Strana 2. Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom na Dalmaciju. Piše: Jedan stručnjak. (Nastavak) Eto kakovim se razlogom pokušalo omesti uspjeh Građ. škola, a mi nemamo uzroka da ga i ovdje ne istaknemo u suš- tini, kako se ne bi kogod neupućen dao za- vesti ovim glasanjem, koji je u ostalom problematične vrijednosti, a izazvao je silno negodovanje po svoj Koruškoj i van nje. Ali ova odluka zemaljskog sabora voj- vodine Koruške, nije ostala bez pošljedice i odmazde, | pri samom glasovanju prošla je malenom većinom, a i od ovih nekoji su bili neupućeni, što je svakako za osudu. U zemlji protiv ovake odluke digao se otpor, koji je zatalasao sve tamošnje krajeve i zainteresovao sve staleže. Po tome. izgleda, kao da će odluka biti ili povučena, ali sva- kako ima se mnogo razloga vjerovati, da se nikako ne će provesti u djelo, niti da će postići konačno odobrenje. Novinstvo bez razlike stranaka prati ovaj spor sa simpati- jama za Građansku školu, podvrgavajuć oštroj osudi i kritici postupak saborske ve- ćine, a hvaleć izdržljivost i zauzetnost onih zastupnika, koji su ustali na branič Gra- danskih škola. Značajne su riječi ljubljans- koga Dana kao neodvisnog palitičkog organa, koji donese slijedeće u prilog Građ. škola: »Mi smo otrag nekoliko dana govorili o znamenitosti Građanskih škola, ističući im važuost. Danas su one za sve staleže od velike koristi. Navlastito po zemljama, gdje se brzo razvija industrija i osrednja trgo- vina, takov škole upućuje i dava pravi temelj daljoj S brazbi. Skrenimo pažnju i obazrimo se na Češku, kako se lijepo raz- vija tamo domaći obrt sa industrijom, pak poljodjelstvo i živinarstvo, koje se je raz- vilo i uzdiglo pomoću Građanske škole. ) (1... Le pogleimo Česko im njeno lepo razvito domaćo obrt in industrijo, pa tudi njeno poljedels- tvo in živinerejo, ki se je povzdignila ravno s meš- a čansko šolo. — ,CRVENA HRVATSKA“ U samoj Koruškoj tuđinci imali su dovoljne podloge da se obogate, samo stoga što je dosle bio premalen broj domaćih školovanih ljudi. Odluka koruškoga zemaljskoga sabora sastoji se u tamanjenju Građanskih - škola. Naša je pak dužnost, da uzdržimo popunimo i ummožimo broj Građanskih škola.“ U isto doba čim je prihvaćen ovaj predlog sabora u Koruškoj, osim javnosti i opozicije u samom saboru, podigla se ozbiljna reakcija i prosvjed među samim učiteljstvom. Učiteljski Savez u Koruškoj, izjavio se pro- tivan saborskom zaključku, a u prilog Gra- đanskoj školi. Još se ponovo čuje odjek nezadovoljstva navlastito u radničkom staležu koji smatraju povrjedom kulture i civilizacije, što im se hoće da sprječava dalja naobrazba i tijem onemogući svaki uspjeh darovitoj mladeži radničkog staleža da se usavrši. U ostalom Građanske škole mogu da se pohvale samim uspjesima i priznanjem, a to je velika utjeha, naročito po zemljama i krajevima koji su bogati kulturom. Pa i kod samih najviših vlasti, biva kod odlučnih vrhovnih čimbenika, koji ravnaju prosvjetom i školom, Građanske škole su u vrlo dobrom izgledu. Da potkrijepimo ovu tvrdnju, isti- čemo kako postoje nekolike okružnice raznih Ministarstva, koje omogućuju pristup u dr- žavnu službu apsolventima Građanskih škola, Navlastito se potanje bavi raspis Ministar- stva bogošt. i nastave od 23 avgusta 1904. Broj 26005, što ga priopćujemo. On pruža mnogih povlastica onima, koji svrše Građan- sku školu; ali, uza sve polakšice koje nam pruža ovaj raspis još jednako je nepotpun i oskudan. Građanska škola valja što prije da bude potpuno izjednačena u pogledu ravnopravnosti, saš nižom srednjom školom. Nastavna osnova, gradivo pak i samo po- učavanje uspoređeno je sa nižom srednjom školom. Čak u nekojim predmeti.ma ovu i nadmašuje, Ništa nema, što bi se moglo protiviti ovakom zahtjevu. Onda će sei ugled njenog učeničkog materijala sam po sebi uzdignuti. Srednja škola navlastito gimnazija, ovijem bi se lišila i trsila zamaš- nog broja na silu učenika, koje nije dovela Broj 26. ljubav k nauci, nego povlastice koje im g pruža, a koje nemaju u Građanskoj školi, Uprav ovih dana u Beču se vodio yy govor pri ministarstvu bogošt. i nastave, kom se istakla nužda, da se izjednači G danska škola potpuno sa nižom srednjo O raspravi $ 67 zakonske osnove o prag: tici činovničkoj, istaknuta je dioba činovni u pet skupina. Pod slovom (C, razumjev bi se činovnici koji su potpuno apsolvi srednja školu. Za skupinu pod slovom podrazumjevali bi se oni apsolventi, koji svršili četiri niža razreda srednje škole; uz to moraju još i da polože poseban ispi iz dotične struke kojoj hoće da se odad Zastupnik Burival je predložio neka se pot puno izjednače četiri razreda srednje škol sa četiri razreda Građanske