Strana 4. »CRVENA HRVATSKA“ Broj 46. sam od davnina bolje ispunja nego li su i predloženi, i time samo pravi galame da se opet u čudu pitamo da li je ovaj veleučeni itd. poslan amo da se šali sa vladom a titra interesima siromašnog raroda ili ........ NAS ? Slano 4/VI. 1912. Lujo Milić načelnik Slanoga, odakle se naj- više pelina izvaža.. Zapostavljanje škole. Učeni Filip Melangton, jedan od glavnih reformatora protestantizma u Njemačkoj, je kazao: ,Mladež valjano odgojiti više vrijedi nego osvojiti Troju“. Napredak svih kultur- nih zemalja mjeri se po broju škola, a za- ostalost po kolikoći analfabeta. Jedan je naš zastupnik u prošlom za- sjedanju rekao: ,Učiteljski je stalež, ugledan stalež“. Dobro je kazao, Sigurno je i ugledan i zaslužan i idealan i najviše se, a za naj- mn ju nagradu, žrtvuje za narod u prosvjeti puka koliko i u napretku naše književnosti Fakat je nepobitan: najbolji hrvatski pjesnik Kranjčević — bijaše učitelj, najbolji glumac Fijan — bijaše učitelj, najbolji pripovjedač Šimunović jest učitelj, najbolji od mlađih slikara Mirko Rački — jedini, naš slikar odlikovan na zadnjoj rimskoj izložbi — bi- jaše učitelj. A. Filipović, Zovko, Milaković, Vj. No- vak, Mulabdić, Kuničić, Car Emin, Vid Vuletić, Leskovar, "Turić itd. — sve pučki učitelji. I kod Srba su najbolji pripovjedači učitelji: Matavulj, Veselinović i Miličević. Što se učiteljsko osoblje prezire od čeljadi, koja živi o neznanju naroda — ra- zumljivo je, ali je žalosno da se škola za- postavlja i sa drugih strana. Preuzvišeni g. Namjesnik Attems ćuti doista najveću ljubav prama školstvu i na- pretku naše zemlje te u svojim službenim putovanjima uvijek i škole pregleda u ko- jima se redovito nađe vrlo zadovoljnim baš kao i pri svome zadnjem putovanju u Tro- giru gradu, koji po zauzimanju našeg česti- tog i Preuzvišenog Prijestolonasljednika, — ' ima najljepšu i najmonumentalniju školu u pokrajini. U Trogiru je preuzv. g. Namjesnik dao na yachtu Zadar i objed pozvavši na nji predstavnike Općine, Poglavarstva, Suda-i Crkve dapače i: poglavarstvene inžinire i komesara. Nu dakako kao vazda i svugdje predstavnik se škole ne pozivlje. I u tom je škola izuzetak. Zar je baš ona najzadnja na svijetu? Nu mi se naravno ovakovim pojavima ne čudimo, jer smo obikli da se čast ljudi mjeri samo po mjesečnoj plaći, a međutim našem učiteljstvu širom zemlje preporučamo, da ono i nadalje vrši dužnost svoje uljudnosti, pa da i otsele iziđe u susret visoko uzdignutim osobama i to baš zajedno sa predstavništvom drugih. civilnih Vlasti, te da se bar u fraku i cilindru izjednače sa od sebe bolje plaćenim. Gradska kronika Lične vijesti. U našem gra du boravi ministarstveni savjetnik u ministarstvu nas- tave Dlabač, koji je referenat za nautičke i trgovačke škole. Nadalje boravi dvorski savjetnik Eugen Gelcich koji je nadzornik za nautičke škole. Došli su u službene svrhe da pogledaju podređene škole. Nešto našem revnom poglavar- stvu. Tko se još ne sjeća mjera, koje je naše poglavarstvo bilo poduzelo, da zapri- ječi bez ikakvog razloga izlet našeg sokola u Ston. Sada je ovo isto poglavarstvo dozvo- lilq izlet pravašima, pa makar u Stonu vlada priljepčiva bolest škrlet. Bilo bi pametnije da gospoda na poglavarstvu paze na ove stvari a ne da se bave nekim drugim lu- dostima, koje im,samo mogu dat po glavi. Društvo ,Česki4 Beseda“ u Dubrov- niku držalo je dne 19 svibnja t. g. svoju glavnu skupštinu na kojoj su bili izabrani slijedeća gospoda: Predsjednikom: M U Dr. Zdenek Ptičnik, podpredsjednikom: Adolf Lekner, tajnikom: Tomek Straka, blagaini- kom: Vjekoslav Riha, knižničarom: Frant Stepan, zamjenicima: Inž. Rudolf Kurka, Josef Bambssek, revizori računa: Jan Mi ller, Vilćm Skaryd. Radnja u dućanima. Daje se općin- stvu do znanja da će dućani galantarije i slične robe od 10 lipnja do 10 septembra biti zatvoreni od 12*/, do 3 sata poslije podne. Na obranu ptica pjevica. Primamo od ugledne osobe iz grada: U Br. 29. C. H, o. g. čitala sam i viđela da je plemenita duša napokon podigla svoj glas na obranu najboljih ljudskih prijatelja: ptica pjevica, koje silne nepravice trpe, a nemaju kome da se tuže, ne mogu da se same obrane, a na žalost nema pravde, da im nađe i od. redi branitelja. I uprav, je ovo veoma žalosno još u XX. om vijeku! Ovdje u tom stvorenom Edenu, toj Nici, u toj Maderi, proglašenu lječilištu, gdje bi gospoda imala uživati