Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 44. —————————————————————————————m—m—m—m—=m—ma———m——mumzmmmmmmmmmmmmmmmm mm=mm====> mmmmmmm—m—<——m—m—mm—mm—m—mm =m=m mmm € m «—=m=uammmazmmammmzmmmmmmmmmmm Sjednica sokolskog saveza u Splitu. U ponedjeljak bila je u Splitu skupština Hrva- tskog Sokolskog Saveza. Sve župe poslale su svoje delegate a nijesu izostale ni one dosta udaljene. Razprave bile su žive, ali dostojanstvene. U novo starešinstvo birani su: Starješina: Dr. Lazar Car, 1. zamjenik sta- rešine: Hanuš Josip, II. zamjenik starešine: Bulat Dr. Gajo, I. tajnik: Janeček Dr. Dra- gan, II. tajnik: Jambrišak Dr, Milovoj, I. blagajnik: Heinzl Vjekoslav, II. blagajnik: Baranović Mate, upravitelj: Anton Vaclav, arhivar: Radovinović Luka, redaktor: Bučar Dr. Franjo, vodja: Mahović Velko, I. za- mjonik vođe: Kubiček Karl, II. zamjenik vodje: Gerbl Dragutin, revizori: Novotny Vjekoslav, Vukić pl. Eugen, Juračić Milan, Malović Ante, Kern Ante. Medjunarodni savez: U predsjed- ništvo: Bučar Dr. Franjo, u tehnički odbor: Pilar Martin. Slavenski savez: U širje predsjed- ništvo: Janeček Dr. Dragan, u odbor: Car Dr. Lazar, Mazzura Dr. Lav, Pilar Martin, Vinković Dr. Božo, Werk Dr. Hugo. Naše Sokolstvo bez dvojbe ovakovim starešimstvom, na čelu kojega stoji jedan Dr. Lazar Car još bolje učvrstit će se i od- govorit Sokolskoj zadaći što mi od srca želimo. Dogođaji u Pešti. U srijedu je parla- menat u Pešti ponovno započeo svoja vije- ćanja. I za čudo nastavljena je meritorna debata o vojnim reformama bez ikakvih za- preka, što već nije bil od nazad 6 mjeseci. Nema više tehničke opstrukcije. Zavladalo je naime primirje. Vode se pregovori između opozicije i vlade s jedne strane, a opet se vode pregovori između opozicije same. Nai- me pregov | između pojedinih opozicional- nih streroka još nisu posvema gotovi. Čim ovi buda dovršeni opozicija: će kompaktna stupiti pred: vladu sa jedinstvenim zahtje- vima. Vlada je već obaviještena o ovim pre- govorima opozicije te se vode i pregovori s vladom. Opozicija se sporazumila u svim principijelnim pitanjima. Za sada su uzeta samo tri pitanja i to pitanje vojne reforme, pitanje izborne reforme i pitanje revizije poslovnika zastupničke kuće. Što se tiče pitanja vojne reforme, to je opozicija pripravna odustati od tehničke op- _strukcije, ali traži kao naknadu, da se iz vojne reforme eliminiraju oni paragrafi, koji govore o pozivu naknadne pričuve. Što se tiče pitanja izborne reforme, to opozicija traži da izborna reforma bude pri- hvaćena zajedno sa vojnom reformom. Opo- zicija traži proširenje izbornog prava na 2 milijuna i po izbornika, Detalji ove reforme još nisu gotovi. U pitanju poslovnika zastupničke kuće traži opozicija, da predsjedništvo bude upo- trebljavalo liberalno sadanji poslovnik, a ka- šnje kada nastupe normalna vremena, nek se slobodno pristupi reviziji poslovnika, ali pod uvjet da ne smije biti uvedena klotura. Naši dopisi. Vrhgorac, ?6 svibnja 1912. (Svečana izjava našeg fratra i moralna dogmatika dopisnika ,, Hrvatske Riječi“). Često se događa u svakidanjem životu da neka djeca prema svojim roditeljima nijesu na žalost poslušna, za to ima netko zlu naviku da