OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. === God. XXII. uski vidici. Predzadnji broj ,Hrvatske Rieči“ u Šibeniku bavi se postupkom hr- vatskih delegata u Pešti te istupom dalmatinskog delegata D.ra Melka Čingrije u ovogodišnjem zasijedanju delegacija. Naslov svome uvodniku stavila je ,uski vidici“. Prigovara drugomu, da su se postavili na uske vidike, dok se sama postavlja na još uže. O postupanju hrvatskih delegata u Pešti mi smo rekli svoju. U zad- njem broju ,Hrvatska Rieč“ se slaže snama. No ona nije zadovoljna sa legacijama. A nije zadovoljna za to, jer da se Dr. Melko Čingrija postavio na nagodbeno stanovište i da je go- vorio o jugoslavenskom pitanju, a da nije imao. kuraže da iznese čitav kompleks htvatskog pitanja. Onda zlobno nodmeće, da je Biankini bio izguran iz delegacije samio za to, da se ne uzme hrvatsko pitanje onako kako bi to htjela , Hrvatska Rieč“. Najprije da odgovorimo na ovu podvalu. Kada se radilo o izboru delegata za Dalmaciju nije se radilo o nikakvom izigravanju ili izguriva- nju. U koliko smo mi informirani Biankini nije bio izabran jer je on sam odklonio izbor. Svi su se pak jednoglasno složili u izboru D.ra Mel- ka Čingrije. A sada na stvar, Što se tiče pri- govora ,Hrvatske Rieči“, da je go- vor D.ra Melka Čingrije polazio sa nagodbenog stanovišta, to se mi sla- žemo s njome. Ali polazio je sa na- godbenog stanovišta baš za to, da zakonom u ruci, da onim ugovorima, na koje prisižu svi otli, kojima je onaj govor bio namijenjen, da tim ugovorima potrese temeljima nagod- beno-dualističkog sistema. Tim mi- slima je protkan cijeli govor D.ra Melka Čingrije. A to ie najbolje izra- ženo onim pasusom njegova govora, gdje je rekao: ki »Ne znam je li ironija sudbine ili kazan providnosti, da opakim čiaom (komesarijatom), kojim se je htjelo CRVENA di ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE govorom D.ra Melka Čingrije u de- - gs... POJEDINI BROJ 10 PARAGaSnO DUBROVNIK, 18. MAJA 1912. da ojača dualizam, baš su mu se žile prerezale“. Ako ni ovo nije dosta ,,Hrvat- skoj Rieči“ mi čemo joj još jedan pasus iz onog govora iznijeti, a taj je: ,Za to je prije svega nužno, da se s dualizmom obračuna i pristupi re- viziji ustava“. A baš je Dr. Melko Čingrija za- hvatib u cijeli kompleks našeg pita- nja. On je doslovno kazao: ,Ovo je pitanje (hrvatsko) postalo sa inkor- poracijom Dalmacije otvoreno, ssa a- neksijom Bosne i Hercegovine aku- tno, a sa komesarijatom u Hrvatskoj neodgodivo“. Uvidja li ,Hrvatska Rieč“ jačinu ovoga pasusa. Tu je jasno i bistro izraženo naše nacio- nalno načelo. Treba da se riješi naše pitanje, ali ne- pojeditačno, nego či- tavo. U tom riješenju mora da su: djeluju sve naše zemlje, cijeli narod. U riješenju hrvatskog pitanja spada i pitanje Dalmacije 1 pitanje Herceg. Bosne. Mi uprav ne možemo da shvati- mo, kako , Hrvatska Rieč“ može oz- biljno govoriti o nekim uskim vidi- cima kcd ovakovog razlaganja. Si- gurno je vode stranački obziri. No najsmješnije je od ,Hrvatske Rieči“, kad hoće da prigovara na- šim zastupnicima i +delegatu D.ru Melku Čingriji. da su se postavili na jugoslavensko stanovište. Ma zar bi «Hrvatska Rieč“ htjela da mi zata- jimo svoj program, da zabacimo našu »raison d'etre“. Temelj našeg poli- tičkog uvjerenja jest i ostaje, da Hr- vati i Srbi sačinjavaju jedan jedin- stveni narod. Iz toga temelja proi- zlazi da našu budućnost moramo graditi zajedničkim silama za zaje- dničku korist.. Dr. Drinković, koji nadahnjuje pi- sanje ,, Hrvatske Rieči“ bio je nekada drugoga mišljenja, bio je širih po- gleda. Hoćemo da ga sjetimo one njegove akcije, kada je s D.rom Du- libićem i s Don Ivom Prodanom išao u Zagreb i predlagao akciju, kojom se između ostaloga išlo Srbima u su- sret do najkrajnjih granica. Malo po 1 t PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. 3% IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI IDR. Broj 40. malo on se metamorforizao i došao u odvisni položaj prama D.ru Šuš- teršiću, koji po prilici igra onu ulogu, kakovu je u hrvatskom narodu igrao Dr. Frank. No u času potrebe Dr. Drinković zna da se snađe. I sada kada su se crne aveti apsolutizma nadvile nad jednim dijelom hrvatskog naroda, on je činio, da stranka prava zaključi, da će povesti jedinstvenu akciju sa svim narodnim hrvatskim i srpskim strankama. Ako je stranka prava ozbiljno to mislila, kako može onda ozbiljno da našim zastupnicima za takovu akciju prigovara ? Neka nam to., Hrvatska Rieč“ razjasni, ako može. Ako iz ovoga povučemo logične konsekvencije, onda je jasno da se onima, koji drugome prigovaraju u- ske vidike, njihovi svaki dan sve to više suzuju. Koji je tomu razlog, znat će ga valjda i oni sami. Nije potre- ba da im ga izričito pokažemo. = Pogledi po svijetu. Nagla smrt danskog kralja. U srijedu rano u noći preminuo je nenadno danski kralj Fridrik VII. Smrt ga je snašla u Hamburgu, gdje se nalazio na prolazku. Umro je od kljenuti srca. Danski kralj Fridrik VIII. rodio se u Kopenhagenu dne 3. lipnja 1843. Prama . tomu bilo mu je 69 godina. Po smrti svog oca Kristiana IX. zasio je on na dansko prijestolje dne 21 lipnja 1906. Oženio se dne 28 srpnja sa princesom Luizom Šved- skom. Iz ovog braks poteklo. je osmero djece, od kojih je najstariji Kristian, koji će na prijestolju naslijediti svoga oca- kao Kristian X, Kralj Fridrik VIII. bio je brat grčkog kralja Gjura, stric kralja Gjura in- gleškog i ruskog cara Nikole. Nenadna smrt dogodila se na slijedeći način. Pred večer je kralj izašao iz hotela" sasvim zdrav, da se malo prošeta. Najednom pri šetnji udari ga kap na srcu i on pane mrtav. Nitko ga nije poznao. Prenesoše ga u bolnicu kod luke. Pošto kod njega nije bilo nikakove legitimacije staviše njegovu lješinu među ostale mrtvace. Tek oko 3 sata poslije po noći nakon potrage iz hotela ustanovilo se, daje to danski kralj Fridrik VIII Ustanak u Arbaniji. Prama najnovijim vijestima kaše se, da se već nalazi 12000 Arbanasa pod oružjem. Od ovih 12 tisuća 6000 se nalazi u blizini Ipeka i Djakova; 3000 se nalazi oko Dibre a 3000 na srpskoj