OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU-
gROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
ZRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE.

===
God. XXII. -

Ustanak u Arbaniji.

Na Balkanu ima uvijek ratnog
materijala i goriva. Tamo uvijek
miriši po barutu. A ako plane ratni
plamen na Balkanu, mogao bi da
se ovaj i nehote protegne i prouzro-
kuje opću ratnu konflagraciju. Vele-
sile se za to i trude, da održe na
Balkanu status quo.

Čim se pak pomoli proljeće eto
ti glasova o kretanju četa po Balkanu.
U prvom redu dolaze ljuti Arnauti,
a onda četovanja srpskih i bugarskih
komita po Macedoniji.
zalazi u ljeto, kad je vrijeme za če-
tovanje zgodnije, eto ti glasova o
bitkama, o sukobima s redovitom
turskom vojskom, o paležu, o pljač-
kanju i sličnim stvarima, što ih po-
činjaju ustaške čete.

I tako svake godine drži Balkan
Europu u nekom napetom neizvjes-
nom stanju. Svak se boji, da ne
dode do iznenađenja, da ne dode do
ozbiljnih komplikacija, koje bi mogle
vrlo lako da ugroze evropski mir.
Lani su se osobito lansirale vijesti,
koje su uzrujavale evropsku javnost,
Govorilo se o savezu arbanaških vođa
sa Crnom Gorom. Jedan od glavnih
arbanaških vođa Isa Boljetinac bora-
vio je sa nekoliko stotina pribjega
na Cetinju. Tamo ne samo, da mu
se nijesu pravile neprilike, ali dapače
izgledalo je da je bilo posvema
obratno. Bilo je svakojakih čarkanja
Ali nastupila zima pa prestalo sve.

Ovoga se puta malo na proljeće
govorilo o ustanku i bunama u Ar-
baniji, i ako izgleda da sada dogo-
daji tamo zauzimlju ozbiljniji položaj
nego lani. Tek se o tomu počelo
nešto opširnije govoriti, kada je cr-
nogorski kralj Nikola napravio posjet
našemu kralju u Beču. Onda se reklo
nije to bez neke, a neki su jasno
Pokazali na Arbaniju.

Malo po malo, pa se razviše že-
stoki bojevi u Arbaniji. Arnauti se
Pobuniše, svrstaše se u ustaške čete
! svaki čas dolazi do sukoba sa tur-
skom vojskom, iz koje svaki čas pre-
bjegavaju k ustašama i momčad i

 

A čim se više

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. &

ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

 

RL. POJEDINI BROJ 10 PARA g&9.27.0
IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR.

 

DUBROVNIK, 17. JULA 1912.

CRVENA HRVATSKA

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA , ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

 

Broj 57.

 

 

oficiri. Uslijed trulost! sistema i re-
žima u Carigradu sadnji ustaški po-
kret mogao bi proizvesti i većih zabri-
nutosti nego se na prvi mah mislilo.
Dogođaji u Arbaniji svakako su
vrlo važni i pobuđuju pozornost. Tim
više, kada se sa stanovite strane
tvrdi, da su tu u velikoj mjeri po
srijedi prsti Italije. Bilo kako bilo,
da li tu intrigira Italija, ili je tu
umiješan i kralj Nikola u svezi sa
kojom velevlasti, to se ne može znati
ali sigurno je da neko miješa i da
bi se moglo štošta izmiješati.
Posljednje vijesti govore o velikim
bitkama i čestim sukobima između
ustaša i redovite turske vojske. Dva
najglavnija ustaška.vođa Isa Bolje-
tinac i Hasan Syla. šjedinili su svoje
čete i tako udruženi' napreduju prama

Peći i.
Svi pobunjeni ONO

prisegu, da se neće prije primiriti i
položiti oružje, dok_ne dobiju pot-
punu autonomiju, jer je tako zaklju-
čila cijela Arbanija na narodnoj sknp-
štini u Juniku.

