Predlog delegata Dra. Melka Čingrije. (Nezakonitost ugarsko-krvatske delegacije). U ovoj predkoferenciji austrijskih dele- ata najavio je dalmatinski delegat Dr, Melko O ingrija slijedeći predlog : Obzirom da je po austro-ugarskim ma- . godbenim zakonima očuvanje ustava u obim polama monarhije temeljni uvjet nagodbe (8 24, 25, i 26. zak. čl. XII ex 1867) ;ob- zirom, da je postavljenjem kraljevskog kome- sara u Hrvatskoj i Slavoniji ustav u ovim kraljevinama dignut te da je uslijed toga otpao onaj temeljni uvjet nagodbe; obzirom pak da je Hrvatska i Slavonija po ugarsko- hrvatskoj nagodbi posebna državopravna in- dividualnost, koja sačinjava sa Ugarskom državnu zajednicu (S 1, 4, 56.i 70 zak. član XXX ex 1868); obzirom napokon, da digaućem ustava u Hrvatskoj ustavnost dru- gog paciscenta, naime ugarsko-hrvatske dr- žavne zajednice, može tim manje biti priznata što je istekao i tromjesečni zakonom usta- novljeni termin za saziv hrvatskom sabora te se mandati hrvatskih delegata u zajednič- kom ugarsko-hrvatskom parlamentu odnosno u delegaciji imaju smatrati utrnulim (S 34 i 41 zak. čl. XXX ex 1868 i $ 4 zak. čl. XXXIV ex 1873) — ne može se ugarska de- legacija više smatrati kao zakonita. Ugarska delegacija ne može se stoga smatrati ni ovlaštenom da raspravlja zajedničke poslove. Neka s toga austrijska delegacija zaključi da se ova ne može upustiti sa ugarsko- hrvatskom delegacijom u nikakovo rasprav- ljanje, :dok u Hrvatskoj i Slavoniji ne bude vladala potpuna ustavnost. Formalno se ovaj predlog ima uputiti financijalnom odboru. Plenarna sjednica austrijske delegacije. U plenarnoj sjednici ponovio je Dr. Melko Čingrija svoj predlog, koji je upućen financijalnom odboru. Spinčić i Šušteršić po- stavili su svoje interpelacije. Predsjednik Do- bernig odgovorio je, da je ovo pitanje vrlo važno, a'da bi mogao odmah odgovoriti. On će zato iza kako promisli stvar odgovoriti u dojdućoj sjednici. (Nastavak) D) Causae ezcretae, gestae, perceptae. Kod ovih je malo determinantnih uzroka. Veliki np. krvotok, osobito preveliko žensko pranje mogu prouzrokovati anemiju (krvno pomanjkanje). Jako stezanje mišičja, može prouzrokovati raspuknuće tendina (tetiva) ulomiti koju kost, a može od toga pasti , kila (ernija) ili nastati luksacija (izčašenje). Jako duševno np. uzrujanje, protivna ljubav, nostalgija (želja za domovinom) itd. katkad su smjesta smrt prouzrokovali. Neke pak ne- Broj 36. Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Re rr mmnanstenntannitam==tammniammumumpmantumantrmnimm=amtammmntrilitkammnmpmnievsni DEA. U financijalnom odboru. Poslije plenarne sjednice sastao se fi- nancijalni odbor. Najprije se vijećalo o pre- dlogu D.ra Melka Čingrije glede ilegal- nosti ugarsko-hrvatske delegacije. Najprije je ustao Dr. Melko Čingrija, koji je u kratko obrazložio svoj predlog. Na to je go- vorio bivši ministar financija Poljak Kory- tovski, koji je upozorio, da je ovaj predlog skoro identičan sa interpelacijom Šušterši- ćevom te da treba počekati, što će na ovu interpelaciju odgovoriti predsjednik dele- gacije. Ovomu se nazoru protivi delegat Dr. Čigrija. Njegov predlog ide za tim, da plenum austrijske delegacije stvori konkre- tan zaključak. Predsjednik odbora grof Silva-Tarouca uz pristajanje odbora određuje, da će se najprije raspravljati o proračunskom provi- zoriju, a zatim će se raspraviti predlog de- legata D.ra Melka Čingrije. Na ovo se ras- plela rasprava o proračunskom provizoriju. Govorili su svi zajednički ministri kao i austrijski ministar predsjednik grof Stiirgkh. , Prihvaćen je predlog zajedničke vlade, da se votira 6 mjesečni provizorij. Na to je ponovno ustao Dr. Melko Čingri ja, koji zagovara svoj predlog. On potiče pitanje obzirom na obustavu ustava u Hrvatskoj, kakov utjecaj to može imati na sastav ugarske-hrvatske delegacije. Na- dalje potiče pitanje, kakav