IVOR EI Ee

Strana 2

 

tada sigurno bez muke odlučilo, na kojoj je
strani krivnja: da li na strani vlade, koja
davno urgiranu reformu ghoće oživotvoriti,
ili na strani opozicije, koja s jedne strane
urgira izbornu reformu, a s druge ju sprie-
čava. Stvar stoji ovako: Opozicija je zapala
sa svojom promašenom taktikom u zatvorenu
ulicu, iz koje mora izaći u interesu zemlje
i u svom vlastitom interesu, da tako bude
osiguran rad parlamenta“,

Posljednjim događajima u parlamentu
rekao je ministar, da će se pozabaviti u
svom izvještaju u Nagy Enyedu.

»Što se tiče pitanja razpusta sabora —
rekao je još Lukacs — situacija nije sasma
idutična onoj, koja je sliedila iza 18. stude-
noga 1904. Tada je majveći dio javnoga
mnienja bio sasma protivan vladi, a i mu-

nicipiji su bili protiv nje. Ali sada izjavio;

se veći dio municipija za vladu.

Parlamenat če se sastati 17. rujna, a
mi želimo, da se samu obavi izbor članova
delegacije. Namjeravano je zasjedanje [fdele-
gacija za 23. rujna, tako da će 'parlamenat
početi svoju djelatnost tek nakon zasijedanja
delegacija. Glavna programna tačka našega
rada je izborna reforma.

Svršetak škole u Visočanima. Pišu nam

iz Visočana dne 5. o. mj.: Evo fala Bogu
svrši i školska godina, u kojoj naš seljak
ugleda prvo svijetlo nauke i prosvjete, jer
treba znati da je ovo prva školska godina
i narod se od milina rastapa slušajući svoje
malašne, kako lijepo čitaju i računaju, pišu
i koješta iz knjiga pričaju. Mnogi od njih
će dapače napomenuti, a im je preporučila

"tvrdo gđica učiteljica, da za vrijeme  praz-

nika ne zanemare knjige, već, da uvijek se
sjećaju nauka i da marljivo uče. Sada se
vidi vrijednost marljive i uzorne učiteljice
gđice Frane Fortunić, koja je na diku ne
samo sebi već cijelome učiteljskom staležu.
Dao Bog, da nam je opet ostave u našoj
školi na čemu bi ostali harni SI. ce. k. Ko-
tarskome Skolskomu Vijeću u Dubrovniku.

Rasprava proti Jukiću 1 drugovima.

Peti dan rasprave.

 

U petak je bio peti dam rasprave. In-
teres za raspravu svaki dan raste to više.
Prelazi se na preslušanje daljnjeg optuženika
Vladimira Badalića. On se okrivljuje da je
znao za atentat, a nije ga htio nikako spri-
ječiti. š
Badalić izjavljuje da se ne osjeća kri-
vim. Govorilo se doduše o atentatu, ali on
nije znao, da će se zaista dogoditi atentat.
Govori dalje mnogo o đačkom štrajku. Ni-
ječe da je štrajk imao revolucionarni karak-
ter. Đaci su .štrajkovali iz solidarnosti, da
zapriječe strogi progon svojih drugova.

Pripovijeda dalje o Jukiću, kako se
upoznao s njim kako su govorili o prilikama
u Hrvatskoj. On je nezadovćljan sa odnoša-
jima u domovini i bit će nezadovoljan sve
dotle, dok se ove prilike ne odstrane. Na-
dalje priča kako su Jukiću nastojali oteti
bombe, jer su ga držali abnormalnim te bi
mogao zbilja i počiniti kakovu ludost

Na piteunje zašto nije prijavio Jukića
odgovara, da je on sa svoje strane, učinio
sve da odvrati Jakića od atentata. On mu

! je oduzeo bombu i tako onemogućio, da

počini atentar, Nije znao, da će počiniti
utentat sa revolverom. A da je i znao, on
ne bi prijavio, jer mu odgoj i karakter ne
dozvoljava «u bude denuancijant,

Ipak je on učinio više za spriječenje
atentata, nego je to učinila zagrebačka poli-

 

,CRVENA HRVATSKA“.

cija, koja je za to znala tri sedmice dana.
Zašto policija to nije spriječila, ta Jukić je
na sav glas govorio: ubit ću Cuvaja.

