isto tako bjesmo i mi oduševljeno pozdravljeni na srpskom sokolskom sletu u Trebinju i na zabavi ,Hrvatskog Sokola“ u Trebinju 8. IX. gdje sudjelovasme korpora- tivno. Društvo je napravilo izlet u Lapad, Orašac i Mline i javnu vježbu na.Brsaljama. Na sletu u Zagrebu bilo je #4 člana; vježbao je oveći odio proste vježbe, a na spravama su meki naši prednjaci bili odli- kovani; za izložene sokolske predmete u Zagrebu dobilo je društvo počasnu diplomu. Društvo je bilo zastupano od četvorice članova na sjednici H. S. S. u Zagrebu (brat župan i druga trojica). O pohađanju vježaba ne možemo se najpovoljnije. izraziti, moramo dapače žigo- sati i ukoriti nemar, koji vlada. Od 78 čla- nova izvršujućih pohađaju jedva 20 vježbe, drugih se desetak odazove prijavama i nastu- pima, a ostali su sasma jlasivmi; to je žalosna pojava, jer nije ispravno mišljenje, da je plaćanjem članarine sva dužnost izvršena; sokol mora da bude aktivan, radin, marljiv ; mora, da zadovoljava svim propisanim dužno- stima te mora da izvrši onaj zavjet, koji je neprisiljeno, svojevoljno učinio, kad je postao članom Sokola“; apatiju i nemar mora se ravno nazvati vjerolomstvom, jer je nemar- ljivi član prekršio prama Sokolu vjeru. Ne traži se od svakoga, da bude gimnastičar; izvršujući članovi, te ne mogu vježbati ni proste vježbe, ni one na spravama, nijesu od nikoga na to silovani, dosta je da poha- đaju 2 put na mjesec redovne vježbe i da dolaze u te iste dane na prijave, tim će zadovoljiti sokolskoj dužnosti i pokazati da shvaćaju i sokolsku misao, koja je sama kadra, da poluči one sjajne uspjehe, koje nije nikada nijedna druga mogla da poluči. Ako pogledamo, da ne spominjemo drugo, ono uzorno i impozantno držanje dalmatin- skog hrv. sokolstva u Zadru, na polasku i povratku iz Zagreba, moramo da se pitamo, koja bi druga uztanova bila mogla polučiti onaki uspjeh, uspjeh, kojim se može pono- siti naš narod. Kad sve ovo uzmemo u obzir onda je baš nepojmljivo, kako se n. pr. među podupirajućim članstvom može nači onaj veliki broj mlađih ljudi, kojima u toj skupini apsolutno mjesta nema, jer je njihova sveta dužnost, da budu radini, marljivi izvršujući članovi ,,Sokola“, Žalosno je, da naša akademska omladina, koja je sva na sastancima i skupštinama oduševljena 'za demokratizam, jednakost, slobodu, nije. Broj 25. naj marljiviji i naj jači elemenat ,,Sokola jedine ustanove, koja se temelji baš na spy menutim idejama. Ovaj nemar akadem. oml dine za ,Sokola“ vrijedan je svakog prije kora, a ta se žalosna pojava opaža sum kod nas, jer je svugdje drugamo uz čestito radnika, mladi, poletni, inteligentni akademski građanin baš stup ,,Sokola“; naša se inte ligencija također ne zagrijava za Sokola onako, kako se mn. pr. brine imteligencij kod Čeha, Poljaka, Rusa, Slovenaca itd. pak i samih Hrvata izvan Calmacije. Mi molim i opominjemo s toga i našu inteligencija akademičare i samostalne trgovce i obrtnike da življe i duševnije stupe u redove ,,Sokola“ imajuć pred očima, da smo u ,,Sokolu“ sy jednaka braća bez ikakovih ograda časti položaja društvenoga. Napominjemo. još slet u Pragu u lipnju t. g. kojemu će sudjelovati od prilike 40000 Sokola, o čemu će svojedobno sve potanje javiti. Preporuča se članstvu, da pohađi vježbe marljivo, eda se uzmogne sa što više dobrih vježbača otići u Prag. Slet dalmatin skih sokolskih župa u Zadru na 15 augustu t. g. je predmetom pregovora i dogovori dalmat. sokol. župa. Možemo kazati da £mo sigurni, da će ovaj slet uspjeti, a njegovim uspjehom postignulo je irvatstvo u Dalma. ciji pobjedu, o kojoj se pred desetak godini nebi bio niko usudio ni sanjati, pobjedu, koju osim uređenog i disciplinovanog hrvat skog sokolstva nitko ne bi bio mogao izvo- jevati. Stanje je blagajne, prama minulim go dinama, dosta povoljno prihod je iznosio K 7764:54, a rashod K 74534:82 pretičak je od K 309:62. Duga se je otplatilo K 4000. Statistika vježaba daje ovaj rezultat: vježbalo se je skupa t. j. članstvo, muški podmladak i djevojački odio ukupno 261 sat vježbanja sa 3703 vježbača, vrlo malo prama broju izvršujućeg. članstva. Ovo je u glavnom, a podrobnije će blagajnik i vođ izvijestiti o svome djelovanju. Predračun za 1912 je K 5260 prama 5260. Lične vijesti. Došao je u službene svrhe pokrajinski školski nadzornik g. Mi- hovio Zavadlal. Kraljevski dar, Njezina Ć. i K. Vi: sost Nadvojvotkinja Marija Jozefa," visoka pokroviteljica dubrovačke efektne lutrije za saobraćaj stranaca, prikazala je Njegovom Apoštolskom Veličanstvu dubrovačku lutriju i njezin cilj, te je Njegovo Veličanstvo pre- milostivo poklonilo kao potporu društvenom nastojanju kruna osamstotina. 1 Predavanje ,Ljudevita Gaja“. U subotu je bilo predavanje ,ljudevita Gaja“. Predavao je Dr. Božo Cvjetković o našim umjetnicima. Predavanje je bilo vrlo brojne posjećeno. Osobito je bilo vrlo mnogo go spođu. Predavanje pak bilo je vrlo zanimivo te je svak g. predavača vrlo rado slušac Mnogi su izrezili želju, da Ljudevit Gaj“ češće nastavi sa ovakovim predavanjima. Stranci u gradu. Ima nokoliko dar da se opaža u našem gradu veliki broj st: naca. Ima ih odasvud. Ima lngleza, Nije maca, Mađara i drugih. Već su počeli izleti sa parobrodima, koji prilično uspijevaju. Svaki dan dođe nekoliko novih lica. Hoteli su puni. Drago nam je ovo zabilježiti. Osjećt se potreba još novih hotela. Kada bud