Strana 2.

Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom
na Dalmaciju.

Piše: Jedan stručnjak.
(Nastavak)

 

Eto kakovim se razlogom pokušalo
omesti uspjeh Građ. škola, a mi nemamo
uzroka da ga i ovdje ne istaknemo u suš-
tini, kako se ne bi kogod neupućen dao za-
vesti ovim glasanjem, koji je u ostalom
problematične vrijednosti, a izazvao je silno
negodovanje po svoj Koruškoj i van nje.

Ali ova odluka zemaljskog sabora voj-
vodine Koruške, nije ostala bez pošljedice i
odmazde, | pri samom glasovanju prošla je
malenom većinom, a i od ovih nekoji su
bili neupućeni, što je svakako za osudu. U
zemlji protiv ovake odluke digao se otpor,
koji je zatalasao sve tamošnje krajeve i
zainteresovao sve staleže. Po tome. izgleda,
kao da će odluka biti ili povučena, ali sva-
kako ima se mnogo razloga vjerovati, da se
nikako ne će provesti u djelo, niti da će
postići konačno odobrenje. Novinstvo bez
razlike stranaka prati ovaj spor sa simpati-
jama za Građansku školu, podvrgavajuć
oštroj osudi i kritici postupak saborske ve-
ćine, a hvaleć izdržljivost i zauzetnost onih
zastupnika, koji su ustali na branič Gra-
danskih škola. Značajne su riječi ljubljans-
koga Dana kao neodvisnog palitičkog organa,
koji donese slijedeće u prilog Građ. škola:

»Mi smo otrag nekoliko dana govorili
o znamenitosti Građanskih škola, ističući im
važuost. Danas su one za sve staleže od
velike koristi. Navlastito po zemljama, gdje
se brzo razvija industrija i osrednja trgo-
vina, takov škole upućuje i dava pravi
temelj daljoj S brazbi. Skrenimo pažnju i
obazrimo se na Češku, kako se lijepo raz-
vija tamo domaći obrt sa industrijom, pak
poljodjelstvo i živinarstvo, koje se je raz-
vilo i uzdiglo pomoću Građanske škole. )

(1... Le pogleimo Česko im njeno lepo razvito
domaćo obrt in industrijo, pa tudi njeno poljedels-
tvo in živinerejo, ki se je povzdignila ravno s meš-

a
čansko šolo. —

,CRVENA HRVATSKA“

U samoj Koruškoj tuđinci imali su dovoljne
podloge da se obogate, samo stoga što je
dosle bio premalen broj domaćih školovanih
ljudi. Odluka koruškoga zemaljskoga sabora
sastoji se u tamanjenju Građanskih - škola.
Naša je pak dužnost, da uzdržimo popunimo
i ummožimo broj Građanskih škola.“

U isto doba čim je prihvaćen ovaj
predlog sabora u Koruškoj, osim javnosti i
opozicije u samom saboru, podigla se ozbiljna
reakcija i prosvjed među samim učiteljstvom.
Učiteljski Savez u Koruškoj, izjavio se pro-
tivan saborskom zaključku, a u prilog Gra-
đanskoj školi. Još se ponovo čuje odjek
nezadovoljstva navlastito u radničkom staležu
koji smatraju povrjedom kulture i civilizacije,
što im se hoće da sprječava dalja naobrazba
i tijem onemogući svaki uspjeh darovitoj
mladeži radničkog staleža da se usavrši.

