Što će učiniti školske oblasti?

'To je pitanje, koje sada lebdi svima na
ustima, a koje osobito zabrinjuje roditelje
mladeži. Kakvo će stanovište uzeti u ovom
pitanju upraviteljstva škola? Da li će se
djaci progoniti i kako će se progoniti ?

Mi priznajemo, da je ovo najškakljivija
strana pitanja. Svak se slaže u tomu, da je
par za djake srednjih škola samo nauka a
ne politika. Oni treba da budu marljivi uče-
nici; a ne kojekakovi riješavatelji pojedinih
problema ili čak voditelji jedne veće akcije.
oy za njih nije i od toga treba mladež od-
vraćati.

.* Sada se na sva usta pripovijeda, da je
otkrivena neka djačka organizacija, kojoj se
silom hoće dati karakter revolucionarni. No
patalimo tu smiješnu stranu ovog pitanja.
Učenici niže gimnazije i revolucija ? Mislimo
da je to paradoks i za Austriju.

No ipak izgleda kao da bi se tim dja-
čkim organizacijama“ htjelo dati preveliku
važnost i postupati strogo proti barem ne-
kim ,kolovođama“. Da pravo rečemo mi u
tu vijest ne možemo da vjerujemo. Ne mo-
žemo da vjerujemo naprosto s razloga, što
vdje i nema u pravom smislu riječi nika-
kovih organizacija. 'Tu se može govoriti
samo o pristašama pojedinih političko-kul-
turnih struja. Naravno da su se pristaše je-
dne struje i nehotice nalazili zajedno.

S druge pak strane ne možemo, da vje-
rujemo s razloga, što ove ,,organizacije“ ni-
jesu stvar od jućer. Ta to već postoji ne-
koliko godina. Za to je upraviteljstvo gi-
mnazija znalo — za ono od nautike ne
znamo — te ih je trpjelo a neke je dapače
i odobravalo, dapače je bilo profesora a ima
ih i sada, koji su sa znanjem upraviteljstva
ržali tamo predavanja. Tako nekako je ,or-
ganizirano“ cjelokupno djaštvo. 'Ta svi su
pristaše ove ili one struje; polutana mislimo

i nema među njima.
Pitamo mi, kako dolaze djaci da budu

strogo kažnjeni za ono, što su činili sa zna-
njem a donekle i odobravanjem svojih pred-
postavljenih ?

Zaključujemo, da smo za svaku tvrdnju
ovdje iznešenu spravni donijeti dokaze.

 

Promocija Dubrovčanina. Jučer je
bio promoviran na sveučilištu u Pragu na
čast doktora medicine naš sugrađanin g.
Lujo Fouque. Čestitamo.

Jedno imenovanje i jedno zapos-
tavljenje. Gosp. savi. priz. suda Spa-
je Merlo imenovan je predsjednikom na
em okružnom sudu.

Ovaj nam je gospodin nepoznat, pa
toga mi protiv njega ništa ne možemo da
amo. U buduće mi ćemo mu po djelima
a sudimo. On nepristran, mi pravedni; on

ja i poštovanja.
Pri tome ne ćemo tajiti, da nas je vrlo

ugodno dirnulo zapostavljenje našeg ugled-
i , savi. priz. suda

a svojstva nužna za jednog sudskoga.
lavicu,

,CRVENA HRVATSKA“.

Naše je građanstvo pak bez razlike
mišljenja, da gosp. Drobac ima baš sva svoj-
stva koja su vazda nužna na onakom polo-
žaju, a u sadašnje vrijeme osobito poželjna.

Uman, radišan, energičan i neodvisan
sudac, on uživa povjerenje svih koji ga
poznaju a koji se pak u čudu pitaju, da li
se od jednog sudskog predsjednika danas
osvem sad nabrojenih odlika, iziskuju zar
i koje druge vrline?

Da se ovdje radi o osobi, ma koliko
uvaženog gna. Dropca, trudno bi smo bili
zamočili pero — ali ne, tu nije samo mo-
ralna i materijalna lična šteta: tu je u pita-
nju stvar javnog interesa, jer nama nije niti
može da bude svejedno, kojem li je licu
povjereno, da upravlja udesom naše časti,
naše imovine, osobne slobode naše i naše
djece a nejednom i naših života; Građani i
porezovnici, osvem dužnosti da namaknemo
srestva za uzdržavanje sudačkog aparata,
cijenimo, da imamo i neko pravo da se
izražavamo o podesnosti pojedinih sudačkih
lici.

Moguće da gosp. čuvar zakona u svo-
joj zar donekle antikviranoj revnosti, doćera
svojim mikroskopom kakovo recimo para-
grafsko ,držanje“ i u ovim stvarnim  pri-
mjedbama.

Začudilo nas nebi — tek bi nas začu-
dilo kad bi ko mislio, da će [ugušivši glas
jednih novina, začepiti usta cijelog javnog
mnijenja, koje će solidarno s nama pa i bez
nas znati da formuliše zabrinuto koje pita-
nje. Istina krči sebi put i protiv ,,placeta“
državnijeh odvjetnika.

Na koncu, da se ne bi ni pomislilo, da
nas vodi partijsko koje poticalo, naglasit će-
mo, da je gosp. Drobac Srbin.

