QIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- OROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- pINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- === God. XXII. === fukob u Bosni. Na koncu konca ministar Bilinski je otputovao iz Bosne, a da nije po- lučio svrhe. Vraća se u Beč neobav- ljena posla. Dvije sedmice se natezao sa strankama bosanskog sabora, a da mu nije uspjelo stvoriti ono, što je želio. Sve su ga stranke odbile. Što sada? To je pitanje, koje se svakomu i nehotice nameće. Ovako- vih stvari još nijesmo u Bosni vidjeli. 'To je prvi slučaj od kada je uveden ustav, Nastao je ustavni konflikt. Sabor neće da prihvati vladin radni program. Nastalo je dakle i u Bosni ono, što se je predviđalo, da bi moglo vrlo lako nastati, Jedan je hrvatski političar pri uvedenju ustava u Bosni kazao slijedeće karakteristične riječi: Vi ste sad (t. j. bosanske stranke) svi uz vladu, a moglo bi se desiti, da sutra budete svi proti vladi. I to je eto nastalo. Pitanje je kako će se sada rije- šiti ovaj spor. Hoće li svršiti sa ka- pitulacijom vlade ili sa represalijama proti saboru. Ili će napokon ponovno biti tražen jedan kompromis pa valjda i nađen. Doduše sada su učestali više no igda glasovi, da će Dr. Bilinski u jeseni biti pozvan kao austrijski mi- aistar predsjednik na upravu držav- nih posala u ovoj poli monarkije. Tim bi on odstupi. sa uprave Bosne, a na njegovo bi mjesto došao novi čovjek koji bi valjda sobom donio i »novi“ program. Spominje se ime grofa Stjepana Tisze kao eventualnog nasljednika Bilinskog u Bosni, Madžari bi doduše na to mjesto opet htjeli proturati jednog Madžara, da tamo štiti nji- hove interese. A moguće da i drugi viši faktori žele se revanširati grofu Tiszi radi zasluga, koje je stekao omogućivši prihvat vojnih reforama u Ugarskoj. Kad ne bi bilo ovih dogođaja, Onda bi teško a i smiješno bilo i promisliti, da će ministar Bilinski odstupiti sa uprave Bosne, a da DUBROVNIK, 29. JUNA 1912. ugrijao to bi tako rečemo još se nije ni na tom mjestu. No ovako i moglo da bude. Bilo kako bilo stvari se u Bosni zamrsiše. Da li će ih riješavat Bilin- ski ili ko drugi, to je irelevantno. Iz sadanjeg postupka ministra Bilin- skoga prama bosanskom saboru dade se zaključiti, kakovo mišljenje o nama imaju na stanovitim mjestima. Sa Bosnom se počelo postupati jednako onako, kako se postupa sa Hrvatskom. I bosanskom saboru izgleda doviknut će: Ili se pokori ili ćemo te uklonit. Vijeća se o interesima Bosne i Her- cegovine. Svi zastupnici naroda jed- noga su mišljenja, a vlada, koja veli da su joj na srcu interesi naroda, neće 'da udovolji tim narodnim inte- sima, već hoće da ide na ruku pro- bitcima drugijeh, koji su oprečni onim Bosanaca i Hercegovaca. Bosni je dan jedac ustav, koji nema nikakovih ustavnih garancija. Bosna sa ovim ustavom ne može slobodno ni da diše, a kamo li da živi. Bosanske su se stranke mogle uvjeriti, što mogu cčekivati od vla- stodržaca. Naš narod posvuda i u Bosni i u Hrvatskoj, a i u ovoj poli monarhije ima da bude samo objekt eksploatisanja. Jedina logična konsekvencija, koju bi stranke u Bosni 4z ovoga morale povuči, bila bi da se zauzmu svi ko jedan za promjenu sadanjeg sistema. Trebalo bi da se svi sinovi našega dvoimenog naroda uhvate u jedno kolo, pa da porade za zajedničku bolju budućnost, Za to smo uvijek poticali na jednu zajedničku akciju u svim našim zemljama. Opetovano smo upozorivali, da treba voditi je- dinstvenu narodnu politiku i u Sa. rajevu i u Zagrebu i u Zadru, a do- sljedno tomu politika naših zastup- nika u Pešti i Beču te u delegaci- jama imala bi biti emanacija poli- tike vođene u našim stranama. Ne varajmo se. Politika je sistema proračunano vođena proti našomu narodu. Froti toj politici moramo suprotstaviti jedinstvenu akciju cje- CRVENA HRVATSKA. Mi za ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA BROJEN ZA DOŠASTO: POLUGODIŠTE. &B898POJEDINI BROJ 10 PARA &a8uam NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. EZ IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR. Broj 52. lokupnog naroda. Bilo bi zavarava- nje samoga sebe, a upropašćivanje najvitalnijih naših interesa, kad bi smo se zanijeli iluzijom, da se može recimo riješiti bosansko pitanje bez hrvatskog. Ili će se riješiti cijelo - naše pitanje kako treba, ili će svako drugo riješenje biti proračunani nož u životne naše narodne interese. U Bosni su se proti vladi složile sve stranke. Dao Bog da ovo bude početak nove političke ere, u kojoj će bit misao vodilja: jedinstvena po- litika cijeloga naroda za jedinstvenu budućnost. Domaće vijesti. Iz Cuvajeva pašaluka. Banski je stol osudio disciplinarnim putem zagrebačkog javnog bilježnika Mihaljinca na gubitak bi- lježništva i to radi nekorektnosti, koje je počinio kao bilježnički pomoćnik sada već pokojnog javnog bilježnika Arnolda, koji je _ bio angažirani pristaša svake madžaronske vlade. Mihaljinac je bez obzira, na već tada poznatu aferu, dobio još pred 2 g. od bar. Raucha javno bilježništvo. Sada pak ima, na njegovo mjesto da bude imenovan jav- nim bilježnikom u Zagrebu, sudbeni pristav Dr. Zlatko Cuvaj, sinovac kralj. komesara Cuvaja, a sin njegova brata školskog nad- zornika A. Cuvaja. Mihaljinac, otac mnogobrojne obitelji uložio je utok proti osudi banskog stola, na stol sedmorice u Zagrebu. Bosanski odbor carevinskoga vijeća imao je u utorak svoju sjednicu. U tom je od- boru zastupnik Laginja predložio zaključak, po kojemu bi se Bosna i Hercegovina sa Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom kao uža država prama ostalim dvim državama monarkije imale sjediniti u jednu paritetnu cjelinu. Nadalje je zast. Laginja predložio da se promjeni bosansko-hercegovačka ze- maljska pripadnost u državnu pripadnost; nadalje zaključak o ustanovljenju hrvatskog jezika kao državnog te zaključak o proši- renju kompetencije sabora kao i o sudjelo- vanju Herceg-Bosne u delegacijama. Bosanski progovori. Zajednički ministar financija Dr. Leon vitez Bilinski primio je u utorak predsjedništvo bosansko-hercego- vačkog sabora i članove zemaljskog vijeća te im je priopćio slijedeće : Da se omogući radna sposobnost sa- bora i potakne napredak zemaljskih interesa te postigne složno djelovanie između sabora