T. . U i CRVENA HRVATSKA NJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE RROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- NNU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA RROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &RBa POJEDINI BROJ 10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXII. DUBROVNIK, 1. MAJA 1912. IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Broj 35. ovo uemrsko ministarstvo, Jučer je novi ugarski ministar predsjednik razvio u peštanskom par- Jamentu svoj program, Novi su mi- nistri bili već u subotu u Beču, gdje su od kralja bili zakleti, onda su se vratili u Peštu i tamo držali ministar- sko vijeće. Još je jedanput bio do- govor o programnom govoru, što ga je jučer držao Lukacs u zastupni- čkoj, kući. Tekst ovog govora još nam nije poznat, pa nam uslijed toga nije moguće ni stvoriti sud o principima vladavine Ladislava Lukacsa. No i ako nam njegov jučerašnji govor nije poznat, to se ipak zbilo mnogo toga, što nam baca svjetlo na La- kacsevu politiku. Tako nam je moguće već sada stvoriti neku sliku. - - Prije svega Lukacs je 'bio ministar financija u Khuenovom kabinetu, a i inače je bio njegova desna ruka. Treba pak znati, da je Lukacs još 1910 vodio akciju za rasplet krize i da je baš on bio oaaj, koji je pomo- gao Khuenu do onog uspjeha, da uništi madžarsku opoziciju. On ju je naime hotimice kompromitirao samo za to, da drugomu bude posao lakši. Pa da i ne bi bilo ove prošlosti Lukaćseve, koja nam ga odaje kao vijerna stupa kamarile, to je bilo i dosta izjava s njegove strane i ovih dana, od kada je imenovan ministrom predsjednikom. Sve ove njegove izjave dadu se skupiti u jedno. Sistem ugarske politike ostaje onaj isti, koji je bio i do sad. Nije se promjenio ni za dlaku, promijenile su se samo figure, ali da postignu isti cilj. Obzirom na rastrovanost madžar- skog javnog i stranačkog života teško je prognosticirat, da li će Lukacs uspjeti. Njemu su doduše dale koša- ricu i Justhova i Kossuthova stranka, One obje najavljuju opoziciju i to najoštriju novoj vladi. No za to je Vladina stranka odmah poklekla pred njim i on ju ima svu za sebe. A tko će još danas ozbiljno uzimati opozi- čiju Kossuthove stranke? No moguće je, da su se i Kossuth i Justh previše istrčali u pitanju vojne reforme, pa .valjda i radi izbor- nika ne mogu više, natrag, a Beč traži vojnu reformu po što po to. Ako se budu stvari ovako razvijale, onda bi moglo doči do težih kompli- kacija u, Ugarskoj. Svakako nijesu mu puti ružama posuti. Što se pak tiče hrvatskog pitanja, to je Lukacs jasno pokazao, da će nastaviti starim sistemom i dosada- njom praksom, Njegov prvi čin u svojstvu ministra predsjednika bio je, da je imenovao Gezu Josipovića za hrvatskog ministra. Slabiji izbor teško da je mogao naći. Pa onda ono vijećanje hrvatske delegacije i konferencije Lukacseve sa Tomašićem i Pejačevićem jasno pokazuju u ko- jem će*se pravcu kretati Lukacseva politika prama: Hrvatskoj. Prama tomu nama ne preostaje opet ništa, do li nepomirljiva borba proti svim onim starim eksperimen- tima; moramc ih slabiti, dok toliko ne/ oslabe, da u buduće ne budu više nikako upotrebljivi. Treba početi rušiti više ovaj sistem, ali ga treba rušiti udarajući u stupove njegove. Mi smo više puta istakli misao, da treba zaustaviti rad državne mašine. Tek onda, kada sadanja državna mašina ne bude više mogla funkcijo- nirati, tek onda će se mjerodavni faktori sjetiti, da treba državu po- kretati drugim strojem. Prije toga ne. To je i bio razlog, da smo zago- varali energičnu akciju naših zastup- nika u Beču, a zaključene oštre mjere da smo srdačno pozdravili. Došao je bio svijetli momenat, kada se je cijela Dalmacija našla na okupu te je pobudila mnogo nada. Složna 'se akcija bila uporavila, koja je počela zaustavljati državnu mašinu. Kao što je i naravno mjerodavni faktori se toga najviše pobojaše. Pa onda sta- doše kumiti i moliti naše zastupnike da ih puste :fa miru, neka državna mašina ide, kako je i do sada išla t. j: neka gnjavi Hrvate kao i do sada. I jedan dio naših posluša. Ka& da još iz historije ništa ni- jesmo naučili kao da se nijesmo na- slušali pustih obećanja. Pa još smo uvijek tako naivlii. Koliko ćemo puta još morati opetovati istinu: Ovo dr- žavno uređenje moramo dovesti ad absurdum, ako hoćemo da prisilimo - mjerodavne faktore, da na drugi na- čin urede ovu državu. Kako ćemo ovo državno uređenje dovesti ad absurdum, ako ne tako, da pri svakom koraku činimo zapreka i to teških jakih zapreka? Iz današnje situacije mi moramo povući jedino logične konsekvencije i voditi jednu energičnu akciju proti sistemu. Preduvjet, a rekli bismo, i jedini uvjet, da ta akcija uspije, bilo bi to, da tu akciju vodimo jedinstveno. Jedinstvena. politika mora da prove- _java_našim ljudima i u Pešti i u Beču, i u Zagrebu, i u Sarajevu. Kad do toga dođemo, onda je po- bjeda sigurna i onda se mi više ne ćemo obazirati ni na izjave Stiirgk- hove kao ni na programe Lukacseve ali“če se oni obazirati i ter kako na naše, Domaće vijesti. Smrt grofice Buratti. U petak poslije podne preminula je u Zagrebu vrla dobro- tvorka Klotilda grofica Buratti rođena ba- runica Vranycany. Pokojnica je bila jedinica kćerka baruna Ambroza Vranyczany Dobri- novića, koji je i u politici igrao važnu ulo- gu. Ona je u dobrotvorne svrhe ostavila sli- jedeće legate : 1) Historičku kuću na trgu sv. Katarine broj 6 — u Zagrebu, općini grada Zagreba. 2) 200.000 K u svrhu osnutka štipendija za četiri srednjoškolca do svršetka njihovih nauka. 3) 20.000 K za osnutak medicinskog fakulteta na zagrebačkom sveučilištu. 4) 20.000 K Jugoslavenskoj Akademiji u Za- grebu. 5) 3000 K Gospojinskom društvu za uzdržavanje pjestovališta u Zagrebu. 6) 3000 K Jelisavinom društvu za naobrazbu ženski- nja u Zagrebu. 7) 2000 K za siromahe grada Zagreba. 8) 2000 K za siromahe grada Kar- lovca. 9) 2000 K pjevačkom društvu , Kolo“ u Zagrebu. 10) 1000 K pučkoj kuhinji u Zagrebu. 11) 1000 K društvu ,Uboški dom“ , u Zagrebu, Plemenita pokojnica ovim je zadužila cijeli narod. Bila joj laka hrvatska zemlja, koju je toliko ljubila. +?