Slet u Prag. Članovi župe ,Gundulić“
putuju ili ,Dubrovačkom Plovidbom“ dne
25 o. mj. ili Lloydovim 26 o. mj. Oba ova
društva kao i ,ugarsko-hrvatsko“ daju So-
kolima uz društvenu iskaznicu 50% popusta.
Iz Trsta se putuje u Prag 27 o. m. na 8-40
u večer, dolazi se u Prag 28 o, m. na 2:35
poslije podne. Povratak iz Praga % o. mj.
na 2,57 u jutro dolazi se u Trst isti dan
7:30 u večer. U Trstu se spi, te 4 o. mj.
u 8 sati u jutro putuje se u Dalmaciju
Lloydom ili u 5 sati poslije podne ,,Dubro-
vačkom“. Državna željeznica daje uz prikaz
društvene legitimacije 33% popusta, tako

"da treći razred Trst-Prag stoji K 24:60 i

opet Prag-Trst drugih 24:60.

Poziv za milodare. C. K. Ministarstvo
unutarnjih posala saopćuje, da je u Solno-
gradskoj prvom polovicom mjeseca svibnja
o. g. bio povodanj, koji je uništio toliko
sela te nanio preko milijun i po kruna štete
tako, da je hiljade naroda ostalo bez igdje
ičesa. Stoga se po cijeloj Austriji sakuplja
inilodare za ove bijednike. Mole se zato
ovim putem sva gospoda, koja bi željela
ovim nevoljnicima pripomoći osobito trgovci
i obrtnici, da ili donesu ili pošalju na pot-
pisanu najdalje do 8 srpnja o. g. prama
svojim silama jedan doprinos, koji će potpi-
sana na opredijeljeno mjesto dostaviti. Pot-
pisana sa svoje strane toplo preporuča, da
svak, ko može, ovim nevoljnicima pomože.
Trgovačka Obrtnička Komora.

Prava“ i zadnji događaji. 'Tko je
još i malo vjerovao u radikalizam ,Prave“,
toga su zadnji događaji morali uvjeriti o
protivnom. Došao je atentat na Cuvaja, a
»Prava“ ga se boji i spomenuti, već se

Strana 3

zm —mua=a<—<—<—<—m—=—m=—mm——m—————m—m—m=<<m<m<u<muusu————————m=—<m<<m—<—<m—<m—m—— sz————————m=musmmmmmmm——————————m=m=<m=<—m—<—<m<m=—=—=<—<=—amam———=—=—m=—=z

sakriva za leđa zastupnika Biankinia. Ona
nema svoje riječi, kojom bi izrekla svoj sud
Dolaze i prematičine među mladeži. U petak
je cijeli grad o tome govorio. Sve je građan-
stvo bilo u napetosti, a ,Prava“ ne nalezi
miti jedne jedine riječi. da to barem nekako
spomene I to su radikali! Ima li još naivne
čeljadi, koji u to mogu povjerovati.

Ne smije se postavljati ikakve
table na javna mjesta. Općina je izdala
naredbu, po kojoj nije dozvoljeno postav-
ljati na javna mjesta ikakvu tablu, bilo u
koju svrhu, ako prije ne bude data dozvola
sa strane općinskog upraviteljstva. Ovo je
određeno u svrhu, da se uklone nepodobš-
tine, koje se iz navade ponavljaju, kao i
zato, da se bude na javuost iznašalo samo
ono, što je uredno i pristojno.

Jedna sramota. Sinoć se najedanput
oko jedne strane gospođe sakupila masa
čeljadi te je neprestano pratila. Nijesmo
mogli nikako razumjeti, da se jedna takova
stvar može dogoditi u našem gradu. Što bi
mi rekli, kad bi jedna naša gospođa pošla
recimo u Trst ili koji drugi grad pa da se
onda masa čeljadi sakupi okolo nje te ne-
prestano ide za njom. Zar nije to prava
sramota ? F

Siromašica s 19 tisuća kruna. Pred
malo dana uapsilo je nase redarstvo jednu
siromašicu, kojoj je zabranila da prosi. Kod
nje je obavljena premetačina te se našlo
kod iste što u vrijednosnim papirima, što
u štedioničkim knjižicama, što u gotovini
skupa blizu 19 tisuća kruna. 'To je neka
Kate Bojanović iz Obuljena u Rijeci Dubro-
vačkoj. Dva puta se udala. Drugi put je
bila udata za nekog trgovca u Carigradu.

Iz Sokola, Svi članovi sokola, koji
žele dobiti društvenu iskaznicu neka se ob-
rate na brata Fantića.

Od lučkog poglavarstva primili smo
slijedeći ispravak:

Pozivom na $ 19 zakona o štampi iz-
volite primiti slijedeći ispravak na članak
»Nema više motora do Lokruma“ uvršten
u gradskoj kronici vašeg cijenjenog lista u
Br. 48 od dne 15 juna t. g., na strani 5.

Nije istina da cijena za prevoz sa mo-
torom na Lokruia i to za polazak i povra-
tak jeste određena sa 70 para.

Istina je da taksa po cijeniku sastav-
ljenom dogovorno sa Općinom za prevoz
jednoga putnika ako ide on sam jeste od
K. 1.50 za polazak a toliko isto za povratak.

Ako idu dvije osobe svaka plaća za
polazak 80 para a za povratak opet 80 para.

Ako pak ide više od dvije osobe onda
svaka plaća 70 para za poći a isto opet 70

'para za povratiti se.

Toliko na uhar istine.

Od ć. k. Lučko i pomorsko zdrav. Pogla-
varstva Dubrovnik, dne 15 Lipnja 1912.
Ć. k.-Lučki Pod Poglavar. Upravitelj.

(nečitljiv) -

Pohvalno. Da počaste uspomenu gosp.
Malvine Hoppe rođene Mičić, Ugledna Obi-
telj gosp. Flore i Roze Glavić polaže u
fond Zakloništa Domus Christi kruna 40. a
gosp. Miho Čakelja kruna 5.

Da počasti uspomenu blagopokojne Mal-
vine Hoppe darovao je g. Mato Magud
Mašan povjereastvu javne dobrotvornosti na
Grudi K. 5.