QIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
OROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
pINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

===
God. XXII.

===

fukob u Bosni.

Na koncu konca ministar Bilinski
je otputovao iz Bosne, a da nije po-
lučio svrhe. Vraća se u Beč neobav-
ljena posla. Dvije sedmice se natezao
sa strankama bosanskog sabora, a
da mu nije uspjelo stvoriti ono, što
je želio. Sve su ga stranke odbile.
Što sada? To je pitanje, koje se
svakomu i nehotice nameće. Ovako-
vih stvari još nijesmo u Bosni vidjeli.
'To je prvi slučaj od kada je uveden
ustav, Nastao je ustavni konflikt.
Sabor neće da prihvati vladin radni
program.

Nastalo je dakle i u Bosni ono,
što se je predviđalo, da bi moglo
vrlo lako nastati, Jedan je hrvatski
političar pri uvedenju ustava u Bosni
kazao slijedeće karakteristične riječi:
Vi ste sad (t. j. bosanske stranke)
svi uz vladu, a moglo bi se desiti,
da sutra budete svi proti vladi. I
to je eto nastalo.

Pitanje je kako će se sada rije-
šiti ovaj spor. Hoće li svršiti sa ka-
pitulacijom vlade ili sa represalijama
proti saboru. Ili će napokon ponovno
biti tražen jedan kompromis pa valjda
i nađen.

Doduše sada su učestali više no
igda glasovi, da će Dr. Bilinski u
jeseni biti pozvan kao austrijski mi-
aistar predsjednik na upravu držav-
nih posala u ovoj poli monarkije.
Tim bi on odstupi. sa uprave Bosne,
a na njegovo bi mjesto došao novi
čovjek koji bi valjda sobom donio i
»novi“ program.

Spominje se ime grofa Stjepana
Tisze kao eventualnog nasljednika
Bilinskog u Bosni, Madžari bi doduše
na to mjesto opet htjeli proturati
jednog Madžara, da tamo štiti nji-
hove interese. A moguće da i drugi
viši faktori žele se revanširati grofu
Tiszi radi zasluga, koje je stekao
omogućivši prihvat vojnih reforama
u Ugarskoj.

Kad ne bi bilo ovih dogođaja,
Onda bi teško a i smiješno bilo i
promisliti, da će ministar Bilinski
odstupiti sa uprave Bosne, a da

 

DUBROVNIK, 29. JUNA 1912.

ugrijao
to bi

tako rečemo još se nije ni
na tom mjestu. No ovako i
moglo da bude.

Bilo kako bilo stvari se u Bosni
zamrsiše. Da li će ih riješavat Bilin-
ski ili ko drugi, to je irelevantno.
Iz sadanjeg postupka ministra Bilin-
skoga prama bosanskom saboru dade
se zaključiti, kakovo mišljenje o nama
imaju na stanovitim mjestima. Sa
Bosnom se počelo postupati jednako
onako, kako se postupa sa Hrvatskom.
I bosanskom saboru izgleda doviknut
će: Ili se pokori ili ćemo te uklonit.
Vijeća se o interesima Bosne i Her-
cegovine. Svi zastupnici naroda jed-
noga su mišljenja, a vlada, koja veli
da su joj na srcu interesi naroda,
neće 'da udovolji tim narodnim inte-
sima, već hoće da ide na ruku pro-
bitcima drugijeh, koji su oprečni
onim Bosanaca i Hercegovaca.

Bosni je dan jedac ustav, koji
nema nikakovih ustavnih garancija.
Bosna sa ovim ustavom ne može
slobodno ni da diše, a kamo li da
živi. Bosanske su se stranke mogle
uvjeriti, što mogu cčekivati od vla-
stodržaca. Naš narod posvuda i u
Bosni i u Hrvatskoj, a i u ovoj poli
monarhije ima da bude samo objekt
eksploatisanja.

