OIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- gROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO ZRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. === God. XXII. - Ustanak u Arbaniji. Na Balkanu ima uvijek ratnog materijala i goriva. Tamo uvijek miriši po barutu. A ako plane ratni plamen na Balkanu, mogao bi da se ovaj i nehote protegne i prouzro- kuje opću ratnu konflagraciju. Vele- sile se za to i trude, da održe na Balkanu status quo. Čim se pak pomoli proljeće eto ti glasova o kretanju četa po Balkanu. U prvom redu dolaze ljuti Arnauti, a onda četovanja srpskih i bugarskih komita po Macedoniji. zalazi u ljeto, kad je vrijeme za če- tovanje zgodnije, eto ti glasova o bitkama, o sukobima s redovitom turskom vojskom, o paležu, o pljač- kanju i sličnim stvarima, što ih po- činjaju ustaške čete. I tako svake godine drži Balkan Europu u nekom napetom neizvjes- nom stanju. Svak se boji, da ne dode do iznenađenja, da ne dode do ozbiljnih komplikacija, koje bi mogle vrlo lako da ugroze evropski mir. Lani su se osobito lansirale vijesti, koje su uzrujavale evropsku javnost, Govorilo se o savezu arbanaških vođa sa Crnom Gorom. Jedan od glavnih arbanaških vođa Isa Boljetinac bora- vio je sa nekoliko stotina pribjega na Cetinju. Tamo ne samo, da mu se nijesu pravile neprilike, ali dapače izgledalo je da je bilo posvema obratno. Bilo je svakojakih čarkanja Ali nastupila zima pa prestalo sve. Ovoga se puta malo na proljeće govorilo o ustanku i bunama u Ar- baniji, i ako izgleda da sada dogo- daji tamo zauzimlju ozbiljniji položaj nego lani. Tek se o tomu počelo nešto opširnije govoriti, kada je cr- nogorski kralj Nikola napravio posjet našemu kralju u Beču. Onda se reklo nije to bez neke, a neki su jasno Pokazali na Arbaniju. Malo po malo, pa se razviše že- stoki bojevi u Arbaniji. Arnauti se Pobuniše, svrstaše se u ustaške čete ! svaki čas dolazi do sukoba sa tur- skom vojskom, iz koje svaki čas pre- bjegavaju k ustašama i momčad i A čim se više IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. & ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE RL. POJEDINI BROJ 10 PARA g&9.27.0 IZDAJE ŠTAMPARIJA DEGIULLI 1 DR. DUBROVNIK, 17. JULA 1912. CRVENA HRVATSKA PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SEUPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA , ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA Broj 57. oficiri. Uslijed trulost! sistema i re- žima u Carigradu sadnji ustaški po- kret mogao bi proizvesti i većih zabri- nutosti nego se na prvi mah mislilo. Dogođaji u Arbaniji svakako su vrlo važni i pobuđuju pozornost. Tim više, kada se sa stanovite strane tvrdi, da su tu u velikoj mjeri po srijedi prsti Italije. Bilo kako bilo, da li tu intrigira Italija, ili je tu umiješan i kralj Nikola u svezi sa kojom velevlasti, to se ne može znati ali sigurno je da neko miješa i da bi se moglo štošta izmiješati. Posljednje vijesti govore o velikim bitkama i čestim sukobima između ustaša i redovite turske vojske. Dva najglavnija ustaška.vođa Isa Bolje- tinac i Hasan Syla. šjedinili su svoje čete i tako udruženi' napreduju prama Peći i. Svi pobunjeni ONO prisegu, da se neće prije primiriti i položiti oružje, dok_ne dobiju pot- punu autonomiju, jer je tako zaklju- čila cijela Arbanija na narodnoj sknp- štini u Juniku. Vodili su se i pregovori između pobunjenih Arnauta i odaslanika vla- de. Pregovori su se vodili u Grabovu kod Monastira, ali nisu uspjeli, jer vlada nije htjela prihvatiti sve zah- tjove Arnauta, Vlada je odlučila po što po to, da svlada ustanak Arbanasa. Kako javljaju iz Carigrada otišla je želje- znicom u Ferizović cijela jedanaesta brigada, koja ima služiti kao reserva borećim se !