OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

   
 

===
God. XXII.

uski vidici.

Predzadnji broj ,Hrvatske Rieči“
u Šibeniku bavi se postupkom hr-
vatskih delegata u Pešti te istupom
dalmatinskog delegata D.ra Melka
Čingrije u ovogodišnjem zasijedanju
delegacija.

Naslov svome uvodniku stavila
je ,uski vidici“. Prigovara drugomu,
da su se postavili na uske vidike,
dok se sama postavlja na još uže.

O postupanju hrvatskih delegata
u Pešti mi smo rekli svoju. U zad-
njem broju ,Hrvatska Rieč“ se slaže
snama. No ona nije zadovoljna sa

 

 

legacijama. A nije zadovoljna za to,
jer da se Dr. Melko Čingrija postavio
na nagodbeno stanovište i da je go-
vorio o jugoslavenskom pitanju, a da
nije imao. kuraže da iznese čitav
kompleks htvatskog pitanja. Onda
zlobno nodmeće, da je Biankini bio
izguran iz delegacije samio za to, da
se ne uzme hrvatsko pitanje onako
kako bi to htjela , Hrvatska Rieč“.

Najprije da odgovorimo na ovu
podvalu. Kada se radilo o izboru
delegata za Dalmaciju nije se radilo
o nikakvom izigravanju ili izguriva-
nju. U koliko smo mi informirani
Biankini nije bio izabran jer je on
sam odklonio izbor. Svi su se pak
jednoglasno složili u izboru D.ra Mel-
ka Čingrije.

A sada na stvar, Što se tiče pri-
govora ,Hrvatske Rieči“, da je go-
vor D.ra Melka Čingrije polazio sa
nagodbenog stanovišta, to se mi sla-
žemo s njome. Ali polazio je sa na-
godbenog stanovišta baš za to, da
zakonom u ruci, da onim ugovorima,
na koje prisižu svi otli, kojima je
onaj govor bio namijenjen, da tim
ugovorima potrese temeljima nagod-
beno-dualističkog sistema. Tim mi-
slima je protkan cijeli govor D.ra
Melka Čingrije. A to ie najbolje izra-
ženo onim pasusom njegova govora,
gdje je rekao: ki

»Ne znam je li ironija sudbine ili
kazan providnosti, da opakim čiaom
(komesarijatom), kojim se je htjelo

CRVENA

di
ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

govorom D.ra Melka Čingrije u de- -

gs... POJEDINI BROJ 10 PARAGaSnO

DUBROVNIK, 18. MAJA 1912.

 

da ojača dualizam, baš su mu se
žile prerezale“.

Ako ni ovo nije dosta ,,Hrvat-
skoj Rieči“ mi čemo joj još jedan
pasus iz onog govora iznijeti, a taj
je: ,Za to je prije svega nužno, da
se s dualizmom obračuna i pristupi re-
viziji ustava“.

A baš je Dr. Melko Čingrija za-
hvatib u cijeli kompleks našeg pita-
nja. On je doslovno kazao: ,Ovo je
pitanje (hrvatsko) postalo sa inkor-
poracijom Dalmacije otvoreno, ssa a-
neksijom Bosne i Hercegovine aku-
tno, a sa komesarijatom u Hrvatskoj
neodgodivo“. Uvidja li ,Hrvatska
Rieč“ jačinu ovoga pasusa. Tu je
jasno i bistro izraženo naše nacio-
nalno načelo. Treba da se riješi naše
pitanje, ali ne- pojeditačno, nego či-
tavo. U tom riješenju mora da su:
djeluju sve naše zemlje, cijeli narod.
U riješenju hrvatskog pitanja spada
i pitanje Dalmacije 1 pitanje Herceg.
Bosne.

Mi uprav ne možemo da shvati-
mo, kako , Hrvatska Rieč“ može oz-
biljno govoriti o nekim uskim vidi-
cima kcd ovakovog razlaganja. Si-
gurno je vode stranački obziri.

