Strana 2.

CRVENA HRVATSKA“

Broj 44.

—————————————————————————————m—m—m—m—=m—ma———m——mumzmmmmmmmmmmmmmmmm mm=mm====> mmmmmmm—m—<——m—m—mm—mm—m—mm =m=m mmm € m «—=m=uammmazmmammmzmmmmmmmmmmm

Sjednica sokolskog saveza u Splitu. U
ponedjeljak bila je u Splitu skupština Hrva-
tskog Sokolskog Saveza. Sve župe poslale
su svoje delegate a nijesu izostale ni one
dosta udaljene. Razprave bile su žive, ali
dostojanstvene. U novo starešinstvo birani su:
Starješina: Dr. Lazar Car, 1. zamjenik sta-
rešine: Hanuš Josip, II. zamjenik starešine:
Bulat Dr. Gajo, I. tajnik: Janeček Dr. Dra-
gan, II. tajnik: Jambrišak Dr, Milovoj, I.
blagajnik: Heinzl Vjekoslav, II. blagajnik:
Baranović Mate, upravitelj: Anton Vaclav,
arhivar: Radovinović Luka, redaktor: Bučar
Dr. Franjo, vodja: Mahović Velko, I. za-
mjonik vođe: Kubiček Karl, II. zamjenik
vodje: Gerbl Dragutin, revizori: Novotny
Vjekoslav, Vukić pl. Eugen, Juračić Milan,
Malović Ante, Kern Ante.

Medjunarodni savez: U predsjed-
ništvo: Bučar Dr. Franjo, u tehnički odbor:
Pilar Martin.

Slavenski savez: U širje predsjed-
ništvo: Janeček Dr. Dragan, u odbor: Car
Dr. Lazar, Mazzura Dr. Lav, Pilar Martin,
Vinković Dr. Božo, Werk Dr. Hugo.

Naše Sokolstvo bez dvojbe ovakovim
starešimstvom, na čelu kojega stoji jedan
Dr. Lazar Car još bolje učvrstit će se i od-
govorit Sokolskoj zadaći što mi od srca
želimo.

Dogođaji u Pešti. U srijedu je parla-
menat u Pešti ponovno započeo svoja vije-
ćanja. I za čudo nastavljena je meritorna
debata o vojnim reformama bez ikakvih za-
preka, što već nije bil od nazad 6 mjeseci.
Nema više tehničke opstrukcije. Zavladalo
je naime primirje. Vode se pregovori između
opozicije i vlade s jedne strane, a opet se
vode pregovori između opozicije same. Nai-
me pregov | između pojedinih opozicional-
nih streroka još nisu posvema gotovi. Čim
ovi buda dovršeni opozicija: će kompaktna
stupiti pred: vladu sa jedinstvenim zahtje-
vima. Vlada je već obaviještena o ovim pre-
govorima opozicije te se vode i pregovori
s vladom. Opozicija se sporazumila u svim
principijelnim pitanjima. Za sada su uzeta
samo tri pitanja i to pitanje vojne reforme,

pitanje izborne reforme i pitanje revizije
poslovnika zastupničke kuće.

Što se tiče pitanja vojne reforme, to je
opozicija pripravna odustati od tehničke op-

_strukcije, ali traži kao naknadu, da se iz

vojne reforme eliminiraju oni paragrafi, koji
govore o pozivu naknadne pričuve.

Što se tiče pitanja izborne reforme, to
opozicija traži da izborna reforma bude pri-
hvaćena zajedno sa vojnom reformom. Opo-
zicija traži proširenje izbornog prava na 2
milijuna i po izbornika, Detalji ove reforme
još nisu gotovi.

U pitanju poslovnika zastupničke kuće
traži opozicija, da predsjedništvo bude upo-
trebljavalo liberalno sadanji poslovnik, a ka-
šnje kada nastupe normalna vremena, nek
se slobodno pristupi reviziji poslovnika, ali
pod uvjet da ne smije biti uvedena klotura.

Naši dopisi.

Vrhgorac, ?6 svibnja 1912.

