* Strana 2.
nn —————m———m—<zm<;U;U|——m<—<—<m<—<m<—<muurw——< = _ =—————=
dulje vremena, Rezultat je ovih konferencija
taj, da će izbori za hrvatski sabor
raspisani u zakonitom roku.
Iz carevinskog vijeća. Iza kako je zastuj-
nička kuća primila u prvom čitanju zakon-
sku osnovu o vodogradnjama te riješila neke
manje važne zakonske osnove, nastupila je
uskrsne praznike.
:
Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom
na Dalmaciju.
Jedan stručnjak.
(Nastavak)
Piše:
U ovakoj nestašici događa se, da mješte
stručnih usposobljenilr učitelja na istoj školi,
predavaju većinom učitelji i one predmete
za koje nijesu stručni. Ove su okolnosti
dovoljne, da se dokaže kako je mnazadak
u stručnom 'osoblju odveć jak, pak bi se
valjalo postarati, da se ova nenormalnost
što prije otkloni, a to će se postići, ako se
škola Građanska učini što više privlačnijom
i za same nastavnike.
Za svaki slučaj, a da oskudica učitelj-
skog osoblja ne bude uzrokom zastoju pri
rasprostiranju ovih škola, nužno je, da se
što prije kod nas zaveđe jedan tečaj dvogo-
dišnji, ili jednogodišnji za učitelje, koji na-
mjeravaju postići usposobljenje iz jedne
skupine za Građanske škole. Ovakav tečaj
držan je god. 1896, u Zadru i pokazao je *
vrlo dobar praktičan rezultat, jer se te go-
dine mnogo više usposobilo sa postignutom
pripravom i praksom od jedne godine, nego
što je za sve to vrijeme, do dana današnjega.
Iz“ opisanog stanja naših Građanskih
škola, u pogledu njihova razvitka, važnosti
i uticaja na život, nastojali smo da interesi-
ramo čitaoca, kako bi se obazreo na naše
prosvjetne prilike i da ga tijem putem
potstreknemo na razinišljanje. Kazano je što
želimo i što nam se hoće, biva: takovijeh
škola, koje će biti savremene i pristupačne
svakom staležu bez razlike, a koje njeguju
ljubav prama radu, istrajnost i uzdržljivost.
Problem same nastave, treba da je saglasan
sa onom kulturom koja se presađuje preko
škole. Vrijeme prolazi ne obaziruć se ma
nikoga. Razvitak naroda vrši se po zakonima
prirode i ko se ne miče, taj stvarno zaostaje.
Onaj narod je napredaa sa obezbijeđenom
budućnosti, koji ima takove škole, gdje će
pored intelekta, još da razvija srce i osjećaj,
a potom će usavršiti dva najvažnija poma-
gača svakog odgoja: radljivost i razmišljanje.
Svakodnevno iskustvo neosporno nam
pokazuje, kako velika većina ljudi u svojim
težnjama i staranju oko odgoja i vaspitanja
podmlatka, ne ide ni tako daleko, da nadma-
šuje dneva : prilike i događaje koje on motri.
Pestalozzi kao iskusan pedagog bio je naj-
moćniji propovjednik neizmjernog značaja
vaspitanja za ljudski razvitak, te je osuđivao
kod ljudi nemar i prosto izbjegavanje jedne
vrlo važne čovječje dužnosti. To se je docnije
kosnulo 1 samoga filozofa Spencera, koji je
poput najgenijalnog pedagoga iznio u svojim
opažanjima o vaspitanju i zanemarivanju
odgoja riječi, koje su od pouke, razmišljanja
i savremenosti za maše prilike. ,,Za stolom
gazdinskim, pošte se ženska čeljad ukloni,
o ručku manjeg privredniku po palankama,
kao i u krčmi seoskoj, najobičniji i vrlo
omiljeli predmet razgovora, poslije običnih
biti.
,CRVENA HRVATSKA“
dnevnih i političkih događaja, jeste gojenje
životinja ... Pa i Janko i Marko pošto iz-
mijene misli o svojim opažanjima na svome
toru i oboru, pokazuju da su dobro obratili
pažnju na sve, kako koje postupanje utiče
na odnosni predmet, Ali ko u ovim razgo-
vorima poslije mačka, ili inače u slobodnim
časovima može čuti ma i jedne riječi o
vaspitanju i njezi djece i podmlatka ? !*'
Ove je riječi mudri Spencer izustio
čovječanstvu, a napose svojim zemljacima,
namjerom da ih popiavi i da im skrene
pažnju na što veću brigu odgoja, što se
još u većoj mjeri more primjeniti našim
prilikama.
Opuzen, 27. ožujka.
Poštovani g. uredniče, molim. Vas, da
mi ustupite malo prostora u Vašem cijenje-
nom listu, da tako iznesem na opće znanje,
što se sve u nas ovamo može dogoditi.
Ne ću duljiti, već ću samo u kratko
napomenuti neke stvari, a oni, kojih se to
u prvom redu tiče, neka provide, da se na-
rod ne sablaznjuje i to baš sa strane onih,
koji su zvani, da budu sol zemlje i izgled
drugima.
U Neretvi ima prostrana župa Baga-
lovići. Župnikom je ove župe pop Brajević.
