Strana 2.

Domaće vijesti.

Hrvatski delegati kod Lukacsa. Javljaju
iz Budimpešte, da su madžaronski delegati
pod vodstvom grofa Pejačevića bili u sri-
jedu kod novoimenovanog ministra predsjed-
nika Ladislava pl. Lukacsa. Grof Pejačević
je Lukacsu čestitao na imenovanju i zamolio
ga, da posveti riješenju hrvatskih posala
svoju naklonost.

Ministar predsjednik je odgovorio, da
mu leže na srcu interesi Hrvatske. On je
osvjedočen, da će u Hrvatskoj brzo nastati
red, netom se uredu odnošaji u Ugarskoj.

Promjene u Bosni. U jednom od zadnjih ,

brojeva donijoli smo brzojavnu obavijest, da
će nastati u Bosni znatne promjene tim, da
će nekoliko narodnih prvaka stupiti u vladu.
Nastao bi neki odnošaj odjelnih predstojnika
kakav je u Hrvatskoj. No kod svih ovih
promjena nije se znalo tko bi imao da bude
šefom političkog odijeljenja. Sada se najviše
govori, da će postati Slavko Urpani. On je
ovih dana imenovan dvorskim savjetnikom.
To bi morao biti prvi korak, a iza toga će
slijediti imenovanje za odjelnog predstojnika
za unutarnje poslove.

Barun Škerlec hrvatski ban. 'T'u nedavno
se spominjalo i ime baruna Škerleca, koji
bi imao da dođe na mjesto baruna Pittnera
u Bosnu. Sada se govori, da će na mjesto
Pittnerovo doći Slavko Urpani, a barun Šker-
lec da će biti imenovan hrvatskim banom.

Izjava muslimanskog i hrvatskog sabor-

skog kluba u Bosni i Hercegovini proti obu-
stavi ustava u Hrvatskoj : Muslimanski i hr-
vatski saborski klub polazeći sa stanovišta,

da valja poštivati u svakoj kulturnoj državi
opća čovječja, građanska i ustavna prava
svakoga naroda.

1. osuđuje i prosvjeduje proti nezakonitoj
obustavi ustava i uvedenju komesarijata u
kraljevini Hrvatskoj.

2. vjerujući u pobjedu pravde i složne
narodne snage, bodre potlačene, da hrabro
ustraju u borbi za ustavna prava, jer su sa
ovom borbom sparazumni svi slavenski i
ostali prosvijetljeni narodi Europe.

,CRVENA HRVATSKA“

Općina Ston za Hrvatsku. Općinsko ki

jeće u Stonu na sjednici dneva 7. t. mj. na
kojoj prisustvovaše 32 vijećnika jednoglasno
prosvjedovaše proti uvedenom absolutističkom
režimu u Banovini, te brzojavno zahvališe

.svome zastupniku D.ru M. Čingriji ma ro-

doljubnom držanju u delegacijam, kao i
onom cijelog Dalmatinskog kluba u carevin-

: skom vijeće

 

Grudanske škole

Njihovo djelovanje i korist, osobitim obzirom
na Dalmaciju.

Piše: Jedan stručnjak.
(Nastavak)

Na svim stupnjevima treba se obilato
baviti računanjem napamet i izvodnim raču-
namjem. upotrebljavajući neprestano računske
probitke.

Građu za računske zadaće valja birati,
postojanim osvrtom na potrebe praktičnoga
života i na posebni zadatak, pripadne gra-
đanske škole.

VILI. Mjerstvo i mjerstveno crtanje.

Svrha: Sigurnost u raspoznavanju, ispo-
ređivanju, mjerenju, izračunavanju i prika-
zivanju (grafičnom) mjerstvenih oblika, zna-
menitih u praktičnom životu.

Poznavanje mjerstvenih poučaka, što su
zato najpotrebitiji. Okretnost u linearnom
crtanju.

Prvi razred.

Mjerstveni temeljni oblici i sukladnost
ravnih likova. Najznamenitija svojstva kruga
i pravilnih višekuta u njemu upisanih, i oko
njega napisanih.

Crtanje prostih mjerstvenih nakita.

Prosti konstruktivni zadaci nadovezani
na proučenu ostavnu građu.

Drugi razred.
Najznamenitije o sličnosti i jednakosti
ploština ravnih mjerstvenih oblika. Mjerenje
i izračunavanje ravnih pravocrtnih likova i
kruga. Najpotrebitije o elipsi i poraboli. Po

Broj 38.

potrebi školo još gdjekoje druge pravilno
sastavljene, prosto savijene crte.
Konstruktivni zadaci nadovezani na pro.
učenu nastavnu građu. Počeci situacionog
crtanja.
Crtanje stilistično ispravnih mjerstvenih
nakita.

Treći razred.

Počeci stereometrije. Mjerenje i izraču-
navanje oplošja i usebine najprostijih mjer- :
stvenih tjelesa i oblika, što se od njih mogu
sastaviti.

Na zrenju osnovano prikazivanje \(gra-
fično) ovih oblika u tlocrtu i nacrtu; popri-
ječne i uzdužne presjeke, mrežotine. Prama
potrebama pripadne škole: crtanje prostih
predmeta iz graditeljestva ili strojarstva.

