CRVENA HRVATSK ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE zzm———m—m—mm=—m—<mazyrrutrmmtqum——————=—=mua—m———————==—<—mautmammmmmm————=—m==a==—a=<—<—<— — m Z. | mmmmmm——————m———————————<—ms——————————> ugsom POJEDINI BROJ 10 PARA 88m8 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA rz ae a nn a nn zmmajišnnatrimniiivng ram —— mk CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. e PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA, ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. GD | IZDAJE ŠTAMPARIJA DRGIULLI IDR. God. XXII. DUBROVNIK, 4. MAJA 1912. Broj 36. Otvor delemcija. — Hrvatska u delegncijama. U utorak je otvoren» zasijedanje dele- gacija. Prama dosadanjim dispozicijama dele- gacije će veoma kratko djelovati. Bit će prihvaćen šestmjesečni proračunski provi- zorij, koji traje do 1 novembra o. g. Prama tomu pravo zasijedanje delegacija bit će u jeseni. U utorak u jutro imala je ugarsko-hr- vatska delegacija svoju. plenarnu sjednicu, u kojoj su zajednički ministri držali svoja izvješća. Najprije je govorio ministar vanj- skih posala grof Berchtold, pa ministar rata vitez Auffenberg, a onda ministar zajednič- kih financija vitez Bilinski, Mi njihova izvješća donosimo u kratko: Ekspose ministra vanjskih posala. Počima razlažući opet načela, sadržana u exposću pokojnog ministra. Aehrenthala, i veli, da je njegova čvrsta odluka držati se i u buduće ovih načela. U našoj izvanj- skoj politici, veli ministar, hoćemo mirno nastaviti putem, kojim se išlo dosada; ho- ćemo sklopiti u koliko je moguće dobre od- nošaje sa savezničkim i sa prijateljskim vlastima, u korist europejskog mira. U kratko, koli u unutarnjoj toli u vanj- skoj politici nastojati ćemo koristiti zajed- ničkim interesima. Temeljna baza je najsavjestnija lojalnost prama vlastima trojnoga saveza i prama prijateljskim vlastima. = 'rojnom savezu hoćemo i u buduće ostati savjestno vjerni, Naši odnošaji sa Njemačkom su uviek srdačni, nepromienjeni. I prama Italiji smo uviek u inajprijateljski- jim saveznim odnošajima. Nadam ge — veli ministar — da će rat čim brže svršiti. Mi smo uviek spremni kao dosad, da irtterceniramo u slučaju, da bi bio moguć sporazum za sklopljenje mira. I prama Rusiji hoćemo nastaviti pute- vima jedne prijateljske i srdačne, politike. S Francezkom smo u odnošajima iskre- nog prijateljstva, tim više što među nama ne postoje nikakvi protivni interesi. Tako isto što se tiče Knglezke. Ne smijemo zaboraviti ni Tursku, prama kojoj imamo prijateljskih obveza. S ovom pograničnom vlasti nastojat ćemo ne samo kao uviek da se slažemo, nego ćemo paziti i intervenirati u slučaju, da bi koji unutar- nji ili vanjski pokret. ugrožavao njezinu eksistenciju. =: Zato je također naša majživlja želja, da se rat čim prije svrši. Za uzdržavanje mira na Istoku ime- demo pouzdanu suradnicu u Rumunjskoj. Sa Srbijom, Crnom gorom i Bugarskom stojimo u vrlo dobrim odnosima. Ovima su mnogo koristili nedavno sklopljeni trgovački ugovori. I s Grčkom smo u pregovorima za slični ugovor. Nadasve nam leži na srdcu, da se se ćim prije uzmogne naći formula, da se među obim ratujućim vlastima sklopi mir, jednako častan po oba naroda. Minitar završava svoj govor, iztičući, da je ta formula možda nađena od - petro- gradskog kabineta, i da; mu sad ne ostaje drugo, nego izjaviti čvrsto pouzdanje, da će novi korak, koji će učiniti vlasti, imati po- voljan uspjeh koli u Rimu toli u Carigradu. Ekspose ministra rata. Poslie exposća ministra izvanjskih po- sala govorio je ratni ministar Auffenberg o dvogodišnjoj službi, te je zaključio svoj go- vor ovako: T1ime što sam stvorio ove od- redbe, mislim da sam najbolje