Strana 2. amir — — = —m === —=m ——-m—mmu_mmm mt mi mmnmntilitemm=m=mm— = —=m=m —=—m=umm mm mmm —m=—m=uummmm m Progoni u Hrvatskoj. Parnica proti va- raždinskom načelniku D.ru Peru Magdiću dovršena je. On je osuđen na mjesec dana tamnice pretvorivih u 300 K globe. Državni odvjetnik nije bio ovom osudom zadovoljan pa je prijavio ništovnu žaobu. — Isto tako je osuđen i Dr. Srđan Budisavljević na mje- sec dana tamnice pretvorivih u 300 K globe i fo radi bunjenja, što je počinio tim, da je u jednoj svojoj apelaciji kao branitelj ustvrdio, da se sudovi u Hrvatskoj povlače u vrtlog političke borbe. — Varaždinsko gradsko zastupstvo je raspušteno, a načelnik Dr. Magdić riješen načelništva. Cuvajev ustavni“ rad. Zadnje službene ,,Narodne Novine“ do- nose slijedeću obavijest: Kako doznajemo kr. je zemaljska vlada dostavila pojedinim pododborima povjeren- stva za zakonodavne radnje slijedeće zakon- ske osnove na pretres: Osnovu zakona o gradnji, uzdržavanju i upravi javnih cesta u kraljevinama Hrvat- skoj i Slavoniji. Osnovu zakona o uređenju građevne službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Osnovu zakona, kojim se ustrojavaju mjesta kotarskih predstojnika I. i H. razreda mjesta vladinih i županijskih pomoćnih taj- nika i ravnatelja pomoćnih ureda kod župa- nijskih oblasti, te uređuju pripomoći pero- vodnih vježbenika i prislušnika. Osnovu zakona, kojim se prema zak, čl. XIX. 1907 zajedničkog ugarskog držav- nog sabora uređuje osiguranje obrtnih i tr- govačkih namještenika za slučaj bolesti i nezgode na području kraljevina Hrvatske i Slavonije. Osnovu zakona o izseljivanju. Osnovu zakona o ustrojenju geodetskog ureda u Zagrebu. i Osnovu zakona, kojim se mijenjaju neke ustanove zakona od 11 travnja 1894 o lje- karništvu i o promjeni zakona od 24 siječ- nja 1884. o uređenju zdravstvene službe. Osnovu zakona, kojim se ban ovlašćuje da u sudbenom postupku može naredbenim M e moe rieči zedia rveotnika_ MAE LA S pasivan J. Boelić: Crtice opće patologije (Nastavak) 2) Efekti se kompresije odmjeravaju po vremenu. Doista; nakon kratke premda jake kompresije na jednom np. udu, ali ne baš takove, da se promjeni tesut organa, udo ge povraća na svoj prvobitni objem i pot- puno djelovanje svojih funkcija. Ako je pri- tisak od veće dana ili sedmica, tada će se pritisnuto udo povratiti malo po malo na svoje prvotno stanje, inačije biva ako je od duljega vremena ili veće godina, tada pri- tisnuti dio ne postizava obično svoj prvi objem. Ovo se opaža np. na plućama, kad nastane izcijedak u utlini pleura (opna). Među duljom i kraćom kompresijom postoji razlike, da u onoj kraćeg vremena rek bi da se objem umanja uslijed iscijedka likvida i naslaga solidnih djelova, dok u duljoj postoji u istina manjak solida, djelomična mršavost atrofija (sušenje). 4) Različiti su efekti također kompre- sije kad je veoma omeđašena ili opsežna. vezom ili špagom, tada ta tanka poveza iii špag može zaći u tesut, sko je široka neće. Ako se stisne povezom samo bolno mjesto CRVENA HRVATSKA“ putem ustanoviti cijenik glede takovih čini- daba odvjetničkih i najnovijih pisarna, koje se radi svoje jednostavnosti i čistog ponav- ljanja mogu prosječno ocjeniti i osnovu za- kona, kojim se preinačuju neke ustanove naredbe ministarstva pravosuđa od 11 listo- pada 1854 broj 263 z. v. I. o praktičnom ispitu, potrebnom za izvršivanja odvjetništva kao i o poslovnoj praksi. Osnovu zakona o izvršivanju sudbenosti kod svih zbornih sudova. Osnovu zakona o nedopustivosti nekih pravnih lijekova u građanskom parbenom postupniku i zakona o dopuni, dotično pre- inaci nekih ustanova maličnoga postupnika od 3 listopada 1876. Osnovu zakona, kojim se preinačuju zakonske ustanove o ustrojstvu mjesta grun- tovničarskih vježbenika, te ustanovljuje vri jeme službovanja, koje se gruntovnim ured- nicima uračunati ima u mirovinu. Osnovu zakona o polaganju zakletve pred sudom. Osnovu zakona proti nadripisarstvu. Osnovu zakona, kojim se nadopunjuju ustanove postupka u poslovima urbarskim. Osnovu zakona o dopuni, dotično pre- inaci nekih ustanova građanskog parbenog postupnika od 16 rujna 1852. Osnovu zakona o uređenju beriva i činovnih razreda i muzealnih čuvara. Osnovu zakona o bilježničkom i odvjet- ničkom redu. Osnovu zakona, kojim se preinačuju neke ustanove zak. čl. II. 1869 sabora kra- ljevina, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, o ustrojstvu autonomne hrv.-slav.