Strana 2. :

,CRVENA HRVATSKA“

Broj 32.

 

1 vlade na temelju pregovora sa predstav-
nicima sttanska formulirao je ministar spo-
razum u 16 tačaka. Među tim tačkama na-
lazi se jedna o stvorenju radne većine sa-
bora, kojoj bi pripadali zastupnici svih triju

konfesija. Sabor bi imao svoju djelatnost za- -

početi najdalje početkom srpnja, a pri tome
se prepušta njemu, da odredi red rasprava
o zakonskim osnovama. Vlada će u najbliže
vrijeme predložiti saboru sve osmove. Poje-
dinci su govorili o investicijama, a onda je
ministar financija pročitao svečanu izjavu.
Moji predlozi — veli se u toj izjavi — sa-
činjavaju rezultat 16-dnevnih pregovora. U
osnovama je sadržavano sve to, što zemlja
potrebuje i što joj je nuždno. U zadnjem
času sam pošao tako daleko u susret, da
sam obećao najenergičniju potporu s moje
strane za normaliziranje pruge Doboj-Tuzla.
Time sam pošao do skrajne mogućnosti i to
je moja posljednja nepromjenljiva riječ. Sa-
borske stranke su jučer izjavile predsjedni-
štvu, đa će zauzeti stanovište prama nor-
maliziranju pruge Doboi-Sarajevo, kad im
budu poznati detalji i rentabilnost. Za to bi
trebalo barem godina dana. Pošto vlada i
parlamenat ne mogu biti držani u neizvje-
stnosti, izjavio je ministar, da ako njegova
formuliranja ne budu prihvaćena do konca
jeseni, prije početka zasjedanja obih parla-
menata, on će smatrati, da odpada čitavi
program, koji je formuliran u protokolu.
Pošto stranke nisu obećale poduprijeti taj
program, izjavio je ministar, da smatra od-
bijenom željezničku osnovu, i da sebi pri-
držaje daljnje korake.

Nove filljalke Jadranske Banke u Trstu.
Kako doznajemo iz strukovnih krugova, Hr-
vatska Bokeljska štedionica u Kotoru, lijepo
uspjevajući zavod, fuzionira se sa Jadran-
skom Bankom u: Trstu, koja ju pretvara u
svoju e arrev te će kao takova započeti
svojim djelovanjem dne L. srpnja t. g.

"u isto trieine otvara Jadranska Ničie
filialku u Metkoviću, koje mjesto, obzirom
na svoje važne željezničke i paroplovne veze
spada među važne trgovačke točke na obali
Jadranskog mora.

Tako je raširila Jadranska Banka mrežu
svojih podružnica (Dubrovnik, Kotor, Lju-
bljana, Metković, Opatija, Split, Sibenik, Za-
dar) diljem jugo-slavenskih zemalja.

proti progonu dlaka.

Govor zastupnika JURJA BIANKINIA izrečen u

sjednici dne 18 lipnja 1912 zastupnički kaće
carevinskog vijeća u Beču.

Visoka kućo! U ovom velikom žamoru
običnom kada su mal ne svi zastupnici na
okupu, netistrpljivi pri očekivanju jednog
imeničnog glasovanja — ne bih se usudio
uzeti riječ, da me baš rodoljubna dužnost
na to ne sili. Nastojati ću s toga da budem
što kraći, te prelazim odmah na predmet. *)

Visoka kućo! Sredovječni- sustav, (Ne-
mir u komori) nasilja i samovolje, koji se
je na sramotu habsburgške monarhije ugnjez-
dio u Hrvatskoj nastavlja svoje kobno dje-
lovanje i baca svoje sjene i van Hrvatske.
(Veliki nemir u komori. — Podpredsjednik
Romanczuk: Molim mir! Ne mogu čuti što
gospodin zastupnik govori.)