Vodili su se i pregovori između
pobunjenih Arnauta i odaslanika vla-
de. Pregovori su se vodili u Grabovu
kod Monastira, ali nisu uspjeli, jer
vlada nije htjela prihvatiti sve zah-
tjove Arnauta,

Vlada je odlučila po što po to,
da svlada ustanak Arbanasa. Kako
javljaju iz Carigrada otišla je želje-
znicom u Ferizović cijela jedanaesta
brigada, koja ima služiti kao reserva
borećim se !četama. Na Kosovo je
pak poslan odio oružništva, da tamo
drži mir i red. U opće ustanak se
raširio po cijeloj Arbaniji i odasvud
stižu vijesti i molbe na vladu u Ća-
rigrad, da im šalju pomoćne čete,
jer su redovite premalene.

Posade u Skadru i Janini pridru-
žile su se ustašama. Tajar Beg povra-
tio se u Goricu. Tamo je održao vi-
jeće sa poglavicama arnautskih ple-
mena. Vijeću su prisustvovali i pre-
bjegli turski časnici. Zaključeno je,
da se ustanak i otpor ima dvostru-
kom snagom nastaviti dalje.

Domaće vijesti.

lustracija naših klerikalaca. U Splitu
izlazi popovsko-klerikalni list ,Dan“. Nema
broja a da taj list ne navaljuje na svakoga
koji ne dijeli njegovo mišljenje. Najmilija
mu je zadaća napadati slobodonmnu štampu.
Svetom dužnošću smatra drugomu podmetati
da je bezvjerac, bezbožac itd.

Mi smo davno okrstili ovakovo djelova-
nje najgorim farizejizmom. Mi smo uvjereni
uvjeravali druge, da ovi ljudi naprosto od
vjere čine dobar poso, čine butigu. Stalo
njima do vjere i morala. Da je to tako evo
donosimo po zadnjoj ,Slobodi“ slijedeće :

U Splita, kako je poznato izlazi sveće-
nički-klerikalni list , Dan“, čiji je urednik
svećenik Don Ante Glumac, a glavni sarad-
nik kateheta Don Ante Alfirević. Taj se list
tiska u ,, Leonovoj tiskari“ vlasnosti splitskog
diocesanskog sjemeništa, a utemeljen je da
kao dobre štampa brani vjeru uz načelo

Omnia restaurare in Christo“.
Pa dobro broj 25 ,,Dana“ dneva 20

ip pnja 1912, bio je zaplijenjen, a zapljena ; :

“a Di“porvionić“
pod poslovnim brojem br. 1012 ck. okraž-
nog suda u Splitu uz slijedeće obrazloženje :
,U članku se: 1. povrijeđuje dužno po-
štovanje prama Njegovom Veličanstvu Cesaru.
2, prama drugim članovima Cesarske
kuće, te je kadro da razdraživa druge proti
načinu vladanja u Austriji.
4. Suviše sačinjava huljenje Boga
tiskopisom, pokazuje preziranje krš-
ćanskog vierozakona i rasprostiranje

bezvjere.

5, Ponizuje se nauke i uredbe
kršćanske vjere.

6. a svim dosad navedenim zavađa
se druge na djela nećudoredna i po
zakonu zabranjena“.

'Treba li, da mi nadodamo ijedne riječi
ovoj osudi? Treba li, da još raskrinkavamo
ove naše spasitelje, moraliste i učitelje vjere?
Treba li da napišemo satiru ?

'Ta oni su živuća satira!

Nove premetačine u Zagrebu. Kod novi-
nara Ante Brozovića obavljena je kućna
premetačina, a to s razlega, što stoji pod
sumnjom da je dopisnik slovenskog lista
»Slovenec“.

Promjena prillka u Hrvatskoj? Bečka
»Die Zeit“ denosi pred par dana razgovor
svoga budimpeštanskog dopisnika sa mini-
strom za Hrvatsku Gezom pl. Josipovićem.
Iz toga razgovora se razabire, da Li u je-
geni imao biti uklonjen komesarijat te da
bi ponovno imalo doći do , ustavnih“ prilika
u Hrvatskoj. No iz svega razgovora kao i
iz drugih činjenica razabiro se, da ne će