U ostalom Građanske škole mogu da
se pohvale samim uspjesima i priznanjem,
a to je velika utjeha, naročito po zemljama
i krajevima koji su bogati kulturom. Pa i
kod samih najviših vlasti, biva kod odlučnih
vrhovnih čimbenika, koji ravnaju prosvjetom
i školom, Građanske škole su u vrlo dobrom
izgledu. Da potkrijepimo ovu tvrdnju, isti-
čemo kako postoje nekolike okružnice raznih
Ministarstva, koje omogućuju pristup u dr-
žavnu službu apsolventima Građanskih škola,
Navlastito se potanje bavi raspis Ministar-
stva bogošt. i nastave od 23 avgusta 1904.
Broj 26005, što ga priopćujemo. On pruža
mnogih povlastica onima, koji svrše Građan-
sku školu; ali, uza sve polakšice koje nam
pruža ovaj raspis još jednako je nepotpun
i oskudan. Građanska škola valja što prije
da bude potpuno izjednačena u pogledu
ravnopravnosti, saš nižom srednjom školom.
Nastavna osnova, gradivo pak i samo po-
učavanje uspoređeno je sa nižom srednjom
školom. Čak u nekojim predmeti.ma ovu i
nadmašuje, Ništa nema, što bi se moglo
protiviti ovakom zahtjevu. Onda će sei
ugled njenog učeničkog materijala sam po
sebi uzdignuti. Srednja škola navlastito
gimnazija, ovijem bi se lišila i trsila zamaš-
nog broja na silu učenika, koje nije dovela

Broj 26.

 

ljubav k nauci, nego povlastice koje im g
pruža, a koje nemaju u Građanskoj školi,
Uprav ovih dana u Beču se vodio yy
govor pri ministarstvu bogošt. i nastave,
kom se istakla nužda, da se izjednači G
danska škola potpuno sa nižom srednjo
O raspravi $ 67 zakonske osnove o prag:
tici činovničkoj, istaknuta je dioba činovni
u pet skupina. Pod slovom (C, razumjev
bi se činovnici koji su potpuno apsolvi
srednja školu. Za skupinu pod slovom
podrazumjevali bi se oni apsolventi, koji
svršili četiri niža razreda srednje škole;
uz to moraju još i da polože poseban ispi
iz dotične struke kojoj hoće da se odad
Zastupnik Burival je predložio neka se pot
puno izjednače četiri razreda srednje škol
sa četiri razreda Građanske škole. Predl
Burivala podupro je i osnažio zastupni
Gliekel, nadodajuć kako Građanska škol
takovo znanje, koje potpuno odgovara niž
srednjoj školi, a uz to ima moderan i savr
šen plan. Veći slojevi naroda u nemogućnos
su zbog financijalnih neprilika da poučavaj
djecu u srednjim školama, pak bi ih rad
dali u Građanske, samo kad bi ih potpun
izjednačili i usporedili sa srednjom školom.
Zamjenik ministarstva za bogoštovlje i
nastavu g. savjetnik Huemer uvažio je ovaj
zahtjev, s kojim se je i on _ bavio, pak je
pristao da srednja niža škola bude potpuno
ravnopravna Građanskoj. Ovaj predlog će
doći što prije na priznanje i prihvat, a s ti.
jem će dalji razvitak Građanske škole
znatno poskočiti, te će se pokazati nužda
da se posvuda osnuje četvrti razred.
Odavna je u Austriji traženo potpuno
izjednačenje Građanske škole, sa nižom sred:
njom, pak je sada ovo pitanje privedene
kraju i brzo će se ostvariti. Ovom prilikom
mi bi i snaše strane preporučili, da se
ova četvrta godina ne zove kao sada: Tečaj
usavršavanja pri Građanskoj školi!) već kratko
i razumljivo: Četvrti razred Građanske škole.
Ovim bi se načinom i održao u snazi prin.
cip jednakoga općega obrazovanja, a takav

1) Einjahriger Lehrkurs fitr Bitrgersehul Ab:
solventen.

