Strana 2. : ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 32. 1 vlade na temelju pregovora sa predstav- nicima sttanska formulirao je ministar spo- razum u 16 tačaka. Među tim tačkama na- lazi se jedna o stvorenju radne većine sa- bora, kojoj bi pripadali zastupnici svih triju konfesija. Sabor bi imao svoju djelatnost za- - početi najdalje početkom srpnja, a pri tome se prepušta njemu, da odredi red rasprava o zakonskim osnovama. Vlada će u najbliže vrijeme predložiti saboru sve osmove. Poje- dinci su govorili o investicijama, a onda je ministar financija pročitao svečanu izjavu. Moji predlozi — veli se u toj izjavi — sa- činjavaju rezultat 16-dnevnih pregovora. U osnovama je sadržavano sve to, što zemlja potrebuje i što joj je nuždno. U zadnjem času sam pošao tako daleko u susret, da sam obećao najenergičniju potporu s moje strane za normaliziranje pruge Doboj-Tuzla. Time sam pošao do skrajne mogućnosti i to je moja posljednja nepromjenljiva riječ. Sa- borske stranke su jučer izjavile predsjedni- štvu, đa će zauzeti stanovište prama nor- maliziranju pruge Doboi-Sarajevo, kad im budu poznati detalji i rentabilnost. Za to bi trebalo barem godina dana. Pošto vlada i parlamenat ne mogu biti držani u neizvje- stnosti, izjavio je ministar, da ako njegova formuliranja ne budu prihvaćena do konca jeseni, prije početka zasjedanja obih parla- menata, on će smatrati, da odpada čitavi program, koji je formuliran u protokolu. Pošto stranke nisu obećale poduprijeti taj program, izjavio je ministar, da smatra od- bijenom željezničku osnovu, i da sebi pri- držaje daljnje korake. Nove filljalke Jadranske Banke u Trstu. Kako doznajemo iz strukovnih krugova, Hr- vatska Bokeljska štedionica u Kotoru, lijepo uspjevajući zavod, fuzionira se sa Jadran- skom Bankom u: Trstu, koja ju pretvara u svoju e arrev te će kao takova započeti svojim djelovanjem dne L. srpnja t. g. "u isto trieine otvara Jadranska Ničie filialku u Metkoviću, koje mjesto, obzirom na svoje važne željezničke i paroplovne veze spada među važne trgovačke točke na obali Jadranskog mora. Tako je raširila Jadranska Banka mrežu svojih podružnica (Dubrovnik, Kotor, Lju- bljana, Metković, Opatija, Split, Sibenik, Za- dar) diljem jugo-slavenskih zemalja. proti progonu dlaka. Govor zastupnika JURJA BIANKINIA izrečen u sjednici dne 18 lipnja 1912 zastupnički kaće carevinskog vijeća u Beču. Visoka kućo! U ovom velikom žamoru običnom kada su mal ne svi zastupnici na okupu, netistrpljivi pri očekivanju jednog imeničnog glasovanja — ne bih se usudio uzeti riječ, da me baš rodoljubna dužnost na to ne sili. Nastojati ću s toga da budem što kraći, te prelazim odmah na predmet. *) Visoka kućo! Sredovječni- sustav, (Ne- mir u komori) nasilja i samovolje, koji se je na sramotu habsburgške monarhije ugnjez- dio u Hrvatskoj nastavlja svoje kobno dje- lovanje i baca svoje sjene i van Hrvatske. (Veliki nemir u komori. — Podpredsjednik Romanczuk: Molim mir! Ne mogu čuti što gospodin zastupnik govori.) Atentat na kraljevskog komesara Cuvaja pruža ovom vulgarnom tiraninu novu pri- godu, da izkali svoje brutalne nagone. Premda je atentator Luka Jukić više puta čisto i bistro izjavio, da on absolutno nema sukri- vaca, da ne opstoji nikakva urota, da je on sam iz rodoljublja izvršio atentat na Cuvaja pod neposrednim utiskom atentata Kovacsa na Tiszu u Budimpešti, i to u svrhu da dade izražaja općoj ogorčenosti koja je zavla- dala u Hrvatskoj radi režima sile i tlačenja — ipak po cijeloj Hrvatskoj provađaju se kućne premetačine kod učenika i ovi bivaju na buljuke zatvoreni. (Čujte! Čujte!) Apse ne samo sveučilišne djake, nego moglo bi * se maldane reći i djecu, pohađaoce srednjih škola, kojima je 13, 14 do 17 godina. (Upa- danja). Računa se da danas čami u zagrebačkim tamnicama do 150 učenika. (Čujte!) U istinu. neki su bili pušteni na slobodu ali što ovi pripovjedaju o načinu, kako se je s njima postupalo u zatvoru, stvar je +) Ovdje prestaje govoriti hrvatski i nastavlja njemački po ,Stenographisches Protokoll — Haus der Abgeordneten, XXI. Session, 92 Sitzung, Dien- stag, den 18 Juui 1912“, uprav da se kose ježu; ne može se vjery. vati da se što takova može događati , ovom vijeku u središtu Evrope! Uzapćeni djaci nijesu smjeli doći u ni. kakav dodir sa roditeljima ili rodbinom, nisu mogli ni sa, odvjetnikom govoriti, ni nabaviti za se bolje hrane. A što je, moja gospodo, uprav bestialno. jadni djaci morali su za iztražnog zatvora provađati noći ležeći na tvrdoj asfaltiranoj zemlji. (Čujte! Čujte! — Trajno upadanje.) Oni koji su izašli iz tamnice pripovje. daju, da su na takvoj Prekustinoj postelji morali proći tri i