mir i ugodnost duševnu, nije rijetko, da se na- mjeriš, na nemilosrdno mučenje nedužne životinje! ... Žalostno i nevjerojatno! ... A što bi se reklo o pticama? Ove ne samo da se progone i muče, nego se i ta- mane: tko će bolje rodilo mu polje!... Svaki čovjek, koji i najmanje vaspita- nja ima, koji i malo ćuti u gradima ple- menito srce, nemože, a da se ne gane prema jadnim pticama, koje svojim pjevanjem tako ugodno vesele okolicu. Po cijelome izobraženome svijetu djeca već u školama stiču ljubav prema raznim životinjama a osobito prema pticama pjevi- cama. I sami seljani su svijesni o zadaći ptica, pa im grade umjetna gnijezda, a zimi siplju im svagdanju hranu i na svaki način na njih paze. U Francuskoj se sad živo radi | i svak se zauzimlje za ptice pa je eto osno- vana udruga pod imenom: ,Za ligue fran- gaise pour la protection des oisaux“, Ova se zauzimlje da se budu štitile ptice; zauzim- lje se za uzdržavanja i. razplođenja ptića. zauzimlje se da svrne na ptice opću pažnju. U tu svrhu udruga će izdavati časopis od- ređen za proširenje pojma o zadaći, što je udruga preuzela. Udruga će dijeliti nagrade a————=—azmmm—————m—m=—mmm—mm=>mmmmnmmmmmmmmm=mmmmmmmnmm—mmnmmm=mmnm=n mmnmnmmmmnmmmm=m—————>mmmumummmma<mm—>—=— 14. Povojce (Horisontale Kreuzerln). 15. Pleteni slavonski vez (Zackenstich). 16. Pravac i kriwwac (Dreieckstich). 17. Četverac = vez na fereke, lancanje (Gleichseitiger Viereckstich). 18. Ispisara (Hohlbeintechnik, Strichstich, gleichs). 19. Pisanac (Contourenstich, geziihlter). 20. Nizovi (Linienstickerei). 21. Rasplitani krstuljei (Altslavische Spit- zenkreuzstiche). 22, Probijeni krstuljei = u Plevlju). Odličan je Nijemac kazao o tim našim motivima: ,Oduševljuje nas kod jednolice krstačkih vezova južne Slovenke potpuno poznavanje govora u crtama i raznovrsna sposobnost pri izražaju u oblicima“. Još godine 1887. divio sam se narod- noj umjetnosti u Herceg-Bosni, kad se na to nije ni mislilo u nas u tako rečenim učenim krugovima, pa eto u to ime mojih bilježaka, što će svakako donekle razjasniti ovo pitanje: !) 1) V. Glasnik Dr. za umjetnost, Zagreb god. I. sv, I. str. 27-29, Ćilimi i serdžade u Herceg-Bosni. Bosna i Hercegovina u svemu se:i po svemu odlikuju narodnim rukotvorinama, te je na svakoj struci vidjeti narodnih motiva, od čobanske svirale do šeherskoga ćilima i serdžade. Na najstarijoj malirami vidiš gvi- jetiće i jelicu, a to isto i na čilimu, te i na torbi. Dan današnji uče se ćilimi i serdžade u visokim krugovima, a nitko se i ne osvrće ' na struke, al kad tamo naći ćeš iste urese na jednim i drugim, pa još bolje u istočnoj Bosni na strukoma. Dakako i vlada u Herceg-Bosni obra- tila je svu pažnju na narodnu obrtnost, pa je s toga osobito i otvorila muzej u Sara- jevu i za tu struku odredila navlaš izvje- stitelja u osobi Dr. Ćira Truhelke. Da, ta struka zanima i pisca ove bilješke, pa mo- žda bolje no iste obrtnike, kaonati što isti traži na pomenutim rukotvorinama drevne motive, šte su se još za indipendentno doba udarale na starobosanske stećke i na druge junačke urese, te se tu nije prevario, jer je tu sve slika i prilika, sudaraju se motivi sa mramorova s motivima na bosanskim čili- mima, ako izuzmeš po gdjekoju iz arapske kulture, što je turkuša (ovako zovu Herce- govci Osmanlije) nekako kao ispod ruke podvukao. Kad stupiš u sarajevski muzej, pa, ako si i profan, ne ćete mi ovišno zanimati ar heologička struka (ako izuzmeš olovnu plo- čicu s natpisom bosansko-grčkim smisla za vjetovno-zakletnoga),') al će svakoga bez su- mnje razveseliti obrtna struka, razne ruke- tvorine, te je svaka divna i na svome mje- stu. Tu je vidjeti uz razne rukotvorine di- vnih ćilima, te je opaziti, da su ovo gotovo sve šeherske rukotvorine, pa neke su i vi- soke cijene. Gospodin će se kustos Dr. Ćiro Truhelka baviti napose rečenim predmetima, pa eto nije pravo, da pisac ovih crtica kao gost prvi piše o nekim dragocijenjenim pred- metima, kad ih je nabavio odličan struko- vnjak, u. obrtu, pa neka ih i iznosi ns javnost. Ovo sam samo u toliko spomenuo kao crticu za svoju struka, te ću kazati, da je najbolje tkanje ćilima i serdžada u Stocu, u Hercegovini, a to je priznala i Visoka Vlads, te je opremila curu stočansku u Beč ove g dine u ime spomenutoga obrta, pa joj odre dila i dobru potporu. vo 1) To je bilo god. 1887., a sad je muzej prezl* menit, osobito predhistoričke zbirke.