dijete za uho potegne pa uslijed zado- bivene boli dijete zarima te tijem dirne svoje roditelje i bližnje, da ovi postanu opet prema toj nevinoj dječici sućutni, i hoćeš nećeš to se dijete mora sa nekim sažalje- njem dragati i milovati. To ti je zakon priro- đen za nejačka i za to je lišen odgovornosti pred kaznenim zakonom, kog su ljudi od- mjenuli samo za odrasle. A kako da i ne ćeš: ta to su sve nevina i nježna dječica. Tako biva isto i sa našim fra Jakom. Izja- vio se napokon u ,,Crvenoj Hrvatskoj“ i svoju poštenu pjesmu izgladio, oporekao, izvrnuo: abissus abissum invocat. Bojazljiv je pred sudom a istodobno i strahovit radi svjedoka. Ali zabunjen radi značajnog X, pa mu ovaj doviknuo da se ne usuđuje . .. jer da će se namjeriti kosa na brus. Nego da mu sudom ne zapritismo, ne bi za stalno bio došao do izjave. Prema onako jakim dokazima, koje g ruci imademo, možemo ipak mirne duše za. ključiti. da je sve istina fratre što se o tebi govorilo, što će fra V. biti dužnost, da po. tvrdi putem javne štampe, ako je zbilja istina, da pod pritiskom jače sile morao naći svoj bjeg nikud dalje nego čak u Ameriku. Dopisnik ,,Hrvatske Riječi“ br. 657 uparadio se pa sve htjede sa par riječi iz. ravnati onako ukočeno i prostački htjede dg pokaže svoju kulturu svoj odgoj: oscurorum furorum. Ponosan svojim stilom kao da bi bio otkrio nov svijet, kao Kolumbo kad je otkrio Ameriku. Znademo odkle i od kog sva ta nadčovječna snaga, odkle bi dopi sniku nadahnuće. Sretan u svom kradu na mjerio se na glasovitu vidaricu Pur...., kao motor na dobru benzinu pa za 20 konj. skih sila napeo silni duh svoj pa od huke i talabuke podigla se silna prašina, a Ivuna se sav okočenuo od smijeha čitajući. Mala S... i 1. šepeta također nijesu mu na od. met: dvokolica u rezervi da motor ne po čiva . .. . Prirodne snage i uživanja hoće se dakako, a o moralu dosta je progovoriti kad ustreba radi službe na oltaru, jer trbuh i osobna ambicija za neke ljude je najpreča potreba, a ne, ne stoji da bi to za njih bilo zvanje. Upire dopisnik ,,Hrvatske Riječi“ u do- brotvora 1... ,ponosan“ njegovim padom, jer kaže da je to bila politika novog kursa Kud ćeš većeg absurda nego li onako pi sati ? Dok nas koriš da smo izvadili mač na mrtva, tvoj je mač dopisniče naperen proti cijeloj krajini Vrgorskoj, proti nama svima živućim, također i proti sudbenoj vlasti 0 koju se istodobno lakoumno pozivlješ da bi ti za fra Jaku imala biti najjači forum. Jer, kad je taj forum jak za tvoga sadašnjeg ži- vućeg branjenika, zašto ne bi bio jak i za Miš Ne, L... nije kriv da je onako svršio, kriv je klerikalizam, te on nije bio ničija žrtva nego žrtva klerikalnog sistema; dopi- snik ,Crvene Hrvatske“ za to nije mogao njega mimoići. —m—=>>>m—mmm=smmsmmmmmmnmnmmmmnm>mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnrrmm=mmm——m—————————=m—um=ma<mm=—=—=m=uU J. Bodlić: Crtice opće putologije (Nastavak) Svjetlost uzbuđuje još i vascolarni sis- tem (cjevnasti sustav) a to erpimo iz koristi, koju svjetlost daje u nemoćima pretežno linfatičnim (mozgenim) ili u malaksanju (atoniji) krvnog sustava. Da li pak električni fldid u atmosferi imade onu snagu, koju mu prepisuju neki fisiologi, kadru