No najsmješnije je od ,Hrvatske
Rieči“, kad hoće da prigovara na-
šim zastupnicima i +delegatu D.ru
Melku Čingriji. da su se postavili na
jugoslavensko stanovište. Ma zar bi
«Hrvatska Rieč“ htjela da mi zata-
jimo svoj program, da zabacimo našu
»raison d'etre“. Temelj našeg poli-
tičkog uvjerenja jest i ostaje, da Hr-
vati i Srbi sačinjavaju jedan jedin-
stveni narod. Iz toga temelja proi-
zlazi da našu budućnost moramo
graditi zajedničkim silama za zaje-
dničku korist..

Dr. Drinković, koji nadahnjuje pi-
sanje ,, Hrvatske Rieči“ bio je nekada
drugoga mišljenja, bio je širih po-
gleda. Hoćemo da ga sjetimo one
njegove akcije, kada je s D.rom Du-
libićem i s Don Ivom Prodanom išao
u Zagreb i predlagao akciju, kojom
se između ostaloga išlo Srbima u su-
sret do najkrajnjih granica. Malo po

1

t

 

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. 3% IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI IDR.

 

Broj 40.

 

malo on se metamorforizao i došao
u odvisni položaj prama D.ru Šuš-
teršiću, koji po prilici igra onu ulogu,
kakovu je u hrvatskom narodu igrao
Dr. Frank.

No u času potrebe Dr. Drinković
zna da se snađe. I sada kada su se
crne aveti apsolutizma nadvile nad
jednim dijelom hrvatskog naroda, on
je činio, da stranka prava zaključi,
da će povesti jedinstvenu akciju sa
svim narodnim hrvatskim i srpskim
strankama. Ako je stranka prava
ozbiljno to mislila, kako može onda
ozbiljno da našim zastupnicima za
takovu akciju prigovara ? Neka nam
to., Hrvatska Rieč“ razjasni, ako može.

Ako iz ovoga povučemo logične
konsekvencije, onda je jasno da se
onima, koji drugome prigovaraju u-
ske vidike, njihovi svaki dan sve to
više suzuju. Koji je tomu razlog, znat
će ga valjda i oni sami. Nije potre-
ba da im ga izričito pokažemo. =

Pogledi po svijetu.

Nagla smrt danskog kralja. U srijedu
rano u noći preminuo je nenadno danski
kralj Fridrik VII. Smrt ga je snašla u
Hamburgu, gdje se nalazio na prolazku.
Umro je od kljenuti srca.

Danski kralj Fridrik VIII. rodio se u
Kopenhagenu dne 3. lipnja 1843. Prama .
tomu bilo mu je 69 godina. Po smrti svog
oca Kristiana IX. zasio je on na dansko
prijestolje dne 21 lipnja 1906. Oženio se
dne 28 srpnja sa princesom Luizom Šved-
skom. Iz ovog braks poteklo. je osmero
djece, od kojih je najstariji Kristian, koji
će na prijestolju naslijediti svoga oca- kao
Kristian X, Kralj Fridrik VIII. bio je brat
grčkog kralja Gjura, stric kralja Gjura in-
gleškog i ruskog cara Nikole.

Nenadna smrt dogodila se na slijedeći
način. Pred večer je kralj izašao iz hotela"
sasvim zdrav, da se malo prošeta. Najednom
pri šetnji udari ga kap na srcu i on pane
mrtav. Nitko ga nije poznao. Prenesoše ga
u bolnicu kod luke. Pošto kod njega nije
bilo nikakove legitimacije staviše njegovu
lješinu među ostale mrtvace. Tek oko 3 sata
poslije po noći nakon potrage iz hotela
ustanovilo se, daje to danski kralj Fridrik VIII

Ustanak u Arbaniji. Prama najnovijim
vijestima kaše se, da se već nalazi 12000
Arbanasa pod oružjem. Od ovih 12 tisuća
6000 se nalazi u blizini Ipeka i Djakova;
3000 se nalazi oko Dibre a 3000 na srpskoj