Jedina logična konsekvencija, koju
bi stranke u Bosni 4z ovoga morale
povuči, bila bi da se zauzmu svi ko
jedan za promjenu sadanjeg sistema.
Trebalo bi da se svi sinovi našega
dvoimenog naroda uhvate u jedno
kolo, pa da porade za zajedničku
bolju budućnost, Za to smo uvijek
poticali na jednu zajedničku akciju
u svim našim zemljama. Opetovano
smo upozorivali, da treba voditi je-
dinstvenu narodnu politiku i u Sa.
rajevu i u Zagrebu i u Zadru, a do-
sljedno tomu politika naših zastup-
nika u Pešti i Beču te u delegaci-
jama imala bi biti emanacija poli-
tike vođene u našim stranama.

Ne varajmo se. Politika je sistema
proračunano vođena proti našomu
narodu. Froti toj politici moramo
suprotstaviti jedinstvenu akciju cje-

CRVENA HRVATSKA.

Mi za

ODGOVORNI UREDNIK :

IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A

DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

BROJEN ZA DOŠASTO: POLUGODIŠTE. &B898POJEDINI BROJ 10 PARA &a8uam NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. EZ IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.

 

Broj 52.

 

lokupnog naroda. Bilo bi zavarava-
nje samoga sebe, a upropašćivanje
najvitalnijih naših interesa, kad bi
smo se zanijeli iluzijom, da se može
recimo riješiti bosansko pitanje bez

hrvatskog. Ili će se riješiti cijelo -

naše pitanje kako treba, ili će svako
drugo riješenje biti proračunani nož
u životne naše narodne interese.

U Bosni su se proti vladi složile
sve stranke. Dao Bog da ovo bude
početak nove političke ere, u kojoj
će bit misao vodilja: jedinstvena po-
litika cijeloga naroda za jedinstvenu
budućnost.

Domaće vijesti.

Iz Cuvajeva pašaluka. Banski je stol
osudio disciplinarnim putem zagrebačkog
javnog bilježnika Mihaljinca na gubitak bi-
lježništva i to radi nekorektnosti, koje je
počinio kao bilježnički pomoćnik sada već
pokojnog javnog bilježnika Arnolda, koji je _
bio angažirani pristaša svake madžaronske
vlade.

Mihaljinac je bez obzira, na već tada
poznatu aferu, dobio još pred 2 g. od bar.
Raucha javno bilježništvo. Sada pak ima,
na njegovo mjesto da bude imenovan jav-

nim bilježnikom u Zagrebu, sudbeni pristav

Dr. Zlatko Cuvaj, sinovac kralj. komesara
Cuvaja, a sin njegova brata školskog nad-
zornika A. Cuvaja.

Mihaljinac, otac mnogobrojne obitelji
uložio je utok proti osudi banskog stola, na
stol sedmorice u Zagrebu.

Bosanski odbor carevinskoga vijeća imao
je u utorak svoju sjednicu. U tom je od-
boru zastupnik Laginja predložio zaključak,
po kojemu bi se Bosna i Hercegovina sa
Hrvatskom, Slavonijom i Dalmacijom kao
uža država prama ostalim dvim državama
monarkije imale sjediniti u jednu paritetnu
cjelinu. Nadalje je zast. Laginja predložio
da se promjeni bosansko-hercegovačka ze-
maljska pripadnost u državnu pripadnost;
nadalje zaključak o ustanovljenju hrvatskog
jezika kao državnog te zaključak o proši-
renju kompetencije sabora kao i o sudjelo-
vanju Herceg-Bosne u delegacijama.

Bosanski progovori. Zajednički ministar

financija Dr. Leon vitez Bilinski primio je

u utorak predsjedništvo bosansko-hercego-
vačkog sabora i članove zemaljskog vijeća
te im je priopćio slijedeće :

Da se omogući radna sposobnost sa-
bora i potakne napredak zemaljskih interesa
te postigne složno djelovanie između sabora