 

(Svečana izjava našeg fratra i moralna
dogmatika dopisnika ,, Hrvatske Riječi“). Često
se događa u svakidanjem životu da neka
djeca prema svojim roditeljima nijesu na
žalost poslušna, za to ima netko zlu naviku
da dijete za uho potegne pa uslijed zado-
bivene boli dijete zarima te tijem dirne
svoje roditelje i bližnje, da ovi postanu opet
prema toj nevinoj dječici sućutni, i hoćeš
nećeš to se dijete mora sa nekim  sažalje-
njem dragati i milovati. To ti je zakon priro-
đen za nejačka i za to je lišen odgovornosti
pred kaznenim zakonom, kog su ljudi od-
mjenuli samo za odrasle. A kako da i ne
ćeš: ta to su sve nevina i nježna dječica.
Tako biva isto i sa našim fra Jakom. Izja-
vio se napokon u ,,Crvenoj Hrvatskoj“ i
svoju poštenu pjesmu izgladio, oporekao,
izvrnuo: abissus abissum invocat. Bojazljiv
je pred sudom a istodobno i strahovit radi
svjedoka. Ali zabunjen radi značajnog X,
pa mu ovaj doviknuo da se ne usuđuje . ..
jer da će se namjeriti kosa na brus. Nego
da mu sudom ne zapritismo, ne bi za stalno
bio došao do izjave.

Prema onako jakim dokazima, koje g
ruci imademo, možemo ipak mirne duše za.
ključiti. da je sve istina fratre što se o tebi
govorilo, što će fra V. biti dužnost, da po.
tvrdi putem javne štampe, ako je zbilja istina,
da pod pritiskom jače sile morao naći svoj
bjeg nikud dalje nego čak u Ameriku.

Dopisnik ,,Hrvatske Riječi“ br. 657
uparadio se pa sve htjede sa par riječi iz.
ravnati onako ukočeno i prostački htjede dg
pokaže svoju kulturu svoj odgoj: oscurorum
furorum. Ponosan svojim stilom kao da bi
bio otkrio nov svijet, kao Kolumbo kad je
otkrio Ameriku. Znademo odkle i od kog
sva ta nadčovječna snaga, odkle bi dopi
sniku nadahnuće. Sretan u svom kradu na
mjerio se na glasovitu vidaricu Pur....,
kao motor na dobru benzinu pa za 20 konj.
skih sila napeo silni duh svoj pa od huke
i talabuke podigla se silna prašina, a Ivuna
se sav okočenuo od smijeha čitajući. Mala

S... i 1. šepeta također nijesu mu na od.
met: dvokolica u rezervi da motor ne po
čiva . .. . Prirodne snage i uživanja hoće se

dakako, a o moralu dosta je progovoriti kad
ustreba radi službe na oltaru, jer trbuh i
osobna ambicija za neke ljude je najpreča
potreba, a ne, ne stoji da bi to za njih bilo
zvanje.

Upire dopisnik ,,Hrvatske Riječi“ u do-
brotvora 1... ,ponosan“ njegovim padom,
jer kaže da je to bila politika novog kursa
Kud ćeš većeg absurda nego li onako pi
sati ?

Dok nas koriš da smo izvadili mač na
mrtva, tvoj je mač dopisniče naperen proti
cijeloj krajini Vrgorskoj, proti nama svima
živućim, također i proti sudbenoj vlasti 0
koju se istodobno lakoumno pozivlješ da bi
ti za fra Jaku imala biti najjači forum. Jer,
kad je taj forum jak za tvoga sadašnjeg ži-
vućeg branjenika, zašto ne bi bio jak i za
Miš

Ne, L... nije kriv da je onako svršio,
kriv je klerikalizam, te on nije bio ničija
žrtva nego žrtva klerikalnog sistema; dopi-
snik ,Crvene Hrvatske“ za to nije mogao
njega mimoići.