-dalm. zemalj- ske vlade, (o ustrojstvu IV. odjela ,za privredu“). s Pojedini su pododbori već konstituirani te će dostavljene im zakonske osnove odmah uzeti u raspravu, Opravdani glas za jednu polodjelko škol! (Na adresu Vlade i naših — gromovnika.) Dozvolite gosp. uredniče, da iz ove zemlje pune zapuštenosti, gdje sve izdaje i svaki kamen kune svoju sudbinu, rečem np. na prstu tada ta poveza može obusta- viti kolanje krvi, i prouzrokovati na tomu mjestu stagnaciju krvi, dočim ako se poveže cijeli prst to meće slijediti. Koji god bio uzrok, koji djeluje ili organ koji trpi, ovo su poglaviti efekti kompresije u syojim prvotnim ili susljednim razvitcima nemoći. Neće biti suvišno ako se u kratko dotaknem gredimice i nekih drugih predmeta, koji uplivaju na čovječje zdravlje kao np. vrsti postelje, kupanja, gnusoba. Postelje np. me- kane i perjaste, povećavaju kožnu traspira- ciju, pomažu formaciji kamena u mjehiru i raspolažu na nefritu (upala bubrega), dok tvrde postelje rek bi da to neće prouzroko- vati, pa ni druge nemoći. Zato je najbolje naučiti djecu, da na tvrdu spavaju. Sjedala mekana, ako su sa perjatim jastukom, potiču na krvne congestije materice, i na emoro- jodalne žlijezde. Mnenje je da preveć studeno kupanje potiče na upalne nemoći, toničkog njihova djelovanja radi, na većemu djelu organa. Prečesto kupanje vruće, porađa pro- tivno efekte, slabi suštav i potiče na hro- nično curenje (scolua) na mlohavost života. O gnusobi nije potreba ni da govorim, sva- komu je poznato, da ona ne goji ljucko tijelo, nego ga pripravlja i gura na raspo- Broj 58 koju te da se dotaknem nekog pitanja, koje je tako zamašno, zamašnije i od samog grmljenja onih, koji su nas sputali i koji nas još drže u verige, u cirkusu gdje s igraju i komične i tragikomične igra, pardon, lakrdije .... Nas sve više zarobljuju“ ! Ovo je bio spontani izljev jednog odlič. nog našeg trgovca, a čuo sam ga baš m parobrodu, kada smo ostavljali jednu ubavu, široku našu varoš, koja sliči u ekonomskom pogledu kojoj varoši slavonskoj: gdje s trbušasti Nijemci i Mađari osvojili i tvornicg i nedogledne livade i ljude i kuće; gdje su tu zemlju ponijemčili i ljude učinili muži. cima i zavisnima. Taj je izljev bio izljev naše, čiste, primorske duše i starac ga je izkusno rekao, jer je uvidio i uviđa, da ni postajemo i da smo već djelomično postali ekonomno zarobljeni i to kumovanjem svoje sputanosti duha i kumovanjem naše gizdave Vlade, koja uzprkos svim našim vapajima ostaje hladna, hladnija i od same — Sfinge ... I — zbilja — cijenim, da nema bolje, uspješnite metode za uništenje jednoga na roda, nego zarobljivati.ga ekonomski i či- niti ga mužikom, a u našem slučaju dal matinskim mužikom, kojemu još jaču ma padnu snagu daje ovaj naš grubi, primi- tivni, zavodljivi, a u naravi lijepi kraj. I, dok pomamna svirka plesova karne- vala uz veliku, groteksnu dozu niske seksu- alnosti i moćnog, ukorijenjenoga alkohola truje naš narod, dotle naša inteligencija varoška i gradska napreže se, da i ona ide sa tim odlikama, — u otmenijem stilu — usporedo. I korupcija, raširena u svim di- mensijama osvaja našu zemlju, a naše duše i mozgovi aklimatiziraju, kako im ta korupcija naređuje. I mi propađamo, očito propadamo, te na našu nesreću nećemo, da priznamo to propadanje, koje je — aksiom. Mi ne priznajemo jer smo tvrdoglavi isto, kao i seljak, koji, ne vjeruje, da će i M njegovo polje doći filoksera, već se podajt vjerovanju u praznovjerja i u prst božji ... Vapai je cijele Dalmacije, očajni vapaj: zapušteni smo! I konsekvencije toga osve- loženje prama svim kožnim i priljepćivim nemoćima. Velike pak i luksozne parfume- rije otvaraju put živčanim nemoćima. C. Ingesta (unešena). Prekomjerna hrans i piće raspolažu organizam na mnoge nemoći Zdrav čovjek treba da jede i pije po svoj dobi, snagi, zanimanju i običaju. Ako # umanji ili poveća u srednje ili djelomično hrana, to obično ne nanaša promjenu \ funkcijam; ali ako se u tomu prećera tad je šteta zdravlju. Ako pak čovjek, kako Hercegovac slabo harči hrane, onda nastajt i razmjerna slabost, ako preko mjere haršt, onda dade u debelinu (pletera). Netrije# nost u hrani, raspolaže čovjeka na organičk# nemoći trbuha, i crijeva, premda ga od tog? ne čuva uvjek ni skrajna trijeznost. SvW' dano prekomjerno piće, vina, rakije, pečate u većem broju akutnih nemoći steće: nih iz drugih izvora neku zlu navadu, čet i smrtonosnu. Vino i u opće likeri opassi' su zdravlju, kad se piju preko dneva, nog" li preko hrane. Delirium tremens često naprotiv porađa crijevima, i rek bi da pomaše hroničnim lima (curenju) a neki mu prepisuju i 16000"