četama. Na Kosovo je pak poslan odio oružništva, da tamo drži mir i red. U opće ustanak se raširio po cijeloj Arbaniji i odasvud stižu vijesti i molbe na vladu u Ća- rigrad, da im šalju pomoćne čete, jer su redovite premalene. Posade u Skadru i Janini pridru- žile su se ustašama. Tajar Beg povra- tio se u Goricu. Tamo je održao vi- jeće sa poglavicama arnautskih ple- mena. Vijeću su prisustvovali i pre- bjegli turski časnici. Zaključeno je, da se ustanak i otpor ima dvostru- kom snagom nastaviti dalje. Domaće vijesti. lustracija naših klerikalaca. U Splitu izlazi popovsko-klerikalni list ,Dan“. Nema broja a da taj list ne navaljuje na svakoga koji ne dijeli njegovo mišljenje. Najmilija mu je zadaća napadati slobodonmnu štampu. Svetom dužnošću smatra drugomu podmetati da je bezvjerac, bezbožac itd. Mi smo davno okrstili ovakovo djelova- nje najgorim farizejizmom. Mi smo uvjereni uvjeravali druge, da ovi ljudi naprosto od vjere čine dobar poso, čine butigu. Stalo njima do vjere i morala. Da je to tako evo donosimo po zadnjoj ,Slobodi“ slijedeće : U Splita, kako je poznato izlazi sveće- nički-klerikalni list , Dan“, čiji je urednik svećenik Don Ante Glumac, a glavni sarad- nik kateheta Don Ante Alfirević. Taj se list tiska u ,, Leonovoj tiskari“ vlasnosti splitskog diocesanskog sjemeništa, a utemeljen je da kao dobre štampa brani vjeru uz načelo Omnia restaurare in Christo“. Pa dobro broj 25 ,,Dana“ dneva 20 ip pnja 1912, bio je zaplijenjen, a zapljena ; : “a Di“porvionić“ pod poslovnim brojem br. 1012 ck. okraž- nog suda u Splitu uz slijedeće obrazloženje : ,U članku se: 1. povrijeđuje dužno po- štovanje prama Njegovom Veličanstvu Cesaru. 2, prama drugim članovima Cesarske kuće, te je kadro da razdraživa druge proti načinu vladanja u Austriji. 4. Suviše sačinjava huljenje Boga tiskopisom, pokazuje preziranje krš- ćanskog vierozakona i rasprostiranje bezvjere. 5, Ponizuje se nauke i uredbe kršćanske vjere. 6. a svim dosad navedenim zavađa se druge na djela nećudoredna i po zakonu zabranjena“. 'Treba li, da mi nadodamo ijedne riječi ovoj osudi? Treba li, da još raskrinkavamo ove naše spasitelje, moraliste i učitelje vjere? Treba li da napišemo satiru ? 'Ta oni su živuća satira! Nove premetačine u Zagrebu. Kod novi- nara Ante Brozovića obavljena je kućna premetačina, a to s razlega, što stoji pod sumnjom da je dopisnik slovenskog lista »Slovenec“. Promjena prillka u Hrvatskoj? Bečka »Die Zeit“ denosi pred par dana razgovor svoga budimpeštanskog dopisnika sa mini- strom za Hrvatsku Gezom pl. Josipovićem. Iz toga razgovora se razabire, da Li u je- geni imao biti uklonjen komesarijat te da bi ponovno imalo doći do , ustavnih“ prilika u Hrvatskoj. No iz svega razgovora kao i iz drugih činjenica razabiro se, da ne će