RVENA HRVATSKA

A JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

OVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
uu KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
UNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
lETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
OJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

 

 

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA ; ZA IZJAVE '
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

asa POJEDINI BROJ 10 PARA 88088 NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

AZI SVAKE SRIJEDE 1 SUBOTE. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

uz ===

God. XXII.

)bivena bitka.

,Da smo se 'mi mogli povratiti
ći sa onakim odgovorom ua našu
terpelaciju, bili bi nas kod kuće u
iumfu dočekali“. Tako se izrazio
dan češki zastupnik poslije izjave
strijskog ministra predsjednika grofa
irgkha, kojom je ovaj odgovorio
a postavljene mu interpelacije u
ogledu hrvatskog pitanja.

Da, izjava grofa Stiirgkha jedin-
vena je do sada. Nikada se još sa
nog mjesta nije čula onakva riječ.
kad je ipak bila rečena, dokaz
h, da je bila rečena uz privolu i

gih faktora. I u tome leži njena
ažnost.

Kada je u Hrvatskoj proglašeno
znimno stanje, mi smo kazali, da
e Dalmacija poduzeti sve moguće,
a se to stanje odstrani. I Dalmacija
o učinila svoju. Naši zastupnici u

Beču nametnuli su se cijelom austrij-
kom parlamentu. Dva dana, dvije
hune 'sjednice bavio se austrijski
harlamenat samo i isključivo hrvat-
kim pitanjem. A izgleda da zadnja
iječ ima da dođe.

Hrvatski su zastupnici u subotu
jijećali cijeli dan u Beču, Pod pred-
ljedanjem zastupnika Biankinia našli
u se na okupu svi zastupnici iz
Dalmacije bez razlike stranaka, a
prisustvovali su toj konferenciji i
Ddaslanici koalicije i stranke prava
z Zagreba. Ono za čim smo toliko
čeznuli, napokon je postignuto. U

dnom se kolu nalaze sve stranke:

zajednički vijećaju o dobru domo-
tine. Što nijesu mogli da poluče
oliki naši patriote, polučio je Khuen
Cuvaj. Da nam je do šale, mogli
bismo reći da su ova dva čovjeka
iajzaslužnija za Hrvatsku.
Prva je bitka dobivena u toliko,
u koliko je hrvatska politika skrenuta
na dobru kolotečinu. I ta je politika
prisilila mjerodavne faktore, da vode
računa o toj politici. I za to je izjava
grofa Stirgkha onaka. Ona je uči-
nila svoju.
No ako smo dobili prvu bitku,
nije rečeno, da smo izvojevali pobjedu.

 

DUBROVNIK, 24. APRILA

 

Sada poslije prve dobivene bitke
dan nam je pravac, kojim moramo
ići, ako hoćemo da i nadalje osta-
nemo pobjednici. Stvar se uputila
dobro. Na nama je da je i dalje
ovako vodimo. Prvi plod se je već
ukazao, a ako budemo dosljedni u
vođenju započete taktike, ne će izo-
stati ni drugi plodovi.

izjava ministra predsjednika.

Radi njene važnosti donosimo izjavu
austrijskog ministra predsjednika grofa
Stiirgkha u cjelini. Ta izjava glasi:

Poštovana gospoda zastupnici Sušteršić
i družina, nadalje gosp. zastupnici Nemec,
Tusar, dr. Smeral, Habermann, Aust i dru-
žina, a na koncu gospoda zastupnici dr.
Adler, Pernerstofer, Seitz i družina upravili
su mi na današnjoj sjednici upite u pogledu
obustavljanja ustava u kraljevini Hrvatskoj
i Slavoniji.

Prije nego se obazrem na te upite,
prisiljen sam na žalost «da :8e: osvrnem -na
jednu tačku treće po redu interpelacije što
su je prikazali gospoda zastupnici dr. Adler
Pernerstofer, Seitz-i drugovi, u kojoj je
tački po ustavnim temeljnim načelima neod-
govorno i posvećeno Previšnje lice povučeno
u raspravu, te se upotrebljava izraz, koji
ja moram najoštrije da odbijem, jer se kosi
sa dužnim dubokim poštovanjem.