četiri noći. Visoka kućo! Nema već nikakve sum. nje da vladavina brutalne sile i bezstiđne laži, koja sada okružuje zemlje tako zvan; svete Stjepanove krune, hoće da u Hrvatskoj izmisli jedan novi veleizdajnički proces (Pri. stajanje), ne bi li ma bilo na koji naćin opravdala svoju raison d' «tre. Kao da ova monarhija nije već doživil dosta bruke pred Europom sa prvim tragi- komičnim zagrebačkim procesom, hoće di ju još jedan put stave na ruglo. (Upadanje) Sva je prilika, moja gospodo, da ćemo mi ovoga puta igrati pred svijetom jedan veseli operetni proces. (Zastupnik Šmeral: Bilo je kućnih premetačina kod hrvatskih učenika i u Pragu!) To ću kasnije spome nuti. (Zastupnik Choc: To se je dogodilo dogovorno sa ministrom Heinoldom! Mi s moramo odlučno ograditi proti tomu, da c. k. vlada obavlja poslove Cuvaja!) Naravno! To je i svrha moga današnjega govora. Jedna urota većinom osnovana od preko stotine srednjoškolskih muškića i djevojčica — ima tu i nekoliko učenica — jedan ve- leizdajnički proces proti stotine maloljetnih modrokljunaca — to je znamenitost, kakvu može presenećenomu svijetu pružiti samo ova naša zlosretna monarhija. (Živo prists- janje.) Što takova nije još nikad povjest zabilježila. Inuđe sa djecom se postupa kao sa djecom — ne govorim sada o sveučilištar cima, nego o učenicima srednjih škola — i ako učine kakvu djetinjsku glupost — ,,pueri J. Bogllć: Crtice opće putolotije (Nastavak) G., Bjeda. Koliko ova upliva na ne- moći i razne smrti ne treba napominjati, o tomu nam veće puta i statistika kaže. Veće mre bjednika nego li gospara. Na bjednike napada obično škrobut, skrofule, grinte, i drugi examtemi, a na bogataše upale ner- vosis itd. Samim tim događa se, da ove ne- moći pa i ne bile priljepčive, kao np. ka- tari, risipole itd. od jednom spopadu i jedan i drugi stališ. H. Stanje zdravstveno, oporavno je ta- kođer na nemoć. Čudno će se činiti možda komu, kad se reče da i zdravlje, i oporavlja- nje u zdravlju može čovjeka uvaliti u nemoć. Nije čudo. Ima nekih nemoći, koje se ne opažaju, nego u onim koji su prije bili posve zdravi np, febbris eftimeri porođena od vanjskog uzroka, a ova bi ista nemoć možda na drugomu bila razvila drugu koju ozbiljnu nemoć. U nekijem je epidemijama, ista epi- demija veće ljubile zdrave nego li bolestne i kržljave. Obićno bude protivno, ali je bi- valo slučajeva, premda je bolestno i kržljavo stanje čovjeka povoljnije razvoju nemoći. Oporavljenje je u zdravlju združeno sa sla- bosti, stanje veoma prikladno za razvoj dje- lovanja drugih morbosnih uzroka. J. Prisebnost — može osobu koja je blagoslovljenomu stanju navestiti na nemoć. Mnoge žene prisebne trpu na nervoznim np. afekcijama, na bljuvanju, ćute gad prama svakoj hrani, grčeve, konvulsije kašalj, ćute neke pletorične insulte np. bolest glave, mantranje, težinu u tijelu u nogama, pepi- taciju, simptomi koji puštanjem krvi popuste. U rođenju mogu nastati često akutne ne- moći zvane bebinje, a sjelo je nemoći ma- terica sa ostalim, može nadoći metrita (upala mat.) peritonitis sasvim lako iza ro- đenja, pa upala dojaka za vrijeme dojenja. Žene dojilje, pa i one koje su odbile djecu od prsi od malo vremena, mogu oćućeti neke reumatične utiske, te ih spopada zabri- nutost, odakle mječne bolesti. IX. O pravini individualnim uzrocima nemoći. U predhodnom poglavlju govoreći o inđividualnim, koji raspolažu čovjeka na nemoć, naveo sam pođ imenom sposobnost različite neke individualne uzroke ili uvjete nemoći. Mnogo ih je, i zato sam ih okrstio uvjetima prvoga reda. Prelazim sada m individualne uzroke drugoga reda ili izvani- ske koji su manje ili veće kadri, da raspe- lažu osobu na nemoć, ili olakoti razvoj ue moći. Ovi su uzroci mogu nazvati pravi in- dividualni. Ovo budi popunjak onoga, što sam naveo u. pogl. IV, kad je bila riječ 0 općim uzrocima koji opredjeljuju na nemoć. A. Premda se među raspršnim (circum- fusa) uzrocima, nahode općih uzroka, ipak imađe nekih, koji individualno djeluju ma osobu istu. Prebivati np. u tjesnim, zatvo- renim, i preveć toplim mjestima ili prosto rijama, to čini, da osoba bude osjetlivija u zimi, i robinjica efekata zime. Nastanili # np. kakav seljanin u gradu, rijetko je, & da se ne razboli. Prvih ga dana kako reč hercegovac običaje goniti dvor (otvorenje) a riakon nekoliko mjeseca može ga spopssti i ozbiljna groznica, pa tako biva i građeniti na selu, s prva na nj uplivaju protnj6ns veće ili manje zdravstvene, a često puta ! zaglavi. Ovđe treba nadodati da u sličnio slučajevima osim promjena podneblja, utječt veoma i drugi važni uzroci np. politički progonstva, siromaštvo, moralne patnje, px niženja, disperacije itd.