Mislit će svak, da župnik lijepo stanuje u
svojoj župi i da tamo obavlja svoje dušo-
brižničke dužnosti. Varao bi se, tko bi tako
mislio. Ima već godinu dana, da se župnik
Brajević nalazi u Opuzenu kod načelnika
Šarića. Tamo je došao da Šarića spasava
politički, da za njega radi i agitira, a župa
neka ide kako ide. Sto na ovo veli presv. bi-
skup Dr. Gjivoje. Znali presv. biskup da
u župi Bagalovićima umiru ljudi bez ispo-
vijesti i bez pomazanja ? Kako ovo kani bi-
skup urediti. Ako ne može drugačije, pa
neka ga bar premjesti, pa taman ako hoće
i u Opuzen. Samo mu ne bi savjetovali, da
to učini, t. j. da ga namjesti u Opuzenu,
jer osim Mrajevićevih političkih smutnja,
čuje se koješta. Izbija na površinu skrajnji
nemoral. Govori se, da pop Brajević ovamo
ima i drugog posla, privlači ga, jedna zvi-
jezda. Dosta je spomenuti Stella nerentana.
Ako presvijetli ne zna, što je to, neka se
prepita, pa će mu biti jasan nemoral," koji
se iza toga krije. Ovamo već i djeca & tomu
znadu da pripovijedaju.
Pop se Brajević tako sa Šarićem srepio,
da on u njega po kući zapovijeda. Ovdje se
između ostaloga nalazi vojnička komisija,
koja pregleda magazine. #?op Brajević ne-
prestano ide & tom komisijom, pa izgleda
da jej on dava naloge, jer dok se evi ma-
gazini pregledaju, Sarićev je nepregledan.
Mi ne znamo, da li baš to služi na čast,
vojničkoj komisiji.
Pop Brajević se uslijed svega toga
osjeća svemogućim. Jedan činovnik pri pe-
reznom uredu premješten je u Drniš. Šarić
i Brajević bi htjeli, da on ostane u Metko-
vićima, jer im tu dobro služi. Eyo ti Braje-
vića, gdje veli tom činovniku, da će mu on
dat jedno pismo, s kojim neka ode u Zadar
do savjetnika Obuljena, koji će ga povesti
u referenta, pa da će on sigurno ostati u
Metkovićima. Kuriozao gar ne? Vidjet ćemo,
da li su ani zakaparili i državne urede i sve.
Imamo još i popa Tamburovića, koji je
pred nekoliko dana kao — ne znamo sami,
_preneseno je ukupno 138.336 osoba.
kako bismo to nazvali — izišao iz erkve obu.
čen u odori od mise, Pitaju ga, što je to za
Boga? A on da je u preši tako izišao. Kito
takovih se stvari kod nas događa u korizmi,
Da su poklade ajde de, ali ovako! Što će
na sve ovo biskup?
Gradska kronika
Povratak načelnika, Jutros je došao
iz Bečanaš načelnik Dr. Melko Čingrija,
Zaplijena našega lista. Zadnji broj
našega lista bio je zaplijenjen radi vijesti,
kojom smo spomenuli postupak državnog
odvjetništva u pitanju progona manifesta.
nata za narodnu slogu prigodom spaljenja
mađarske zastave. Odmah smo za vanjske
pretplatnike priredili drugo izdanje.
Vučenje lutrije, Večeras će se u
općinskoj vijećnici obaviti vučenje dubro-
vačke efektne lutrije. Vučenje će se obaviti na
način, kako smo mi već pred nekoliko dana
izvjestili. Još ove sedmice tri dana poslje
vučenja iziti će službeni popis izvučenih
zgoditaka. Vučenje počinje tačno u 7 sati
na večer. Vučenje je javno, pa mu može
svak prisustvovati.
Dubrovačka parobrodska plovidba
držala je dne 31. pr. mj. svoju redovitu
glavnu skupštinu, pod predsjedanjem g. Dr.
Vlaha Matijevića, i u nazočnosti 22 akcijo-
nara, sa 2325 akcija. Po prikazanim raču
nara, dobit prošle godine, po odbitku 5%/, %
doprinosa fondu za amortizaciju i 4% do-
prinosa fondu za osiguranje, iznaša K
151.010:42. Skupština je zaključila, usvojiv
prijedlog upravnog vijeća, da se podijeli
5% dividenda akcijonarima, dotira pričuvna
zaklada sa K 30.202, a ostatak upotrijebi
za tantijeme po gpraviloika i prijenos na
novo.
Po raspravi, bilo je ovlašteno upravno
vijeće da nabavi novi parobrod po svojoj
uviđavnosti, i prama uspjehu pregovara s
vladom za subvenciju.
U upravno vijeće birani su gg. Dr. V.
Matijević, F. Glavić, Dr. I. DeGivili, L.
Millip, Dr. S. Knežević, L. Jelich, M. Ma
rinović, P. Matijević i .S. Miljanović, a u
nadzorni odbor gg. L. Brier Galjuf, S. Gii-
vić, I. Papi.
Kupon Dubrovačke parobrođske plo-
vidbe isplaćuje se od 1. o, mj. sa- K 2%
po akciji. :
Odio ratne meraarice u Gružu. U
ponedjeljak poslije podne stigao je n grašku
luku odio ratne mornarice sastojeći od dvije
oklopajače i 6 torpeda.
Poskočio promet strancima. Ovo
zadnje nekoliko dana u velike je poskečio
promet stranaca. Prošlu nedjelju sa Lleydo-
.. Šmarje Baren Gautsch došlo ih je
nego 153. Sada se opaža i ve-
ha. U dojdućem broju nastojati
O "donijeti statistiku madošlih stramac#
kroz prošli mjesec po narodnosti.
Prometni iskag tramvaja. Kroz mje
sec marač provalie je tramvaj 13.464 ku.
prama km. 10.527 prošle gođino u istom
mjesecu. Preneseno je osoba kroz mjesec
marač 55.407. Od 1. januara do konca marta
Ušesuo sevnijeme. U noći između
ponedjeljka i utorka vladalo je silno neuri-
jeme na Jadranu. Parobiodi, koji su junsli
doći jučer u jutro, došli su tek sinoć,