Za stavke u zapisniku veli da ne od-
govara, jer mu ih nijesu pročitali, već ih je

potpisao onako en bloc. Pitaju ga nadalje,

da li je u Srbiji čuo poklike proti našem
kralju i Austriji. Odgovara da nije. Dalje se
pitanja sve vrte okolo Srbije, na što optu-
ženi uvijek odgovara niječno. Na jedno pi-
tanje o Jukiću odgovara da ga je držao

ludim.

Prelazi se na preslušanje daljeg optuže-
nika Dušana Narančića. Ne osjeća se ni om
krivim S Jukićem je stanovao u istoj sobi,
ali ipak nije često s njime govorio. Vidio
je da je Jukić lud, pa se i bojao s njime
upuštati se u razgovor. On nije nikomu
dopustio; da mu protuslovi, za to je i on
šutio. Jukić nije imao nikakove prtljage.
Samo kada je drugi put došao imao je mali
kovčeg, ali on nije znao, što je u njemu.
Jukić je bio lud. On ga je jedan put našao,
gdje spavajući deklamuje jednu pjesmu. Dr-
žavni odvjetnik i njega pita, da li je čuo
u Srbiji neprijateljskih povika proti Austriji
odgovara da nije.

Prelazi se na preslušanje daljeg optu-
ženika Josipa Šarinića. On je čuo od Jukića
govoriti, da će počiniti atentat, ali nije znao
ništa o tomu, da je on zbilja zaključio, da
će izvršiti atentat. Predsjednik mu prikazuje
na to pismo, koje je optuženi poslije aten-
tata pisao Dolencu. U pismu se žali, što
Jukić nije pogodio Cuvaja, pa pita: Što
kanite sada? Imate li ljudi među vama, koji
su spremni na sve žrtve? i t. d. Predsjed-
nik ga pita, je li on pisao to pismo- Odgo-
vara da jest. Zatim: ga pita, što je mislio
time, uskraćuje odgovor, jer da se bar misli
može, što se hoće.

Prelazi se na presluštnje daljeg optu-
ženika Vatroslava Dolenca. On se ne osjeća
krivim. Nastojao je odvratiti Jukića od aten-
tata. Držao je Jukića ekscentričnim, pa nije
vjerovao u ono, što je on govorio. Predsje-
dnik ga pita za neke stavke u zapisniku.
Odgovara da za njih ne odgovara, da je u
ono vrijeme bio bolestan, pa je potpisao, kako
su mu rekli bez da je znao što potpisuje.
Govori da mu je sudac istražitelj rekao:
Ako ne budete pristati na izkaze, koje sam
rekao, napisat ću dvije tri riječi, koje će
vas stajati života.

Prelazi se na preslušanje zadnjeg op-
tuženog Stjepana Galogaže. Ni on se ne
osjeća kriv. Nije odao atentata naprosto za
to, što nije znao, da će se dogoditi atentat.
On Jukića u opće ne pozna, — Ovim su
svršila preslušanja optuženika.

Prelazi se na preslušanje svjedoka. Prvi
je preslušan banski tajnik Dr. Pavlić, koji
se kritičnog momenta nalazio u automobilu.
On opisuje atentat i ne iskazuje ništa novo.
Isto pripovijeda i sviedok Lacković, Svje-
dok Kohn realac iz Osijeka tereti optuže-
nog Galogažu, ali upada u protuslovlje.
Isto tako upada u pirotuslovlje i svjedok
Miholjac. Oni oba tvrde, da su govorili s
Galogažom o atentatu, koji se ima desiti na
Tijelovo a povod tomu razgovoru da je bio
atentat na Tiszu. Konstatira se protuslovlje,
jer je atentat na Tiszu bio počinjen iza Ti.
jelova. Svjedoci Sučić i Batnšić pripovije-
daju, kako su tričali za Jakićem poslije alen-
tata, da_ ga ulove. Tim je preslušanje od petka
završeno, Ve

Broj 63.

nean

Šesti dan rasprave.

