Broj 28.

 

Izvješćivanje o Hrvatskoj. Kako
gu sadašu Hrvatskoj nastale teške prilike,
oje će sudbonosno utjecati na razvoj poli-
ičkih prilika našega naroda. to je od velike
nužde, da se o tome donose izvješća tim
riše, što sada novine iz Hrvatske neće moći
ne samo ništa da donose, nego će valjda
biti i obustavljene. Da našim čitateljima ipak
omogućimo poznavanje dogođaja u Hrvatskoj
mi smo se pobrinuli za posebnog izvjestitelja
koji će nam slati taćne izvjestaje. Pošto će
pak to stajati troškova, to molimo pnjatelje,
da nas podupru predplatom.

Udaranje vojničke muzike. Od sada
naprijed vojnička će muzika priređivati
waku nedjelju koncerat i to pred crkvom
tv. Vlaha od 11%, do 12%/,. Nadalje će pri-
jeđivati koncerat svaki četvrtak u večer od
pu, do 7%, i to na izmjenice jedan četvr-
ak pred općinskom kavanom, a drugi pred
kavanom na Pilama.

Sokolska akademija. Prekosutra na
/skrsni ponedjeljak priređuje hrvatski Sok6
u sokolani svoju akademiju .s plesom. Ova
je akademija uspjeti kao svaka dosadanja.
Donašamo na drugom mjestu program aka-
lemije, koji je biran i raznolik. Pohrlimo
a to svi u ponedjeljak u sokolanu, gdje
jemo se nauživati krasne zabave.

Vojnički orkestar na sokolskoj
kademiji. Na osobitu radost plesačica i
lesača javljamo, da će preko plesa na so-
kolskoj akademiji udarati vojnički orkestar.

Akademija Srpske Zore. U pone-
jeljak će biti također akademija Srpske
ore u prostorijama srpskog pjevačkog dru-

»Sloga“.

PR akademije Hrvatskog Sokola
Dubrovniku dnc 8 travnja 1912. 1. Ko-
čnica svira sokolska fanfara; 2. Vježbe
ijezdicama vježba djevojački odio; 3. Ivan

. Zaje: Priče iz opere , Zlatka“ izvađa
ojnički orkestar; 4. Vježbe na ručama

iednjački zbor; 5. Smetana: Zbor seljaka
vopjev iz opere ,Prodana Nevesta“ pjeva
lješoviti zbor kluba ,Mladost“ uz pratnju

 

 

Koliko u kući bilo žena ili odraslih dje-
iska, svaka imade pobaška svoje kono-
ljeno ili laneno sjeme, te ga na svoj razor
zor, slog) oko polovine svibnja posije ;
tom svaka ima dakle svoju česticu kono-
jom ili lanom (ketenom) posijanoga ze-
ljišta, što svaka sama najpomnije (u ko-
o to samo razumije) obdjelaje.

Kad je zemljište priređeno, svaka žen-
inja iznese sjeme u svojoj torbi, te po na.
inom običaju u njemu njekoliko kokošjih

i tučjih Jaja, pa ga preda sijaču, dh ga sije.
ljač posije, a jaja su njegova. Čim je po-
jto sjeme, ide u kuću i traži u planinke
8podarice) masla, te peče kajganu (cvrće).
zbijajuć jaja jedno o drugo, viče te viče
"Prestance : cvwrk, cvrk, cvrkću, ne zoblju !
pbož, da ne bi ptice sjemena pozobale,
bijana jaja ulije u tavu, u kojoj se je

o uevrkalo, te pjeva :

Razom tava, masna brada,
Bit će puno vlakna! —

*, da se sjeme mora tako sijati, da pod
orni palac dođe bar devet zrna, ili tako
o Go Dig rd gn ŠA. Među ko-

im biljkama jedne su cvatuće, a druge
ode Prve se izbiraju i zova se

4»

,CRVENA HRVATSKA“.

vojničkog orhestra. TI. Ples svira mjesni

posadni orhestar.

Iz Sokola. Pozivlju se braća izvršujući
članovi, da dođu u ponedjeljak dne 9 o. mj.
u 7'/, na večer u sokolskoj odori u Sokolanu.

Zdravo!

Umirovljenje vrijednog činovnika.
Pišu nam iz građanstva: Pred malo dana
umirovljen je na vlastitu molbu carinarski
preglednik g. Antun Murvar. Bio je u službi
punih 37 godina te je svoju vlastitu službu
vrlo savjesno vršio, pa je naišao na suprotiv-

« štine, ali ih je on uvijek čistom savjesti

znao da podnese. Pri polasku u mirovinu
želimo mu, da je mirno i zadovoljno sprovede.

Novi dućan u gradu. Ovo dana
otvorila je g.đa Zlatka Sessa rođ. 'Tuškan,
kći bivšeg poznatog trgovca Stanka Tuškan,
specijalnu trgovinu rubenine. Ima veliki
izbor svih vrsta rublja za gospođe, gospodu
i djecu; nadalje ima svake vrsti“ pletene
robe, i muške pomodne robe.
prvi dućan, koji se isključivo bavi rubljem,
i pošto nam je poznata sposobnost gđe. Zlate
Sessa, to smo uvjereni, da će roba bit iz-
vrsna i dobra posluga. pa ga za to najtoplije
preporučamo slavnoj publici.

