Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 40. ———m—m—m————mmmm=—=—m—=—————mmmm—mm—mmmmmmmnm—mmmmmmmmmmmmmmmm mmm mm——=mmmmmmm=mmmmmmmmmmm>mm——m——=————m—€—m—m— —=——m——=———=———-———m=—mm—mmm—mmumF€—S->—m mmm mm granici. Po selima je svukud alarm Na vladu u Carigradu dolazi sa svih strana neprestano molba, da pošalje četa u pomoć proti usta- šama. Zadnje vijesti kažu, da je zapovjednik od Skoplja otišao prama ustašama sa dva bataljuna vojnika te sa nekoliko mitraljeza i ostalim potrebam. Kralj Nikola u Beču. Bečki ,, Fremdenblatt“ doznaje da će crnogorski kralj Nikola stići u Beč u prvoj polovici mjeseca juna, da posjeti našega kralja. Pučko-prosvjetni rad. (Javne knjižice. Nema mjesta na svijetu, koje ne bi htjelo i koje me bi nastojalo, da stekne one institucije, koje su za moderni život mjesta potrebne. Neću da nabrajam sve one institucije, koje pojedina mjesta imaju i koje bi morala imati, da udovolje svim potrebama stanovništva, spominjem ovdje samo onu instituciju, koju malo mjesta kod nas imaju a koju bi sva mjesta mogla vrlo lako imati. To je; pučko-prosvjetni odbor, a naročito javna knjižnica. : Po uzoru kako je zasnovan puško-pro- svjetni rad u Karlovcu i kako tamo već godinu i po uspjeva, moglo bi svako mjesto bez velikoga truda i troška osnovati ovakovu instituciju. o čijoj koristi mislim da ne treba raspravljati. Tko želi tačno se informirati o tom od- boru i njegovu radu neka pročita informa- tivni članak Dr. Šašela u ,Vijencu“ 2. br, god. 1912. ili još bolje neka se obrati na »Pučko-prosvjetni odbor“ u Karlovcu, koji će vrlo rado dati sve informacije. Svrha moga članka je, da ukratko pri- kažem rad toga odbora, a naročito, da pri- kažem rad oko javne knjižice. Karlovački pučko-prosvjetni odbor osno- van je u prosincu 1910. Njegov rad dijeli . se na ove grane: 1. suzbijanje nepismenosti (priređeno 4 analfabetska tečaja), 2. javna predavanja (priređeno nekih 40), 3. informa- tivni sastanci, 4. predstave, 3. čitaonica (sa 90 listova), 6. knjižnica. 'To je djelovanje toga odbora. Mnogo i mnogo mjesta moglo bi se baviti skoro sa svima granama ovoga rada: Budući da mi nisu poznate mjesne prilike ne mogu o njima govoriti. U ovom svom informativnom članku želim ukratko reći nešto samo o javnoj knjižnici. U nju je odbor uložio najviše truda i tu je najviše uspjeha postigao. Knjižnica je kao vlasništvo grada Kar- lovca otvorena 15 prosinca 1919. Toga dana imao je pučko-prosvjetni odbor jedva 300 knjiga na raspolaganju, koje su bile ostale iz stare knjižnice. Danas poslije rada od godine i po dana broji knjižnica okruglo uzeto 4000 djela u 5000 svezaka. Amo nisu uračunani suvišni duplikati i izlučene knjige. Knjižnica je podijeljena u VI grupa. a) Zabavne knjige, b) povijest, zemljopis, književna i kulturna povjest, životopis, pravo politika, statistika, putopis i arheologija, c) filozofija, zoologija, etika, pedagogija, socio- logija, estetika, umjetnost, ženska i socijalna pitanja, d) riječnici, gramatike, enciklopedije, almanasi, smotre, časopisi, izvještaji i uopće knjige raznog sadržaja u koliko ne spadaju u koju od prije navedenih grupa. e) knjige štampane u Karlovcu i uopće starija i rijetka izdanja f) knjižnica koju je oporučno ostavio profesor Stiepan Žugčić. Sredstva za uzdržavanje knjižnice i za nabavu novih knjiga jesu ova: Grad daje 1750 K pod naslovom ,,Pri- nos za pučko-prosvjetni rad“. Od ove svote ide većina za knjižnicu. .Osim toga donose - , lijepu svotu predstave. Nadalje dobiva knjiž- nica u novcu potpore od novčanih zavoda i od pojedinaca. Nešto donosi i članarina. Knjiga je knjižnica primila vrlo mnogo na poklon, 837 knjiga dobila je knjižnica oporučno od prof. Zugčića. Skoro svaki dan prima knjižnica od pojedinaca više puta male biblioteke na dar. Svoje duplikate zamjenjuje knjižnica sa drugim knjižnicama. U svakom mjestu bit će mnogo i mnogo knjiga, koje leže u sanducima na tavanu. Iznešene na svjetlo, koliko, bi koristile. Kniižnica karlovačka ima 403 upisana člana. Clanarina iznosi 20 filira na godinu. Posuđivača je dosad bilo 3083, a knjiga je posuđeno 6820. Knjižnica je otvorena četvrtkom.i ne. djeljom. To je malo statistike iz gradske javne knjižnice. Mislim da nije potrebno govoriti o značenju i koristi dvakovih knjižnica. Svaki to dobro zna. Svaki zna također i to, da su knjige skupe, te da pojedinac nije u stanju