Častim se pretpostaviti da dogođaji u
Hrvatsvoj i Slavoniji, na koje se gospoda
interpelanti potužiše, a koji — kako i ja
sam ne mogu da ne priznam — uzbuđuju
živo sau i preko granica tih kraljevina
a naročito kod srodnih naroda, što živu na
području naše države, odnose se na unutraš-
nje političke mjere u državopravnome podru-
čju, koje se kao jedna od zemalja svete
ugarske Krune nalazi u državopravnoj vezi
sa Ugarskom kraljevinom, koji su odnosi
određeni u ugarskom zak. XXX. članku
1868 god. i odnosnom zak. član. I. 1868 god.

S ovog stanovišta mjere, na koje se
gospoda interpelanti tuže, otimlju se upli-
ćanju c. k. Vlade, te s ovog razloga ne
mogu da se potanje pozabavim iznesenim
tužbama.

No tijem pridržajem, u pogledu koga
se smatram prinuđenim da ga istaknem na
čelu mojih daljih razlaganja, smije se i na
ovome mjestu zapodjeti pitanje, u kojoj
bi mjeri ispadak i ukupni utisak izuzet-
noga stanja, koje je sada zavedeno u Hrvats-
koj i u Slavoniji i koje duboko zasijeca,
moglo možda izgledati takovim, da i preko
područja onostrane državne oblasti buda zbog
toga trpjeti i interesi Monarhije u unutraš-

njosti i u inozemstvu.

1912.

 

Broj 33.

 

Tu se u prvome redu nameće razmišlja- .
nje, da li ne bi, kada je stvaranje i očuva-
nje ustavnih uredaba u cijeloj Monarhiji
bilo jednom uzeto polazištem i osnovnom pret-
postavom za ustavno otrsenje, koje je bilo
utvrđeno nagodbom "od godine 1867. sviju
poslova, koji su zajednički svima dijelovima .
Monarhije,.duže trajanje stavljanja van snage
tijeh ustavnih uredaba u krilu značajna di-
jela Monarhije moglo biti kadro, ;:da se do-
takne povoljnoga obezbijeđenja zajedničkih
zadataka, sa kojima treba postupati prema
zajedničkim načelima.

Uz to treba razmisliti, u kojoj bi mjeri
slučajno trajanje vanrednih prilika u Hr-
vatskoj i Slavoniji moglo uticati na onaj po-
litički proces sređenja, koji se izvršuje kao
posljedica izvedenoga spojenja Bosne i Her-
cegovine sa Monarhijom a čije je očuvanje
od zapreka životan interes Austrije-Ugarske.

Napokon se ovom prilikom ne bi mo-

glo ispustiti sasvijem iz domašaja razmišlja-
nja ni obzir na položaj Monarhije prama
inozemstvu s pogledom na njene bliske in-
terese.
* | Sa napomenutih gledišta ni c, k. Vlada
ne bi se prema stanju prilika mogla oteti
dužnosti, da pripazi na vrijeme, kada bi joj
utvrđenje tijeh, po interese Monarhije, šte-
tnih posljedica nametnulo gdužnost, da se u
granicama svoje nadležnosti zauzme za oču-
vanje tijeh interesa.

No već se danas može upravo sa isti-
jeh gledišta izraziti nada, da će nastojanjim&
činilaca, koji su odgovorni za upravu Hr-
vatske i Slavonije, poći za rukom, da nađu
sredstva i puteve, da Hrvatska i Slavonija
čim prije iznovice stanu uživati potpunu
ustavnost.

 

Pismo iz Zagreba.

Zagreb, 21. IV. 1912.

Hoće li ovakovo stanje u Hrvatskoj još
dugo trajati ?

Općenito je mnijenje ovdje u Zagrebu,
da će do skore promjene u Hrvatskoj doći
i da će komesarijata nestati u brzo. O ovom
je doduše ovdje zabranjeno po komesarovoj
naredbi i govoriti, da se spriječi širenje la-
žnih vijesti o trajanju komesarijata, ali go-
voriti, da će ovaj komesarijat biti duga vi.
jeka, .svakako je veći grijeh, nego reći da
će mu doskora biti kraj. Uvjerava se, da
bi zajedno sli“ službenim obnarodovanjem
Lukacseva ministarstva imalo uslijediti i di-
gnuće komesarijata — no ako se to možda
i ne desi, sigurno će komesurijat biti di-
gaut prije sastanka delegacija, što će biti
dne 30. ovog mjeseca. Mjerodavnim \srugo-
vima i odveć je stalo, [da zasjedanje dele-
gacija, koje će sa sada biti jednodnevno prođe

I