 

 

nn DEL E OOO ME HIHI

J. Boglić: Crtice opće patologije

(Nastavak)

B. Sinonima, — Ob ovomu ću samo
dvije riječi, Pošto je jedna te ista uemoć
imala veće imena, a isto ima veći broj ne-
moći, sa onim različitih imena i značenja.
Ovo je jedna da rečem artificijulna grana,
nadodata patologiji, bez realne koristi, ali
je“ svakako potrebito, a to stoga što su si-
nomina postala važnim predmetom u svojoj
historiji. 'Tako je postala u velikom dijelu
pometnja ali je za to učenje zamršenije, nu
nije kud kamo, treba pregristi i ovu kost,

C. Etimologija. — Etimologija nije baš
jedan važni predmet u patologiji, nu premda
nije velike koristi, ipak, ne imati pojma o
njoj, bilo bi nešto što bi u polu smetalo.
Istina da ljekar može lječiti nemoć, i ne
poznavajuć izvor riječi, koje je označuju
ali je opet istinito, da nebi bilo dično za
ljekara, a u neku bilo bi i štetno kad bi
pred raznim osobama ignorirao etimologiju
jedne nječi, koju on često rabi. 'Treba da
on znade pravu vrijednost termina, koga
rabi, inače bi mu :lječnički govor bio
kao kakav inostranski govor. Nazivi se ne-
moći ponajviše proizvađaju iz grčkoga i la-

tinskoga jezika, i za to treba poznati ova
dva jezika, u koliko je dostatno za medicinu.
Ljekaru kao i drugomu učemku, neće biti
trudno upoznati etimologiju riječi kojevizgo-
vara. Etimologija daje  nesavršen smisao
imena, koji se u patologiji rabe, rijetko kad
da dade tačnu ideju, a dapače gdjekad i
protivno i ne istinito: značenje. Riječ np.
flegmon flegmasia, od grčke riječi flego, ja
gorim. Ove riječi upozoruju na ideju vru-
čine, a to nije drugo nego simptoma nemoći.
Riječ np. peripneumonia, to je upala pluće,
a ne djelova koji pluću okružuju. U prvom
slučaju etimologija daje nesavršenu sliku
jedne stvari a u drugoma daje jednu ideju
ne tačnu ne istinitu. Nu premda etimologija
nemoći, obično govoreći, nije od velike važ-
nosti, ipak u mnogo slučajeva nešto i kori-
sti. Imena, koja su mađenuta nemoćima,
često su svezani sa historijom medicine i

nje teorijom np. febbris umoralis, f-bbris

nervosa. Po etimologiji može se stvoriti još _

i neko mnenje vjerojatno glede posebne hi-
storije nemoći itd, Riječ np. morbillua, ko-
jim se imenom nazivlje ospa, navela bi
čovjeka na vjerojatnost, da se on pojavio u
istu epohu kad i druge nemoći njemu slične
ali teže i opasnije, i zato razlikovan od

morbus. Ovo se ime ne daje nikad epide-
mičnim nemoćima. Ova okolnost može dati
neku važnost općemu priznatu mnenju, da
rosolia (osip) koji potječe iz istog-mjesta,
odakle i vaiolus, da se je taj osip pojavio
oko iste epohe šeše. Bilo kako bilo, treba
donekle' poznati i etimologiju riječi.
O sijelu nemoći.
Iv. a

Svaki je dio ljuckog tijela. podložan
alteraciji, i za to se u svakomu dijelu može
zakotiti nemoć. Znajmo i tu, da organi na
šega tijela, nijesu svi jednako kadri, da se
odapnu bolestnim uzrocima za to se i raz-
baljaju. Opnice np. mukozne, i koža, među
svim tesutima često su podložne: nemoći,
dok oni organi koji leže malo dublje u tijelu,
i koji nijesu u saobraćaju sa- izvanjskim
predmetima, manje su razpoloženi. Nije lako
opredjeliti vazda sijelo nemoći, a povijest
nam iste medićine dokazuje, dokle su bila
došla kontradiktorna mnenja u pitanju. Za
vremena np. kad je vladala teorija umorizma
računalo se je da je primitivno sijelo nemoći
u fluidu čovječjeg organizma, a kad su na
došli solidiste, ovi osudivši umore, jer da
oni vrše samo pasivnu ulogu u fenomenima