nabavljati onoliko knjiga, koliko bi. htio čitati. Zato su javne knjižnice zlata vrijedne, Iz ovoga, što sam dosad razložio vidi se vrlo jasno, da bi svako iole veće mjesto moglo vrlo lako osnovati barem javnu knjižnicu. Koliko i koliko knjiga, kako rekoh leži po tavanima. Mnogi i mnogi ima kod kuće knjiga, koje mu ne trebaju i koje mu nikad neće trebati. Da ne spominjem ništa više, to bi već bili temelji, lijepi temelji za javnu knjižnicu. Kad bi svako oveće mjesto imalo knjiž. nicu. (Češka 2718) mogle bi ove stajati u savezu i ako ništa duplikate zamjenjivati, Karlovačka je odmah spremna. Ovoga mjeseca obdržavat će se u Plznju već šesti pučko-prosvjetni kongres. A kod nas? Niti početka. Zato počnimo !' Domaće vijesti, Biankini u parlamentu. U sjednici od srijede austrijske zastupničke kuće nalazila se na dnevnom redu osnova o zaštiti iselje- nika. Tom je prilikom dižao zastupnik Biankini govor, kojim se je potanko bavio našim iseljenicima. Najprije je govorio hrvat- ski jedno po sata, a onda je nastavio nje mački. Imao je pred sobom svu hrpu spisa iz kojih je dokazivao, gdje se sve nalaze naši iseljenici i kako se sve s njima postupa. Ovu njegovo stručno razlaganje okupilo je oko njega silu slušatelja. Dapače i sam predsjednik parlamenta Dr. Sylvester pre- pustio je predsjedničku stolicu jednom pod- predsjedniku, a on se približio zastupniku Biankiniu, da može slušati pozorno njegova razlaganja. DIČNOM RODOLJUBU kapetanu NIKU DUBOKOVIĆU POSMRTNI SONET I padaju borci. Sve:je veća tama... Ginu redom naši rodoljubi živi, Odlijeću daleko sokolovi sivi... A oko nas pustoš, beznađe i čama. Poklonik4 malo sred našeg je hrama, Radnici sve rjeđi na narodnoj njivi, Na njoj mnogo mjesta plačnoj, sivoj ivi. Smrt se ceri — cvili sirotinja sama, Zašto, Smrti, slavne otimlješ nam ljude? Ubijaj i ništi one što ne vrijede, Sa kojih smo puni čemera i bijede! I Bog i rod tvoje blagoslovi trude, Vrli pokojniče, Duboković Niko, Jelse dobri oče, svih Hrvata diko! Jakov Carić J. Boglić: Crtice opće patologije (Nastavak) 2) Priljepčivi početci — Contagii prin- cipia. — Ima nemoći koje se prenose na zdrave osobe ako su u odnošaju sa bolesni- cima. Prenešenje nemoći uslijed direktnog ili indirektnog doticaja zove se contagium (priljepčivost) a nemoći prenesene, zovu se priljepčive, (contagiosel). Djelovanje: priljep- čivosti nije poznato, ipak je vjerojatno, da to biva preko materijalnog srestva, o čijemu opstanku nema dvojbe, i ako ga nemožemo shvatiti, Ovo se srestvo zove početkom pri- ljepčivosti, ili virus. Ovaj humor fluens-sok tekući, nije uvjek priljepčivo srectvo, jer to može učiniti i osobita atmosfera okolo boles- tnika, i sve što je sa bolestnikom u doti- caju, pa i ono što ga okružuje. Premda po- četak priljepčivosti ne pada pod naša ćutila, ipak se to pomnjivo pretražilo, i došlo do zaključka, da je ovi patologični ptedmet, tvar, nevidljivi početak proizvoditelj priljep- čivosti, stopljen obično u vidljivu tvar kao sluz, sierrus, ili osušena keo krastica, i tvar kožnog izparivanja. Ove različite tvari ne budući po sebi priljepčive, naslućivalo se je, da postaju priljepčivim samo u nekim slu- čajevima, kad se s njom t. j. umješa neka sićušna nevidljiva tvar. koja porađa priljep- čivost. Vjerojatno je da gnjoj ili sluz pos taju kontagiosni priljepčivi uslijed promjene u svojoj naravi. Među stalnim fenomenima ovih početaka opstoji još i taj, da ovaj po četak može poroditi druge slične sebi, spo- sobne, da proizvedu iste efekte prvih; Radi ovoga sekundarnoga razvitka, ako se svi početci služe u telesima razpoloženim ua oćutljivost djelovanja njihova, mogu se mne žiti bez svrhe. Mislim da nema virusa koji bi nakon drugoga prenešenja noge bio me nje priljepčiv negoli prvi put, nu ipak pred- postavljam, da neki virus-i, razvijajuć s neprestano, mb&gu snagom i oslabiti np. sifilistični virus i oni kuge. Neki od ovih početaka imadu osobitost, da ako jedanput zahvate obično, neće drugi put np. tifus, šeše, skarlet, a drugi neki povećavaju u osobi koja je bila zaražena, neko razpoloženje ns osjetljivost sposobnost napram nemoći ds joj podpadu jače nego li u prvi mah nf: Sifilis, a to stoga jer u organizmu ostane tračak razpoloživ na nemoć. opće jo mne nje da neki priljepćivi počeci imadu nepte% tano svoj razplod u razvoju nemoći, a drug! ne nego u nekim perijodama svoga trajani* \