RVENA HRVATSKA A JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE OVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- uu KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO UNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU lETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- OJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE ' PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA asa POJEDINI BROJ 10 PARA 88088 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA AZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. uz === God. XXII. )bivena bitka. ,Da smo se 'mi mogli povratiti ći sa onakim odgovorom ua našu terpelaciju, bili bi nas kod kuće u iumfu dočekali“. Tako se izrazio dan češki zastupnik poslije izjave strijskog ministra predsjednika grofa irgkha, kojom je ovaj odgovorio a postavljene mu interpelacije u ogledu hrvatskog pitanja. Da, izjava grofa Stiirgkha jedin- vena je do sada. Nikada se još sa nog mjesta nije čula onakva riječ. kad je ipak bila rečena, dokaz h, da je bila rečena uz privolu i gih faktora. I u tome leži njena ažnost. Kada je u Hrvatskoj proglašeno znimno stanje, mi smo kazali, da e Dalmacija poduzeti sve moguće, a se to stanje odstrani. I Dalmacija o učinila svoju. Naši zastupnici u Beču nametnuli su se cijelom austrij- kom parlamentu. Dva dana, dvije hune 'sjednice bavio se austrijski harlamenat samo i isključivo hrvat- kim pitanjem. A izgleda da zadnja iječ ima da dođe. Hrvatski su zastupnici u subotu jijećali cijeli dan u Beču, Pod pred- ljedanjem zastupnika Biankinia našli u se na okupu svi zastupnici iz Dalmacije bez razlike stranaka, a prisustvovali su toj konferenciji i Ddaslanici koalicije i stranke prava z Zagreba. Ono za čim smo toliko čeznuli, napokon je postignuto. U dnom se kolu nalaze sve stranke: zajednički vijećaju o dobru domo- tine. Što nijesu mogli da poluče oliki naši patriote, polučio je Khuen Cuvaj. Da nam je do šale, mogli bismo reći da su ova dva čovjeka iajzaslužnija za Hrvatsku. Prva je bitka dobivena u toliko, u koliko je hrvatska politika skrenuta na dobru kolotečinu. I ta je politika prisilila mjerodavne faktore, da vode računa o toj politici. I za to je izjava grofa Stirgkha onaka. Ona je uči- nila svoju. No ako smo dobili prvu bitku, nije rečeno, da smo izvojevali pobjedu. DUBROVNIK, 24. APRILA Sada poslije prve dobivene bitke dan nam je pravac, kojim moramo ići, ako hoćemo da i nadalje osta- nemo pobjednici. Stvar se uputila dobro. Na nama je da je i dalje ovako vodimo. Prvi plod se je već ukazao, a ako budemo dosljedni u vođenju započete taktike, ne će izo- stati ni drugi plodovi. izjava ministra predsjednika. Radi njene važnosti donosimo izjavu austrijskog ministra predsjednika grofa Stiirgkha u cjelini. Ta izjava glasi: Poštovana gospoda zastupnici Sušteršić i družina, nadalje gosp. zastupnici Nemec, Tusar, dr. Smeral, Habermann, Aust i dru- žina, a na koncu gospoda zastupnici dr. Adler, Pernerstofer, Seitz i družina upravili su mi na današnjoj sjednici upite u pogledu obustavljanja ustava u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Prije nego se obazrem na te upite, prisiljen sam na žalost «da :8e: osvrnem -na jednu tačku treće po redu interpelacije što su je prikazali gospoda zastupnici dr. Adler Pernerstofer, Seitz-i drugovi, u kojoj je tački po ustavnim temeljnim načelima neod- govorno i posvećeno Previšnje lice povučeno u raspravu, te se upotrebljava izraz, koji ja moram najoštrije da odbijem, jer se kosi sa dužnim dubokim poštovanjem. Častim se pretpostaviti da dogođaji