Premalo činovnika na pošti. Zadnji
se Dubrovnik“ bavi oskudicom činovnika
na našoj pošti. Nama se je više puta došlo
potuživati mnogo trgovaca na ovu oskudicu
te smo to i kroz list iznijeli. No što je naj-
gore, ta se oskudica opaža najviše prvih
dana u mjesecu. Tada je na pošti prava
navala, a vrlo malen broj činovnika. Trgo-
vački krugovi traže, da se bar prvih dana
u mjesecu nekako uredi, ako se već ne
može dobaviti koju stalnu  činovnič čku silu
više.

Za promet stranaca. Opazili smo ovih
dana, da se mnogi stranci vraćaju, jer ne-
maju sobe gdje bi otsjeli. Doduše svi su
hoteli puni, ali ipak ima u gradu soba praz-
nih, koje se unajmljuju. Ove sobe nijesu ni-
kako poznate strancima. Preporučili bismo,
da se nekako tomu doskoči. Mogli bi i tr-

prve konoplje ili izbiračice, a druge se gule
i zovu se stražnje konoplje ili glavače (sje-
menjače). Kad se konoplje radi sjemena
samo po gdjekoja u kupus i grah ili kamo
drugdje na rijetko posije, zove se: stopača,
stabljača. Sve konoplje sabiru se u kite, te
pošto se sjeme otuče, vežu se kite (ručice)
u snopove, al pobaška: prvo za sebe, a stra-
žnje za sebe.

Konoplje složiti u kućicu, to se kaže:
kad se čupaju, pak se kite ustoboče, naslo-
niv jednu na drugu poput piramide, a kod
prosa se i helde zove stav, n. pr. proso
ustaviti, a konoplje ukućiti.

Pri izbiranju prvih konopalja desi se,
da se pogdjekoja konoplja satare bilo ljud-
skom nogom, bilo tečajem rasta, ai vrijeme
će ih mnogo prekršiti, te tako slomljene pa-
dnu po zemlji i osuše se, Kad se dignu sve

konoplje, onda se uzmiu grablje, pi aa

grb i oo sA NA A
Konoplje se kisele

svozane snopove, & lan (keten) ili i

pada. Naš narod 8: Mokar je, kano

Borina s Gacodaneist

Pošto je ovo:

<= "a i, roje ma srramnnnoa rmi in mama ri ema
“ . s

Strana 3.

= ————m—m—m—m——— Sm—=—m——=—m—m——————m———-— u ————>——==—a—m—=——mmmmmmsmmmmmmmammmmmtnsm

honoše upozoriti strance na prazne sobe, a
mogli bi unajmitelji soba za to dati napoj-
nica trhonoši, kada im on naputi stranca.

Bosanski poglavica dolazi u Dub-
rovnik. U ponedjeljak dne 8 o. mj: dolazi

u službene svrhe u Dubrovnik poglavica .

Bosne i Hercegovine te vojni inspekter ge-
neral Petiorek.

Različite vijesti,

Poštanske vijesti. Donosi se do općeg
Znanja, da su brzojavne novčane uputnice
pripuštene i u prometu sa  Saveznim
Amerikanskim Državama i sa Kanadom
posredovanjem American Express Com-
pany“, pošto se poštanske uprave ovih dr-
žava ne bave sa brzojavnim uputnicama.

Uvjeti ovog prometu jednaki su u osta-
lome onima internacijonalnog brzojavnog
uputničkog prometa. Najveći iznos jedne
uputnice iznaša 1000 kruna.

Osim uputnične pristojbine pošiljač plaća
i pristojbinu za brzojavku do New-Jork-a;
pristojbina se za daljne brzojavno proslije-
djenje odbiva od doznačenog iznosa.

Za progonjene sarajevsko djake. Gosp.
Fran Žagar, vlasnik Hotel Continentala na

Sušaku, izjavio se spremnim da će jednoga
od isključenih sarajevskih djaka uzeti k sebi,
te mu davati stan i hranu badava sve dok
ne svrši gimnazijske nadke. Upozorujemo
time interesente na ovaj hvalevrijedan čin
patrijotizma i dobročinstva.

Redarstvene vijesti.
: Srijeda, 3 aprila.

Redarstvo je ustavilo Jakoba Ratkovića iz Sinja».
radnika u Gružu, radi pijanstva i nereda na javno
ulici.

Skitalica Božo Jovović iz Risnr,

 

 

zatećen od re-

darstva pri prosjačenju, bio je zatvoren i po dva"

naesti put opremljen u zavičaj.

Redar broj 3 našao je na Placi jedan zlatni
broš, koga je izgubio neka se prijavi na općinski ured.

Ivo Marinović iz Brsečina, bio je zapraćen u
zavičaj.

Protiv kočijaša broj 45, podnesena je prijava
što nije izvršio obećanje čekanja za vožnju.

 

čno na vari pri lijepu vremenu. Da se bolje
satrti mogu, moraju se grijati, a to biva u
grijačnici (ili somiću), koja mora biti blizu
stupe. Grijačnica je, gdje se ne može naći

ovijena litica (suvozid) obzidana jamica. Na:

zidu je proštena (prutena) ili pletena ljesica,
na koju se konoplje ili lan metnu, te se
opet čim pokriju, a u jamici se loži vatra
od onakovih tvari, koje ne dadu puno pla-
mena, već tinjanjem gore; kao što su isko-
pani panjevi od starih, posječenih dubova.

Kad se konoplje ugriju, onda se meću
u stupu, a kod stupe moraju biti dvije oso-
be: jedna stupa (tuče — mlati), a druga
prevrće ručicu izmed stupnih zubi,

U' našega su naroda stupe isključivo
sve od drva, a ima ih ručnih i nožnih, ra:
dnja je stupa većinom u porabi za stupanje,
a prva za protivan [(stupanje) lana i ko-

 

ii