Atentat na kraljevskog komesara Cuvaja
pruža ovom vulgarnom tiraninu novu pri-
godu, da izkali svoje brutalne nagone. Premda
je atentator Luka Jukić više puta čisto i
bistro izjavio, da on absolutno nema sukri-
vaca, da ne opstoji nikakva urota, da je on
sam iz rodoljublja izvršio atentat na Cuvaja
pod neposrednim utiskom atentata Kovacsa
na Tiszu u Budimpešti, i to u svrhu da
dade izražaja općoj ogorčenosti koja je zavla-
dala u Hrvatskoj radi režima sile i tlačenja
— ipak po cijeloj Hrvatskoj provađaju se
kućne premetačine kod učenika i ovi bivaju
na buljuke zatvoreni. (Čujte! Čujte!) Apse
ne samo sveučilišne djake, nego moglo bi

* se maldane reći i djecu, pohađaoce srednjih

škola, kojima je 13, 14 do 17 godina. (Upa-
danja).

Računa se da danas čami u zagrebačkim
tamnicama do 150 učenika. (Čujte!)

U istinu. neki su bili pušteni na slobodu
ali što ovi pripovjedaju o načinu, kako se
je s njima postupalo u zatvoru, stvar je

 

+) Ovdje prestaje govoriti hrvatski i nastavlja
njemački po ,Stenographisches Protokoll — Haus
der Abgeordneten, XXI. Session, 92 Sitzung, Dien-
stag, den 18 Juui 1912“,

 

uprav da se kose ježu; ne može se vjery.
vati da se što takova može događati ,
ovom vijeku u središtu Evrope!

Uzapćeni djaci nijesu smjeli doći u ni.
kakav dodir sa roditeljima ili rodbinom,
nisu mogli ni sa, odvjetnikom govoriti, ni
nabaviti za se bolje hrane. A što je, moja
gospodo, uprav bestialno. jadni djaci morali
su za iztražnog zatvora provađati noći ležeći
na tvrdoj asfaltiranoj zemlji. (Čujte! Čujte!
— Trajno upadanje.)

Oni koji su izašli iz tamnice pripovje.
daju, da su na takvoj Prekustinoj postelji
morali proći tri i četiri noći.

Visoka kućo! Nema već nikakve sum.
nje da vladavina brutalne sile i bezstiđne
laži, koja sada okružuje zemlje tako zvan;
svete Stjepanove krune, hoće da u Hrvatskoj
izmisli jedan novi veleizdajnički proces (Pri.
stajanje), ne bi li ma bilo na koji naćin
opravdala svoju raison d' «tre.

Kao da ova monarhija nije već doživil
dosta bruke pred Europom sa prvim tragi-
komičnim zagrebačkim procesom, hoće di
ju još jedan put stave na ruglo. (Upadanje)

Sva je prilika, moja gospodo, da ćemo
mi ovoga puta igrati pred svijetom jedan
veseli operetni proces. (Zastupnik Šmeral:
Bilo je kućnih premetačina kod hrvatskih
učenika i u Pragu!) To ću kasnije spome
nuti. (Zastupnik Choc: To se je dogodilo
dogovorno sa ministrom Heinoldom! Mi s
moramo odlučno ograditi proti tomu, da c.
k. vlada obavlja poslove Cuvaja!) Naravno!
To je i svrha moga današnjega govora.

Jedna urota većinom osnovana od preko
stotine srednjoškolskih muškića i djevojčica
— ima tu i nekoliko učenica — jedan ve-
leizdajnički proces proti stotine maloljetnih
modrokljunaca — to je znamenitost, kakvu
može presenećenomu svijetu pružiti samo
ova naša zlosretna monarhija. (Živo prists-
janje.) Što takova nije još nikad povjest
zabilježila.

Inuđe sa djecom se postupa kao sa
djecom — ne govorim sada o sveučilištar
cima, nego o učenicima srednjih škola — i
ako učine kakvu djetinjsku glupost — ,,pueri

 

J. Bogllć: Crtice opće putolotije

(Nastavak)

G., Bjeda. Koliko ova upliva na ne-
moći i razne smrti ne treba napominjati, o
tomu nam veće puta i statistika kaže. Veće
mre bjednika nego li gospara. Na bjednike
napada obično škrobut, skrofule, grinte, i
drugi examtemi, a na bogataše upale ner-
vosis itd. Samim tim događa se, da ove ne-
moći pa i ne bile priljepčive, kao np. ka-
tari, risipole itd. od jednom spopadu i jedan
i drugi stališ.

