NUN OSE RVE E ED 00, G reenice o pe kroz i ORHIRIRIRRNRNINJIENINNIHNINNMENNINNNINININININIRMNIMINIINININININININININININNNN Broj 30. CRVENA HRVATSKA“. Strana 3. uz prijamni ispit iz fizike, kemije i glavnih stvari, što se odnose na gospodarstvo i že- stoka peciva. Zahtijeva se praksa u distila- riji od 6—8 mjeseci i doba od 18 godina. Domaće vijesti. Komesarijat i u Českoj ? Financije kra- ljevine Česke nalaze se u vrlo slabim vo- dama. Sabor se već više godina ne sastaje i ne može da radi uslijed njemačke opstruk- cije. Ceska se već od 15. listopada 1908. nalazi u ex-lexu. Do polovice svibnja će biti iscrpljene sve gotovine. Sve su pripreme učinjene, da se jedan viši činovnik mini- starstva financija češke narodnosti imenuje vladinim komesarom za kraljevinu Česku, koji bi imao provesti reaktivaciju zemalj- skog prireza na pivu u visini od 4 K po hektolitru kao i povišenje zemaljskog pri- reza za 10 po sto, kako je to zemaljski odbor već više puta vladi predložio. Tim bi zemlja dobila oko 18 milijuna kruna, s kojima bi mogla da pokrije najvažnije zemaljske po- trebe. : Zamjenik zemaljskog poglavice u Bosni. Dosadanji civilni doglavnik u Bosni barun Benko pošao je u mirovinu. Istodobno je izišla naredba zajedničkog ministra financija, kojem se ovo mjesto ukida. Na mjesto ci- vilnog doglavnika kreirano je mjesto zamje- nika zemaljskog poglavice. "Tako će od sada zamjenik poglavara Bosne i Hercegovine u istinu biti samo njegov zamjenik i fungirati će u njegovom zastupstvu i po njegovim instrukcijama. Ovih dana predstoji imeno- vanje baruna Pittnera za zamjenika zemalj- skog poglavice. Barun će Pittner biti isto- dobno imenovan i tajnim savjetnikom. Izbori u Bosni. Pošto je muslimanski zastupnik Dr. Hrasnica položio svoj mandat, to je određen naknadni izbor za 20. o. mj. Urednik Jelavić izabran. DPrekiučer se obavio izbor jednog zastupnika za bosanski sabor. Bio je ispražnjen kotar II. katoličkog gradskog okružja. Zajednički kandidat hr- vatskih stranaka bio je urednik ,,Hrvatske Zajednice“ Vj. Jelavić, koji je jednoglasno i izabran. Naši dopisi, Blato, 8. travnja. Cijenjeni gosp. uredniče! Čitamo u br. 23. cijenjenog vašeg lista jedan dopis iz Blata na Mljetu pisan 18. marta pod ru- brikom ,Gospodarske bilješke“, a koji ne od- govara istini, jer dopis nije pisan u Blatu niti je dopisnik iz Blata, već je naprosto pisan drugovdje. Tim dopisom htjelo se pri- kazati, kao da naš isti seljak crni sebe i svoje mjesto. Bevandu su doista neki činili, ali to je slobodno praviti svakome za kućni potrošak, ista se ne pravi, ako se ne prijavi na kompe- tentno mjesto. Izgleda da je dopisniku samo do toga stalo, da se ne prodade naše vino, već da omraženo dočeka u bačvami novu ljetinu, pa da onda čeljade bude prisiljeno da dade u bezejenje svoje doiduće trude, pošto novo vino ne bi imali u što shti. Tako je već učinjeno krivo Pavu Sršen Crljenko kg. 503 grožđa, Niku Rodulju p. Krista kg. 43, Matu Hazdovcu kg. 97, Ivu Sršen kg. 246, usve kg. 889, vrijednost od K 207:92. Gjivku Hazdovcu prepoznaše razliku ništa manje nego 600 kila nakon oveće svađe i natezanja, s toga što se našlo zabilježeno na matici u redu a na biljetima manje, jer neki se povjeriše