dokazao, kakvu važnost polažem na oživotvorenje vojne reforme i kako mi je na srcu ležalo. Naglašujem osobito, da to najbolje dokazuje, da su protivni glasovi neistiniti, Iztiče na- dalje da su ga pri tom vodili samo vojnički motivi. To je dužnost svakoga šefa, koji stoji na čelu vojničke uprave. Ekspose ministra financija. Na to je govorio zajednički ministar financija Bilinski, koji je među ostalim re- kao, da je već imao prigode upravljati 9 godina s jednim zajedničkim zavodom, a da je pri tom mogao ne na štetu one državne polovice, kojoj on po rođenju pripada, istak- nuti podpuni paritet obih zemalja. Veli na- dalje, da mu za bosanski narod i zemlju ebde pred očima kulturni i gospodarski mo- ltivi. Poteškoća sastoji u tome, što narod u Bosni i Hercegovini pripada jednoj jugosla- venskoj narodnoi grupi, koja obitava također u obim državama monarhije. S druge strane monarhija s obzirom na svoje odnošaje s bal- kanskim državama polaže neku važnost ju- goslavenskoj ideji. No otale se ne smije zaključivati, da se ide za bilo kojom promje- nom u strukturi monarhije. Govori se i piše se mnogo o trijalizmu. Mora se majprije ustanoviti, što je to. Govornik razumije pod trijalizmom tendenciju jugoslavenskog tijela u «vim trim područjima, de se združi u jednu državnu cjelinu: t. j. da se današnji dualizam time, što nadođe jedan treći, pre-. tvori u trializam. Uslijed čitavog mojeg po- litičkog školovanja, veli ministar, pristaša sam dualisma i stojim na današnjem drže- vopravnom stanovištu, ta mi nije do toga, da bilo kako njime uzdrmam. Mogu već po iskustvu, koje sam do sada stekao, u pozna- vanju prilika tvrditi, da narod u Bosni i Hercegovini ne misli na trijalizam, već samo ide za svojim kulturnim .i gospodarskim procvatom. On hoće, da učvrsti u narodu čuvstvo pripadnosti monarhiji i svijest, da podpada pod žezlo zajedničkog vladara. Ministar je dalje govorio o šumama, o ško- lama i o odkupu kmetova. O potonjem go- vori, da je svim trim narodnim grupama, t. > Hrvatima, Srbima i Muslimanima, glavna zadaća riješenje toga pitanja. Govorio je još o bogatstvu Bosne ugljenom i rudama. O željeznicama, ne upuštajući se u detalje, veli, da su njihove gradnje potrebne iz stra- tegičnih interesa. Na istočnoj strani Ugarske ima ići preko Šamca i Doboja jedna pruga. Ta je linija bila jedanput -u- junktimu sa prugom Bugojno-Aržano, a drugi put sa prugom Banjaluka-Jajce. Ugarska vlada na- stoji, da produlji tu pragu i da proširi uskotračnu prugu Doboj ac. U interesu zemlje je pruga Brčko-Tuzla i nastavak do Sarajeva. Ugarska vlada se založila za prio- ritet izgradnje u normalnu prugu pruge - Šamac-Doboj-Sarajevo. Detaljni projek: pruge Banjaluka-Jajce bit će gotov dojdućeg mje- seca, a projekt pruge Šamac-Doboj u najsko- rije vrijeme. Predkonferencija austrijskih delegata. U utorak prije podne sastali su se austrijski delegati na konferenciju pod pred- sjedanjem predsjednika Doberniga, da se dogovore glede modusa procedendi u sjedni- cama. U ovoj je predkonferenciji najprije njemački nacionalac Lecher, napao, vladu što se umij u prerogative predsjednika, da sazove sjednicu delegacije. On je rekao da će ovo pitanje u obliku pitanja na pred- sjednika iznijeti u plenarnoj sjednici dele- gacije. Na to je Dr. Baernreither (član gospod- ske kuće) govorio, da bi delegacije morale dulje vijećati. On je upozorio na važnost hrvatskog pitanja, o kojemu bi trebalo Još je govorilo | je većina zaključila, da se votira zajedničkoj vladi traženi šestmjesečni provizorij. Istarski delegat Spinčić majavio je interpelaciju na zajedničku vladu, da ova upliva, kako ije ukinuo komesarijat u Hrvat- delegat Swšteršić najavio je