da pripravlja razvoj nemoći, da li se može predpostaviti žilovni fluid, analogičan po neki način gal- vaničkomu fluidu, i da li je životna snaga jača, kad je prevelika pozitivna munjevina, a slabija kad negativna nadvlada u niskim i vlažnim mjestima prije oluja u doba vru- ćine, i kad zapadni vjetar puše, nećemo se baviti tim pitanjem, jer su mnenja u pred- metu sasma hipotetična. Dostatno je da se znade, da se koja bilo nemoć može pojaviti u koje bilo doba od godine, i naravno da promjene u zraku mogu djelovati na razvoj nemoći. \ Mjesto. Čovjek može živjeti u svakomu mjestu (o polutkama se ne govori), ali gdje- god on živio, nemože se reći, da je stalan otati se mjestnomu uplivu, koji djeluje na njegov sustav, niti može izbjeći nekim mor“ bosnim promjenama. U južnim stranama vlada tetanus (utrnulost) žuta ognjica, i druge nemoći, dok tih nemoći uema na sje- veru, dje su česte upalne afekcije. U umje- renom podneblju u opće su i nemoći razli- čite. Na visokim mjestima stanovnici su podložni akutnim nemoćima, a u niskim i vlažnim podložni su hroničnim, tu razliku vidimo i sami. Na visinama su rijetke ne- moći, pa brzo i prođu, a u nizini su česte i u opće hronične naravi. Stanovati u grado- vima i selima nije sve jedno, jer se duljim ili kraćim stanovanjem stječe neko razpolo- ženje na nemoć, odatle i raznolikost u ne- moćima. U gradovima ima veće nervoznih, skrofoloznih, rakitičnih i sušićavih afekcija, nego li u selu. Seljaci su izloženi akutnim nemoćima, a rijetko hroničnim. Ovo vrijedi i za promjenu podneblja. Koliko je Evrope- jaca uništila američka žuta ognjica ? Opažam ovđe, da se dan danas gracke nemoći, na- hode i po selima, veće nego li je prije to bi- valo. Neke se razvijaju redi roditeljskog ne- mara i ne pažnje, a neke jer unešene iz vana. Svakako je zdravo mjenjati često mjesta, nu to može činiti oni, koji su kadri i razpolažu sredstvima za tu svrhu. Krče- njem šuma, presušivanjem močvara, kanali- zacijama itd. mnoga su mjesta progledala s zdravstvenog gledišta. Ston np. dok je bio onako opkoljen zidovima, zatvoren, prigušen, a oko njega solna gojišta, bio je leglo groznici. Sada kada su zidovi oboreni, kad ga bolji zrak okružuje i provjetrava sa svake stran a solna gojilišta bolje uređena itd, te moš varoe pristaništa nešto zasute, a nešto pročiš ćene, stanovnici se njegovi, nahode u boljemu stanju zdravlja, nego li oni prije pomenute uredbe, a kad bi bilo moguće pročistiti cijeli konal s jedne i druge strane od Brodaca do pristaništa parobroda, onda bi Ston bio u još potpunijemu jeku zdravlja. Imade uzroka, koji potiču osobu na nemoć, a u isto dobs djeluju na veliku skupinu ljudi. Letimice ću ob ovim, jer obično omeđašuju svoje djel+ vanje na manjinu, te ređe spadaju među individualne uzroke, a to su, odjeća, hranivo, moralne afekcije, i političke ustanove, Mokrt odjeća na čovjeku, opći je uzrok reumvti$ musa disenterije np. u pješačkoj vojski, % skrobuta u pomorskoj. Možda se ko začudi da isti uzrok, porađa različite efekte 3% kopnu i na moru. Nije čudo, kada se p* misli na vrst voda, kišnih, i slanih. Morsks voda sadrži neke raztopne soli, koje prije“ sušenje odijela pomorca, dapače goju nepr#