dotičnom agentu a drugi ne- znaše štiti, te po tome im uspije varka te jadnoj čeljadi taj iznos ne bude prepoznat, nego naprosto izbrisan iz matice. Ili nije poznato dopisniku da Blaćani u prošlu je- sen ne prodaše nego samih 40 kvintala gro- žđa crnog i to u trinobe partita a ostalo dopremiše u svoje konoke reflektirajuć na više cijene, i to je uzrok eto sad, da vino nije predobro. Blaćanima, je bila poznata prozirna igra, koju su meki htjeli izvesti na izjavu, da ide putem jednog trg. agenta na drugog agenta za drugu kuću, rekavši im da njegov sansar agitira u narodu da se grožđe ne dade za K 22 (imao je i pravo jer je za sebe natezo kao i za drugoga). Tu se je agent ponudio da će preuzeti ulogu u svoje ruke i kupiti mu, te tim počinio da se prekorače granice zakona $ 22. u trećoj tački istog, Zakon 4/4 1875 L. D. Z. br. 68 glede mešetarskih prava (jer nijesu smjeli združiti se za međusobno obavljanje meše- tarskih posala) ti je učinio atentat na teža- čku muku isto kao godine 1908. kad je pi- sao trg. Frankl-u da težaci mljetski nemadu bačava za primiti vino i da će mu on činiti imati grožđe za K 10 kvintal, ako će preko njegovih ruku raditi, sa njegovim nastoja- njem gledao sklonut društvo za koje je sam radio, da kupi skupo sa Frankl-om, samo da ne bude utakmice a da on nešto zakuča u svoje panđe, a kad on nije mogao kupiti hotio je provestit plan svoje ne baš lijepe rabote; omražen je u narodu, te ne bi bili prodali ni njemu ni njegovim gospodarima. Dotični trgovci se ujediniše te 'doista i ku- piše plativši po njegovoj metodi i kalupu po K 11 kvintal. Radi toga takav agent želi da krvavo stečeni trudi pođu u bezei- jenje, jer se njegove štete nije nimalo ticalo, hoće da bude sansar a nema za prodati niti kvinial grožđa za komisiju, po tome se ra- zumije da ga malo briga za težaka. Hoće kupit pošto zašto samo da izvadi dobru nadnicu. Ne obazire se na to da li je pošten posao učinio, a sirotinju onu godinu u crno zavijo oštetujući ih za 30.000 K preko kvan- tuma u cijeni. Čast trgovcima jer oni gle- daju svoje posle, ali zašto se prefrigana lija i pučka pijavica nameće i obljeće oko dru- gih trgovaca sa kojima nije običavao raditi, a hoće da omrazi njihove pouzdanike nu- deći im se da će on niže kupiti, ako preko njega budu radili, te tim donosi na tisuće kruna štete težačkoj ruci. Poznato je gosp. konobarskom nazor- nika za svu bevandu u Blatu i u Goveđa- rima i dapače je gosp. nadzornik istu oba- šao i uzeo u svoju bilješku ljude, koji su je činili, nijesu je činili po 50 i 100 hekta kako se pripovijeda nego za svoju kućnu / potrebu, a pitali su zato redovite dozvole, jer su oni poznavali vuka, a vuk ako pro- mjeni dlaku ne će ćud. Poštenije bi bilo u narodu ako je dotičnik mislio da se neko zbilja ogriješio o vinski zakon 12. aprila 1907. tužiti ga na prosto Kotarskoj Oblasti ili direktno na nadzornika. Što će strani tr- govci kazati kad promisle da je Mljet po- mm———m>—mmTmsmmm=mmmmmmmmmmnnmmmmmmmm=mmmmm=ummmm>mmmmmmmmm—mmmm—m———=m——=szm=mm———————==z moći, a na svrhu ću preći na opća razma- tranja njihova načina pri djelovanju u ge- nesi nemoći. VI. O uzrocima koji opredjeljnju nemoć. (Causae determinantes), Uzroci determinatni, oni