CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
BROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.
IZLAZI SVAKE SRIJEDE
God. XXII.
Hrvatski Narode.
Stupamo preda Te, i preparuča-
mo Ti veliku svetu stvar, Na kraj-
nim granicama domovine naše nalazi
se divan predjel. Ime mu je Istra.
U času kada je tuđinski grabe-
žljivac napeo sve sile, da je satre,
da oduzme najsvetiji amanet Njezin
— materinsku riječ — to narodni Ti
ponos neodoljivo nalaže, da se proti-
vniku suprotstaviš; dobačenu ruka-
vicu da prihvatiš.
U času si odlučne borbe. Hočeš
li je uspješno izvojštit, tad stisni
čvrsto redove i na
Dan 5. Srpnja
odbaci sve ono što Ti smeta» jedin-
stvenom. radu. lskaži se samo Hr-
vatom. :
Toga dana slavi se uspomena
naših prosvjetitelja; naših apostola
braće Ćirila i Metoda. Oni uđoše u
u naš narod s našom narodnom riječi
i posijaše sjeme kulture i ljubavi
spram jeziku međ djedove naše.
-
Za to dan 5 srpnja hrvatski na-
rod podigao je na svoj
Narodni Blagdan.
Sa sjevernih obala plavog Jadrana
leleče nam Narod. Traži brzu, izda-
šnu pomoć. Tamo nasrtljivi neprija-
telj savio gnijezdo svoje i hoće da
Ga zarobi.
To mi ne smijemo dopustiti.
Hrvatski Narode!
Istra je naša zemlja, krv naše krvi,
tužna čerka jedne majke — Hrvatske.
Zarobi li Nju uspješno će srtat da-
M. a
Dubrovčani! Istra traži i Vaše
pomoći. U njenoj nevolji prenite 'se,
te u kolo s ostalom braćom lijepe
naše domovine žrtvujte se i ne su-
stajte dok se potlačena istarska braća
he izvedu prosvjetom k željnoj slobodi ;
dok na ruševinam tuđinskoga vraga
$nova ne uzdigne se barjak hrvatske
misli — ponosan jer osvećen.
Uihor za proslavu ,Jarodnog Blagdana“.
ODGOVORNI
s... POJEDINI BROJ 10 PARA so..
I SUBOTE. “ IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI I DR.
DUBROVNIK, 3. JULA 1912.
Za podignuće Dalmacije.
Pišu nam iz Beča: Međuministarstvena
komisija za podignuće Dalmacije držala je
na 27 lipnja u Beču svoju sjednicu. Toj je
sjednici prisustvovao i dalmatinski namjes-
nik Marij grof Attems. Pred komisijom je
predležalo pismeno izvješće predsjednika
pododbora za agrarne operacije baruna En-
gela, odjelnog predstojnika u austrijskom
ministarstvu financija. Izvješće se pak ticalo
zakonske osnove, koju je izradilo ministar-
stvo poljodjelstva t pogledu diobe i reguli-
ranja općinskih dobara u Dalmaciji. Iz ovoga
izvješća proizlazi da&su rasprave u pododboru
dovele do potpunog šporazuma između odnos-
nih resorata kao i do potpune redakcije ko-
načnog teksta zakona, tako da se ovaj za-
kon već može predati legislativi na ustavno
pretresanje. Uslijed &voga zakona ima sli-
jediti bolje ukorišćitanje općinskih dobara u
Dalmaciji, kojima,ptipada gotovo polovica
površine Dalmacije fi .koji su..sada: prepu
teni zajedničkom uživanju seoskih zadru.
gara, prama tomu prepušteni su jednom
neracionalnom i neekonomskom jiskorišćiva-
nju. Dobra, koja se mogu obrađivati, bit će
podijeljena među pojedine članove općine,
a zajedničke šume i livade bit će i nadalje
uzdržane u zajedničkom posjedu, ali će se
to urediti, kako da se može izvaditi korist
na racionalniji način.
Osim toga komisija se bavila i sa više
tekućih posala. Što se tiče radnja na otoku
Rabu siguran je državni doprinos za izgrad-
nju ceste od Raba do Lopara. Ta će cesta
spajati s Rabom sjajnu obalu u Loparu. Kod
Sv. Eufemije i u uvali Kumpora bit će iz.
vedene neke poboljšice. Za kanalizaciju grada
Raba tehničke su predradnje već dovršene.