utjecaj to može imati na samu nagodbu između obje drža- vne pole. Ugarski zakon imperativno odre- đuje, da mora vladati ustavnost u obim dr- žavnim polama. Iz toga slijedi, da je obu- stavom ustava u Hrvatskoj otpao ovaj te- meljni uvjet austro-ugarske nagodbe. Prama tomu je utrnula njegova valjanost, a tim je prestala i funkcija delegacije. Ovo bi se moralo riješiti prije nego se riješi pitanje provizorija. Određeno je dovršiti raspravu o Čingri- jinom prijedlogu u dojdućoj sjednici finan- cijalnoga odbora. parasiti ljudskog tijela kao np. vrsti guja, trakavica, crvi oxyiura, ascarida, idetides. Ovi ne porađaju neprekidno morbosne fe- nomene, ali je u sebi nešto anormalna, glede rasporeda u djelovima, i po tomu usposta- vljaju nemoć, koja i ako prem se razlikuje u formi ipak je uvjek identična u bitnosti svojoj. Nadodajmo još i izvanjska živuća te- lesa, koja se mogu uvući u naše organe na- ravnim putem, ili po rani, koja telesa premda koji put ne poromećuju zdravlje, ipak ih treba uvrstiti među uzroke determinantne, kao i one, koji djeluju vazda jednako. Ostru- ljak np. kojeg oružja ili np. tane pušćano da se zaustavi u rani, ili da izvanska tvar uđe u dušnike, očito je, da ovo spada u ka- tegoriju bolesnih uzroka. Specifični uzroci determinantni. Kako sam prije spomenuo, osišioanisči A po svome djelovanju u dva različita reda. Prvi red steže svoje afekte na one osobe na kojim djeluju, a drugi se red i u Govor delegata Dr. Melka Čingrije u plenarnoj sjednici austrijske delegacije. U srijedu je u plenarnoj sjednici austrij- ske delegacije držao sjajan govor dalmatin- ski delegat Dr. Melko Čingrija. Njegov go- vor bio je pravi dogođaj za austrijsku dele- gaciju. Naišao je na sveopće odobravanje. Sa svih su strana razni delegati čestitali Dru. M. Čingriji na sjajnom uspjehu njegova govora. Žalibože mi danas nijesmo u stanju, da donesemo u cjelini ovaj krasni govor, koji je bio apologija Hrvatske pred forumom Evrope. Donašamo ga samo u kratkom izvadku. Dr. Čingrija je uajprije istakao da bi cijela austrijska delegacija morala ustati proti tome, što se radi protivnosti Madžara nemože držati redovito zasjedanje delegacija. Madžari se boje, da bi im delegacije mogle pokvariti račune, pak se za to laćaju svih mogućih srestava i proti radu delegacija. Nezakonitost ugarske delegacije. Čingrija se zatim na dugo i široko bavi dokazivanjem o nezakonitosti ugarske dele- gacije. Dokazuje kako između Ugarske i Hrvatske postoji potpuni državni paritet, jer sačinjavaju samo državnu zajednicu. Uslijed toga Ugarska i Hrvatska skupa sa- činjavaju kompaciscenta Austrije, te ugova- ranje i uređenje posala same Ugarske bez Hrvatske, nema za Austriju nikakove pravne moći. Aboliranjem ustava u Hrvatskoj fali ugarsko-hrvatskoj ugovarajućoj stranci legi- timacija ustavnosti, te ipo tome i temeljna predpostavka valjanosti nagodbe, Hrvatska nije u delegacijama zakonito zastupana niti može biti, doklegod u Hrvatskoj vlada diktatura. Delegacija nije stoga pravovaljano sastavljena i nemože stvarati nikakovih ob- vezatnih zaključaka, a austrijska se delega- cija sa ovakovom drugom krnj delegacijom upuštati u ikakovo raspravljanje. Ustavnim udarcem u Hrvatskoj uzdrman je temelj austro-ugarske nagodbe, koja je prestala le- galno postojati. Ugarska delegacija nemože stvoriti nikakove pravovaljane zaključke koji bi mogli biti obvezatni za drugu polu mo- narhije. menje, tako da osobe, koje su ih zadobili ležu ih u sebi, i priopćaju drugim osobama. Jasno slijedi odavle, da ove specifične uz- roke treba opet porazdijeliti u obične spe- cifične, i priljepčive. Obični specifični. Ovomu razredu pri- padaju neka kovinska ishlapljivanja, neki otrovi, hlapnje zarazina, i živinski otrov, — Radnici olova, slikari, talioničari, mlinari zati o bljuvanju, koga uzroči bakar, jer se ovo približuje veoma k upalama koje vani-