u Hrvatsvoj i Slavoniji, na koje se gospoda interpelanti potužiše, a koji — kako i ja sam ne mogu da ne priznam — uzbuđuju živo sau i preko granica tih kraljevina a naročito kod srodnih naroda, što živu na području naše države, odnose se na unutraš- nje političke mjere u državopravnome podru- čju, koje se kao jedna od zemalja svete ugarske Krune nalazi u državopravnoj vezi sa Ugarskom kraljevinom, koji su odnosi određeni u ugarskom zak. XXX. članku 1868 god. i odnosnom zak. član. I. 1868 god. S ovog stanovišta mjere, na koje se gospoda interpelanti tuže, otimlju se upli- ćanju c. k. Vlade, te s ovog razloga ne mogu da se potanje pozabavim iznesenim tužbama. No tijem pridržajem, u pogledu koga se smatram prinuđenim da ga istaknem na čelu mojih daljih razlaganja, smije se i na ovome mjestu zapodjeti pitanje, u kojoj bi mjeri ispadak i ukupni utisak izuzet- noga stanja, koje je sada zavedeno u Hrvats- koj i u Slavoniji i koje duboko zasijeca, moglo možda izgledati takovim, da i preko područja onostrane državne oblasti buda zbog toga trpjeti i interesi Monarhije u unutraš- njosti i u inozemstvu. 1912. Broj 33. Tu se u prvome redu nameće razmišlja- . nje, da li ne bi, kada je stvaranje i očuva- nje ustavnih uredaba u cijeloj Monarhiji bilo jednom uzeto polazištem i osnovnom pret- postavom za ustavno otrsenje, koje je bilo utvrđeno nagodbom "od godine 1867. sviju poslova, koji su zajednički svima dijelovima . Monarhije,.duže trajanje stavljanja van snage tijeh ustavnih uredaba u krilu značajna di- jela Monarhije moglo biti kadro, ;:da se do- takne povoljnoga obezbijeđenja zajedničkih zadataka, sa kojima treba postupati prema zajedničkim načelima. Uz to treba razmisliti, u kojoj bi mjeri slučajno trajanje vanrednih prilika u Hr- vatskoj i Slavoniji moglo uticati na onaj po- litički proces sređenja, koji se izvršuje kao posljedica izvedenoga spojenja Bosne i Her- cegovine sa Monarhijom a čije je očuvanje od zapreka životan interes Austrije-Ugarske. Napokon se ovom prilikom ne bi mo- glo ispustiti sasvijem iz domašaja razmišlja- nja ni obzir na položaj Monarhije prama inozemstvu s pogledom na njene bliske in- terese. * | Sa napomenutih gledišta ni c, k. Vlada ne bi se prema stanju prilika mogla oteti dužnosti, da pripazi na vrijeme, kada bi joj utvrđenje tijeh, po interese Monarhije, šte- tnih posljedica nametnulo gdužnost, da se u granicama svoje nadležnosti zauzme za oču- vanje tijeh interesa. No već se danas može upravo sa isti- jeh gledišta izraziti nada, da će nastojanjim& činilaca, koji su odgovorni za upravu Hr- vatske i Slavonije, poći za rukom, da nađu sredstva i puteve, da Hrvatska i Slavonija čim prije iznovice stanu uživati potpunu ustavnost. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 21. IV. 1912. Hoće li ovakovo stanje u Hrvatskoj još dugo trajati ? Općenito je mnijenje ovdje u Zagrebu, da će do skore promjene u Hrvatskoj doći i da će komesarijata nestati u brzo. O ovom je doduše ovdje zabranjeno po komesarovoj naredbi i govoriti, da se spriječi širenje la- žnih vijesti o trajanju komesarijata, ali go- voriti, da će ovaj komesarijat biti duga vi. jeka, .svakako je veći grijeh, nego reći da će mu doskora biti kraj. Uvjerava se, da bi zajedno sli“ službenim obnarodovanjem Lukacseva ministarstva imalo uslijediti i di- gnuće komesarijata — no ako se to možda i ne desi, sigurno će komesurijat biti di- gaut prije sastanka delegacija, što će biti dne 30. ovog mjeseca. Mjerodavnim \srugo- vima i odveć je stalo, [da zasjedanje dele- gacija, koje će sa sada biti jednodnevno prođe I