Nastavlja se sa preslušanjem svjedoka,
Detektiv Fućkar pripovijeda, kako je Jukić
bio užasno rabijatan. U istrazi je govorio
drugačije, jer su ga mučili gladom. Zamje.
nik državnog odvjetnika ga je silic da op.
tereti druge. Ovaj svjedok kao i daljnji svje.
doci Vrkljan i Sučić svi vele da je Jukić
užasno abnormalan čovjek. Tim je svršilo
preslušanje svjedoka.

Prelazi se na čitanje iskaza komesara
Cuvaja. On opisuje atentat. U iskazu nema
ništa novo. Čitaju se dalje spisi, iskazi itd.
Tim je rasprava prekinuta. Nastavak je u
ponedjeljak, kada će se završiti sa čitanjem
spisa. Tada dolazi mnijenje psihiatara a onda
govori tužitelja i branitelja.

Gradska kronika

Lične vijesti. Od par duna nalazi se
u našem gradu znameniti hrvatski slikar g.

Celestin Medović.

Dr. E. Katić činovnik na financijal.
nom ravnateljstvu u Zadru položio je ovih
dana na vrhovnom sudištu u Beču odvjet-
nički ispit. Čestitamo,

 

Imenovanje. Gjica Pere Bogdan. jsestra
naših vrlih obrtnika Luka, Nika i Vlaha Bog-
dana dosadanja naduč. u Supetru na Braču
imenovana je privremenom učiteljicom ma
građanskoj školi u Šibeniku. Čestitamo.

Iz uredništva. Pošto će naš urednik
g. Andrija Ćurlin za nekoliko dana biti ot-
sutan iz Dubrovnika, to molimo one naše
prijatelje, koji su na njega direktno adresi-
rali pisma za redakciju, neka to sada u slu-
čaju potrebe adresiraju direktno na uredni-
štvo lista.

Novi profesori. Na mjesnoj nautičkoj
školi imenovan je pravim učiteljem g. Jakov
Eškinja dosadanji na realci u Splitu. Su-
plentom pak pri mjesnoj gimnaziji imenovan
je dosadanji suplenat pri zadarskoj hrvat-
skoj gimnaziji g. Josip Gyra.

Pitomci ludovičke akademije u
Dubrovniku. U nedjelju je prispjelo u naš
grad 27 pitomaca madžarske vojničke /udo-
vičke akademije. S njima su zajedno bila i |
tri profesora. Zadržali su se tri-četiri dana
u našem gradu.

Sjednica hrv. opć. glazbe. U ned-
jelju se držala inzvanredna skupština hrv.
općinske glazbe. Skupština se obdržala u
prostorijama hrvatske čitaonice. Uslijed ve-
like apatije koja među članovima vlada
skupština je bila vrlo slabo posiećena. Rije-
šeni su neki predmeti, a onda je osim toga
upravni odbor izvijestio o pregovornica, koji
su se vodili za fuziju muzika. Reklo se, da je
to teško izvesti, A teško ja radi toga, jer
bi bili preveliki troškovi. Odlučilo se radi
toga prikazati općini jedan drugi način ri
ješenje. Radi toga se na skupštini glazbe
nijesu ni stvarali prejudicirajući zaključci.
već će se čekati sjednica [općinskog vijeć+.

Gospa od snijega. U ponedjeljak je
bila gospa od snijega, velika svečanost U
u Cavtatu. No u ponedjeljak je bila samo
crkvena svečanost. Pučka narodna  sveče
nost obavit će se u nedjelju dne 11 o. mj.
Javljaju nam iz Cavtata, da odbor za 'sve-
čanost marljivo radi, ps da će ovoga puts
biti lijepe zabave. Doći će iz Grada viš
izleta. U Cavtatu će pak  koncertirati caY-