—m—=>>>m—mmm=smmsmmmmmmnmnmmmmnm>mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnrrmm=mmm——m—————————=m—um=ma<mm=—=—=m=uU

J. Bodlić: Crtice opće putologije

(Nastavak)

Svjetlost uzbuđuje još i vascolarni sis-
tem (cjevnasti sustav) a to erpimo iz koristi,
koju svjetlost daje u nemoćima pretežno
linfatičnim  (mozgenim) ili u malaksanju
(atoniji) krvnog sustava. Da li pak električni
fldid u atmosferi imade onu snagu, koju mu
prepisuju neki fisiologi, kadru da pripravlja
razvoj nemoći, da li se može predpostaviti
žilovni fluid, analogičan po neki način gal-
vaničkomu fluidu, i da li je životna snaga
jača, kad je prevelika pozitivna munjevina,
a slabija kad negativna nadvlada u niskim
i vlažnim mjestima prije oluja u doba vru-
ćine, i kad zapadni vjetar puše, nećemo se
baviti tim pitanjem, jer su mnenja u pred-
metu sasma hipotetična. Dostatno je da se
znade, da se koja bilo nemoć može pojaviti
u koje bilo doba od godine, i naravno da
promjene u zraku mogu djelovati na razvoj
nemoći. \

Mjesto. Čovjek može živjeti u svakomu
mjestu (o polutkama se ne govori), ali gdje-
god on živio, nemože se reći, da je stalan
otati se mjestnomu uplivu, koji djeluje na
njegov sustav, niti može izbjeći nekim mor“

bosnim promjenama. U južnim stranama
vlada tetanus (utrnulost) žuta ognjica, i
druge nemoći, dok tih nemoći uema na sje-
veru, dje su česte upalne afekcije. U umje-
renom podneblju u opće su i nemoći razli-
čite. Na visokim mjestima stanovnici su
podložni akutnim nemoćima, a u niskim i
vlažnim podložni su hroničnim, tu razliku
vidimo i sami. Na visinama su rijetke ne-
moći, pa brzo i prođu, a u nizini su česte i
u opće hronične naravi. Stanovati u grado-
vima i selima nije sve jedno, jer se duljim
ili kraćim stanovanjem stječe neko razpolo-
ženje na nemoć, odatle i raznolikost u ne-
moćima. U gradovima ima veće nervoznih,
skrofoloznih, rakitičnih i sušićavih afekcija,
nego li u selu. Seljaci su izloženi akutnim
nemoćima, a rijetko hroničnim. Ovo vrijedi
i za promjenu podneblja. Koliko je Evrope-
jaca uništila američka žuta ognjica ? Opažam
ovđe, da se dan danas gracke nemoći, na-
hode i po selima, veće nego li je prije to bi-
valo. Neke se razvijaju redi roditeljskog ne-
mara i ne pažnje, a neke jer unešene iz
vana. Svakako je zdravo mjenjati često
mjesta, nu to može činiti oni, koji su kadri
i razpolažu sredstvima za tu svrhu. Krče-
njem šuma, presušivanjem močvara, kanali-

zacijama itd. mnoga su mjesta progledala s
zdravstvenog gledišta. Ston np. dok je bio
onako opkoljen zidovima, zatvoren, prigušen,
a oko njega solna gojišta, bio je leglo groznici.
Sada kada su zidovi oboreni, kad ga bolji
zrak okružuje i provjetrava sa svake stran
a solna gojilišta bolje uređena itd, te moš
varoe pristaništa nešto zasute, a nešto pročiš
ćene, stanovnici se njegovi, nahode u boljemu
stanju zdravlja, nego li oni prije pomenute
uredbe, a kad bi bilo moguće pročistiti cijeli
konal s jedne i druge strane od Brodaca do
pristaništa parobroda, onda bi Ston bio u
još potpunijemu jeku zdravlja. Imade uzroka,
koji potiču osobu na nemoć, a u isto dobs
djeluju na veliku skupinu ljudi. Letimice ću
ob ovim, jer obično omeđašuju svoje djel+
vanje na manjinu, te ređe spadaju među
individualne uzroke, a to su, odjeća, hranivo,
moralne afekcije, i političke ustanove, Mokrt
odjeća na čovjeku, opći je uzrok reumvti$
musa disenterije np. u pješačkoj vojski, %
skrobuta u pomorskoj. Možda se ko začudi
da isti uzrok, porađa različite efekte 3%
kopnu i na moru. Nije čudo, kada se p*
misli na vrst voda, kišnih, i slanih. Morsks
voda sadrži neke raztopne soli, koje prije“
sušenje odijela pomorca, dapače goju nepr#