t. j. koji izvan malo i poznatih okolnosti proizvađaju jednu te istu afekciju, imađu mal da ne svi nešto osobita svoga ili u samim sebi ili u onoj nemoći, koju su prouzročili. Predmet np. zažareni koji peče, studen koji smrzava, plinovi koji truju i omrtvuju osobu, oružje koje rane zadaje, otrov koji porađa narkozu omamljivost, ili konvulsiju, trzanje, oni su bez dvojbe osebni uzroci, kao što i nemoći, koje od toga slijede te se razlikaju od dru- gih, radi osobitih utisaka. Za taj razlog oni su bili uvršteni među specifične (osebne) uzroke, te su se ove riječi specifični i de- terminantni rabili kao sinonima. Danas se ova sinonima ne trpe, treba ih razlikovati, treba im dati strožiju i povoljniju : smisao općoj porabi. Pod imenom specifični uzroci razumiju se oni uzroci razumiju se oni uzroci koji proizvode specifične (osebne) bo- lesti, a pod imenom specifične bolesti, one, koje postaju iz jednog samoga te istoka uzroka, kao sifilis, bijes, šeše. Determinatni pak uzroci zovu se oni opći uzroci, koji imadu doista stalno i izravno djelovanje, ali porađaju bolesti, koje bi i drngi uzroci mogli poroditi np. opekline, rane itd. Ve- ćina determinantnih uzroka djeluju po fizi- čnim i kemičnim zakonima, kemično se mogu i opaziti i shvatiti, a fizično protumačiti, način pak po komu djeluju specifični uzroci ne da se protumačiti ni fizikom ni kemijom U tu svrhu treba razdijeliti ove uzroke ne- moći, u dva reda t. j. u opće determinentne i specifični determinantni. Opći determinantni uzroci, mogu biti raspršani po zraku (causae circumfusae) mogu biti u doticaju s našim tijelom (applicatae) ili unešeni u naše organe (ingestae) mogu oni biti u nami i ovisiti o neurednoj stolici (excretae) ili o kretanju (actae), ili o shvaćanju (perceptae). U ozna- čenju ovih uzroka, držat ću se postavljenog reda, jer se njega drže u opće i svi zdra. voslovci (hygieniste). A) Circumfusae causae (raspršni uzroci). Mimogred kažem da bi bilo bolje ove ras- pršane tvorce bolesti umetnuti među une- šene (ingestae) jer oni koji su raspršani po zraku djeluju tek onda kad se uvuku u naše organe, ali ih ostavljam tako, da se ne odalečim od reda. U nekim dakle sluča- jevima, neki plinovi nevlastiti udisanja uđu u dušnike. Nekoji su kemičari udisivali plin dušika (asota), plin prvokisa tutija:(protoksida zinca) i vodika (idrogena) namjerom da pro- nađu uspješno djelovanje na ehonomiji ži- votinja, i uvidiše da to prouzrokuje lagahno omrtvivanje (asfisiju) inačije nego li ubitačni plini (deleterni gas). Ovi se ubitačni plinovi sakupe katkad u nekim mjestima, gdje teško čisti zrak dopire np. u talionicama, zahodima, rudnicima, radionicama, nekim tvornicama itd. Ugljični kisik i ugljik vodeni, koji se razvijaju iz goriva uglevlja ili žerave, mogu se tako pomiješati sa atmosferom, i svaliti čovjeka u mrtvilo, tako i ugljične kiseline gvožđa koja sve razvija iz badnja kada je vrenje. Na isti način djeluju i plinovi koji se razvijaju iz životinskih tvari, osobito iz smrdećih izmeta a u zatvorenomu mjestu. 'Tako neki osobiti smrdeći plinovi, koji rek bi, da sastoje od kiseline sumpornog vodika (acid idrosulfurični) nišadornog sumpornog vodika i dušika (idrosolfat amoniaka) na