H. Stanje zdravstveno, oporavno je ta-
kođer na nemoć. Čudno će se činiti možda
komu, kad se reče da i zdravlje, i oporavlja-
nje u zdravlju može čovjeka uvaliti u nemoć.
Nije čudo. Ima nekih nemoći, koje se ne
opažaju, nego u onim koji su prije bili posve
zdravi np, febbris eftimeri porođena od
vanjskog uzroka, a ova bi ista nemoć možda
na drugomu bila razvila drugu koju ozbiljnu
nemoć. U nekijem je epidemijama, ista epi-
demija veće ljubile zdrave nego li bolestne
i kržljave. Obićno bude protivno, ali je bi-
valo slučajeva, premda je bolestno i kržljavo
stanje čovjeka povoljnije razvoju nemoći.
Oporavljenje je u zdravlju združeno sa sla-

bosti, stanje veoma prikladno za razvoj dje-
lovanja drugih morbosnih uzroka.

J. Prisebnost — može osobu koja je
blagoslovljenomu stanju navestiti na nemoć.
Mnoge žene prisebne trpu na nervoznim
np. afekcijama, na bljuvanju, ćute gad prama
svakoj hrani, grčeve, konvulsije kašalj, ćute
neke pletorične insulte np. bolest glave,
mantranje, težinu u tijelu u nogama, pepi-
taciju, simptomi koji puštanjem krvi popuste.
U rođenju mogu nastati često akutne ne-
moći zvane bebinje, a sjelo je nemoći ma-
terica sa ostalim, može nadoći metrita
(upala mat.) peritonitis sasvim lako iza ro-
đenja, pa upala dojaka za vrijeme dojenja.
Žene dojilje, pa i one koje su odbile djecu
od prsi od malo vremena, mogu oćućeti
neke reumatične utiske, te ih spopada zabri-
nutost, odakle mječne bolesti.

IX.

O pravini individualnim uzrocima
nemoći.

U predhodnom poglavlju govoreći o
inđividualnim, koji raspolažu čovjeka na
nemoć, naveo sam pođ imenom sposobnost
različite neke individualne uzroke ili uvjete

nemoći. Mnogo ih je, i zato sam ih okrstio
uvjetima prvoga reda. Prelazim sada m
individualne uzroke drugoga reda ili izvani-
ske koji su manje ili veće kadri, da raspe-
lažu osobu na nemoć, ili olakoti razvoj ue
moći. Ovi su uzroci mogu nazvati pravi in-
dividualni. Ovo budi popunjak onoga, što
sam naveo u. pogl. IV, kad je bila riječ 0
općim uzrocima koji opredjeljuju na nemoć.

A. Premda se među raspršnim (circum-
fusa) uzrocima, nahode općih uzroka, ipak
imađe nekih, koji individualno djeluju ma
osobu istu. Prebivati np. u tjesnim, zatvo-
renim, i preveć toplim mjestima ili prosto
rijama, to čini, da osoba bude osjetlivija u
zimi, i robinjica efekata zime. Nastanili #
np. kakav seljanin u gradu, rijetko je, &
da se ne razboli. Prvih ga dana kako reč
hercegovac običaje goniti dvor (otvorenje)
a riakon nekoliko mjeseca može ga spopssti
i ozbiljna groznica, pa tako biva i građeniti
na selu, s prva na nj uplivaju protnj6ns
veće ili manje zdravstvene, a često puta !
zaglavi. Ovđe treba nadodati da u sličnio
slučajevima osim promjena podneblja, utječt
veoma i drugi važni uzroci np. politički
progonstva, siromaštvo, moralne patnje, px
niženja, disperacije itd.