VIII. Kaligrafija.

Svrha: Bistro, prijatno i okretno pisa-
nje kursivno i oblog njemačkog i latinskog
pisma.

Prvi razred.

Njemačko i latinsko kursivno pismo.

Arapski i rimski brojni znakovi: Oblo pismo.

Drugi razred.

Nastavak vježaba u“ pisanju kursivnog
i oblog njemačkog i latinskog pisma, s pove-
ćanim zahtjevima. Vježbe u okretnom kali-
grafičnom pisanju poslovnih pisama, što mogu
da služe kao ogledi.

(Prama obrascima ogleda, treba udesiti
oblike pismena). Ep

Primjedba. U građanskim školama, u
kojima njemački jezik nije nastavni. uči će
se uz latinsko i njemačko kursivno pismo,
a u onijem školama, u kojima treba učiti
drugo pismo, što odgovara nastavnom jeziku,
maju se uz to izvađati vježbe i u latinskomi
i njemačkom kursivnom pismu.

IX. Pjevanje.

Svrha: Pobuditi i obrazovati glazbeni
sluh. Oplemeniti srce i oživiti domoljubno
čuvstvo.

Osposobiti učenike da ispravno i na.
ravnim načinom, pjevaiu po kajdama neko-
liko pučkih i domoljubnih pjesama na jedan,

 

und das čsterreichische Kiistenland. Vortr&ge ge-
halten im Miirz 1910 anliisslich der ersten Wiener
Universit&tsreise von Professoren:... Herausgegeben
im Auftrage des Rektorats der Universitšt Wien
won Prof. Dr. Ed. Britickner.

Wien umd Leipzig. .
Franz Deuticke 1911.

(Nastavak) (9)

Zelenilo.
crnoga jasena, pa ga se kiseli u vodi 15
dana, te ga se provari, vodu iscijedi u lo-
nac, pa se potopi pređa. U istu vodu uspe
se kisela kamena. Običavaju pridodati i dru-
gih trava: Graovoga lista, tratine, smrdlji-
kova lista i lista žestike, U ovoj vodi stoji
pređa 48 uri. Usto se jedan put pređa opere
i osuši, pa onda potopi.

Modrilo. Ovo se bojadiše ,čivitom“ u
»tjeri“. Sjera se vadi iz neoprane vune.
Vuna se opere, te ona prva blatna voda
prevari se, ulije u lanac, te stoji 24 ure
pokraj ognja, tad se metne čivit u nju, što
je zašiven u platnenu kesicu i stoji 24 ure,
tad se izmeči kroz istu kesicu u sjeru |
ostavi se tako za 24 ure, i onda se po-

Za ovo nabere se lista od.

topi roba za bojadisanje. Sveđ treba paziti
da bude jednaka toplina, ni da se pregrije
ni prehladi, kad se drži pokraj. ognja, te se
loncem katkad okrene, i tako stoji tri ,, reda“
(tri dana i tri noći)

Tkogod pojednom, dva puta prosuši robu,
pa se onda patopi, a tkogod to ne radi, —

ešće treba robu u loncu promiješati i prevr-
nuti, Lonac se prekrije krpom.

Zgodi se, da bude čivit slab ili ga
bude malo, te opet primeću čivita, dok bud«
dovoljno vuna obojena. U ovakim slučaje-
vima reku ,pokvarilo se modrilo“, ,slabo se
je omodrilo“.

Crnilo. Ovo bojadisanje zovu ,mor“,
pmoriti“. Nagali se kore od mladog crnog
jasena, pa je vare; kad je izvare, ocijede
onda vodu. U ovu vodu uspe se vitriola, i

ndrozge“ (otpadino od gvožđa vrućega, kada
ga kovač tuče). U ovu vodu saliju u drven
sud (kačicu), pa se potopi roba. Ova se više
puta osuši, pa se potaplja. Ovako postupaju
pri lijepu vremenu (kad se može sušiti roba)
za osam dana, a u vlažnu vremenu poteže se
i do petnaest dana. Kad se roba omori, tad
se potopi u vruću vodu, pa onda. dobro
opere u mlakoj i u ledenoj vodi, pa se osuši.
— Ovako narod radi u D. Lepcu, u Lici,

pa je ovako radila vrla domaćica g. Jelka
Tadić, pravoslavna, koja mi je sve ovo
kazala.

Od pamtivijeka je u našemu narodu
bio u brču ženski posao, jer je kuća od-
vajkada na ženi, pa je bilo zazorno, dapače
golema sramota, koja žena ja li djevojka
nije znala raditi, ona je pokazana prstom
svakomu, kako to dobro pjeva narodna
pjesma iz Dubrovačkoga:

Proveli su Dudavu
Kroz zelenu Dubravu,
Pitali je svatovi;
pGdje su ti, Dude, darovi?“
A Dudava govori:
»Nijesam kaja ni preja (tkalja, ptelja),
Nego rđa i hala,

Po: 4oa: ođa ita.
Da mi bura ne puha,

Da mi koža ne puca.“
Na drugi način (inačica):
Nijesam tkala ni prela,
Pod orahom ajedela,
Orašćiće ojos

, smicala*
ičjego idea kako sam naveo, po
debelu se bavio našom nošnjom, ali je iss
njega prošlo nekoliko doba, te su slabo