Da se pak ovo provede potrebno je, da dal-
matinski sabor donese pokrajinski zakon,
koji bi osigurao, da će se kućni kanali pri-
ključiti glavnom kanalu. Da se predusretne
neredovitom i neurednom građenju, iz čega
bi mogle nastati najveće poteškoće za raz-
vitak grada do lječilišta, izrađena je jedna
osnova za reguliranje građevnog plana. Ova
osnova mora od općine biti prihvaćena.
Općini pripada također i zadaća, da zapri-
ječi onu vrst građevina, koje bi mogle po-
kvariti sliku grada.
Napokon su došle razne mjere o Mljetu
na raspravu, Ovdje se radi o tome, da se
veliki, do sad neupotrebljeni državni posjed
na ovom otoku, razvije tako, da može ren-
tirati i da se tako s tim u svezi podigne
obrađivanje tla te da se tako poboljša eko-
IVO ARSETE PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA
Broj 53.
tu svrhu prepusti i preuredi stari samostan
Svete Marije u Lagu. Kao najvažnije sred-
stvo, da se dođe do ovoga, mora se u pr-
vom redu nastojati, da s: mnredi redovita
parobrodarska sveza s Porto Palazzo na otoku
Mljetu, Pobliži program za ovu akciju pre-
tresat će komisija u svojoj dojdućoj sjednici.
Domaće vijesti,
Vladarsko vrijeme našega kralja. Dana
9. srpnja nadkriliti će naš kralj po trajanju
svoga vladanja i englesku kraljicu Viktoriju,
koja je 20 lipnja 1837. zasjela prijestolje, a
umrla 22. siječnja 1901. Vladala je #3 go-
dine, 7 mjeseci i 2 dana. Car i kralj Fra-
njo Josip došao je na prijestolje 2. prosinca
1848., pa će prema tomu 4: srpnja 1912.
navršiti vladarsko vrijeme kraljice Viktorije.
No kralj Franjo Josip pretekao je kra-
ljica Viktoriju i svojom dobom. Kraljica,
Gina avibaje 1839. gansla. je: 32.1
J
ja 1901., navršivši 81 godinu, 7 mjeseci
i 28 dana, dok će Njegovo Veličanstvo na
5. srpnja prekoračiti 81 godinu, 10 mjeseci
i 17 dana,
Ljudevit XIV. bio je 72 godine kralj
Fracuske, od kojih je ali faktično tek 54
godine samostalno vladao, jer je na početku
svoje vladavine, koju je nastupio kao pet-
godišni dječak, bio pod skrbništvom.
Bolest grofa Stilrgkha. U subotu je
Njegovo Veličanstvo primilo u izvanrednoj
audienciji ministra-predsjednika grofa Stiir-
gkha. Ovo je prvi put, od kako je u_mje-
secu travnju ministar obolio, što je došao
pred kralja. Ministar se je zahvalio kralju
na posjetu od četvrtka. Poslije audiencije u
Sehčinbrunnu odvezao se je ministar u palaču
u Herrengasse.
Slavenski novinarski kongres u Pragu.
Ovih se dana obdržao jedanaesti novinarski
sveslavenski kongres. Kongres je otvoren u
četvrtak u zgradi starogradske vijećnice,
gdje je novinare pozdravio načelnik grada
Dr. Groš. Kako je ovih dana veliko slavlje
sokolsko, nadalje radi ctkrića spomeuika
Palackome, to zapravo kongres nije ni dospio
da se pozabavi stručnim pitanjima. Govorilo
se i o prilikama u Hrvatskoj. U tom pogledu
prihvaćena je i jedna resolucija. Obavljeni
su nadalje izbori u pojedine odbore.
Kaluđerske | kompasne karte. Primlii
smo ovu kratku stručnu kartogralsku ras-
pravu, što ju je napisao profesor pri mjes-
noj nautičkoj školi Dr, Božo Cvjetković. Ci-
nomsko stanje pučanstva. Nadalje se ras- jena je knjizi 25 para,.a čisti je prihod ma-
pravljalo o tomu,:kako bi bilo obzirom na mijenjen družbi sv, Ćirila i Metoda. Hvaleći
nenadkriljivu dražest prirode na otoku, da
se uredi jedna postaja za turiste i da se u
plemenitu svrhu g. auktora mi najtoplije
preporučamo ovu znanstvenu brošuru.