škole. Predl Burivala podupro je i osnažio zastupni Gliekel, nadodajuć kako Građanska škol takovo znanje, koje potpuno odgovara niž srednjoj školi, a uz to ima moderan i savr šen plan. Veći slojevi naroda u nemogućnos su zbog financijalnih neprilika da poučavaj djecu u srednjim školama, pak bi ih rad dali u Građanske, samo kad bi ih potpun izjednačili i usporedili sa srednjom školom. Zamjenik ministarstva za bogoštovlje i nastavu g. savjetnik Huemer uvažio je ovaj zahtjev, s kojim se je i on _ bavio, pak je pristao da srednja niža škola bude potpuno ravnopravna Građanskoj. Ovaj predlog će doći što prije na priznanje i prihvat, a s ti. jem će dalji razvitak Građanske škole znatno poskočiti, te će se pokazati nužda da se posvuda osnuje četvrti razred. Odavna je u Austriji traženo potpuno izjednačenje Građanske škole, sa nižom sred: njom, pak je sada ovo pitanje privedene kraju i brzo će se ostvariti. Ovom prilikom mi bi i snaše strane preporučili, da se ova četvrta godina ne zove kao sada: Tečaj usavršavanja pri Građanskoj školi!) već kratko i razumljivo: Četvrti razred Građanske škole. Ovim bi se načinom i održao u snazi prin. cip jednakoga općega obrazovanja, a takav 1) Einjahriger Lehrkurs fitr Bitrgersehul Ab: solventen. nn DEL E OOO ME HIHI J. Boglić: Crtice opće patologije (Nastavak) B. Sinonima, — Ob ovomu ću samo dvije riječi, Pošto je jedna te ista uemoć imala veće imena, a isto ima veći broj ne- moći, sa onim različitih imena i značenja. Ovo je jedna da rečem artificijulna grana, nadodata patologiji, bez realne koristi, ali je“ svakako potrebito, a to stoga što su si- nomina postala važnim predmetom u svojoj historiji. 'Tako je postala u velikom dijelu pometnja ali je za to učenje zamršenije, nu nije kud kamo, treba pregristi i ovu kost, C. Etimologija. — Etimologija nije baš jedan važni predmet u patologiji, nu premda nije velike koristi, ipak, ne imati pojma o njoj, bilo bi nešto što bi u polu smetalo. Istina da ljekar može lječiti nemoć, i ne poznavajuć izvor riječi, koje je označuju ali je opet istinito, da nebi bilo dično za ljekara, a u neku bilo bi i štetno kad bi pred raznim osobama ignorirao etimologiju jedne nječi, koju on često rabi. 'Treba da on znade pravu vrijednost termina, koga rabi, inače bi mu :lječnički govor bio kao kakav inostranski govor. Nazivi se ne- moći ponajviše proizvađaju iz grčkoga i la- tinskoga jezika, i za to treba poznati ova dva jezika, u koliko je dostatno za medicinu. Ljekaru kao i drugomu učemku, neće biti trudno upoznati etimologiju riječi kojevizgo- vara. Etimologija daje nesavršen smisao imena, koji se u patologiji rabe, rijetko kad da dade tačnu ideju, a dapače gdjekad i protivno i ne istinito: značenje. Riječ np. flegmon flegmasia, od grčke riječi flego, ja gorim. Ove riječi upozoruju na ideju vru- čine, a to nije drugo nego simptoma nemoći. Riječ np. peripneumonia, to je upala pluće, a ne djelova koji pluću okružuju. U prvom slučaju etimologija daje nesavršenu sliku jedne stvari a u drugoma daje jednu ideju ne tačnu ne istinitu. Nu premda etimologija nemoći, obično govoreći, nije od velike važ- nosti, ipak u mnogo slučajeva nešto i kori- sti. Imena, koja su mađenuta nemoćima, često su svezani sa historijom medicine i nje teorijom np. febbris umoralis, f-bbris nervosa. Po etimologiji može se stvoriti još _ i neko mnenje vjerojatno glede posebne hi- storije nemoći itd, Riječ np. morbillua, ko- jim se imenom nazivlje ospa, navela bi čovjeka na vjerojatnost, da se on pojavio u istu epohu kad i druge nemoći njemu slične ali teže i opasnije, i zato razlikovan od morbus. Ovo se ime ne daje nikad epide- mičnim nemoćima. Ova okolnost može dati neku važnost općemu priznatu mnenju, da rosolia (osip) koji potječe iz istog-mjesta, odakle i vaiolus, da se je taj osip pojavio oko iste epohe šeše. Bilo kako bilo, treba donekle' poznati i etimologiju riječi. O sijelu nemoći. Iv. a Svaki je dio ljuckog tijela. podložan alteraciji, i za to se u svakomu dijelu može zakotiti nemoć. Znajmo i tu, da organi na šega tijela, nijesu svi jednako kadri, da se odapnu bolestnim uzrocima za to se i raz- baljaju. Opnice np. mukozne, i koža, među svim tesutima često su podložne: nemoći, dok oni organi koji leže malo dublje u tijelu, i koji nijesu u saobraćaju sa- izvanjskim predmetima, manje su razpoloženi. Nije lako opredjeliti vazda sijelo nemoći, a povijest nam iste medićine dokazuje, dokle su bila došla kontradiktorna mnenja u pitanju. Za vremena np. kad je vladala teorija umorizma računalo se je da je primitivno sijelo nemoći u fluidu čovječjeg organizma, a kad su na došli solidiste, ovi osudivši umore, jer da oni vrše samo pasivnu ulogu u fenomenima