Strana 2

 

nogorske vojske doveli su dotle, da
je Turska dala Crnoj Gori ultimatum.
Turska je tražila od crnogorske voj-
ske, da kroz 24 sata dade zadovolj-
štinu, što su crnogorski vojnici pre-
šli tursku granicu.

Po informacijama, koje smo mi
dobili, crnogorski vojnici prodrli su
na tursko zemljište za dva sata hoda.
U jakim okršajima palo je mnogo
mrtvijeh i ranjenid; s turske strane
mnogo i mnogo više. Turske dvije
tvrđave, koje su na samoj granici,
bile su od Crnogoraca bombardovane
i znatno oštećene; dijelovi prema cr-
nogorskom zemljištu su potpuno po-
rušeni. Crnogorci su prodrli put Pla-
va i Gusinja, ali vijesti, da su ti
krajevi već pali u ruke Crnogoraca,
bili su preuranjeni i neistiniti, U
Plavu i Gusinju je 13 bataljuna tur-
ske vojske, koja nije bila kadra da
se odupre crnogorskom napadaju,
nego se morade- povući,

Na ultimatum turske vlade crno-
gorska je vlada odgovorila nejasno
i nekategorički, u smislu, da se ni-
jedan crnogorski vojnik nije nalazio
na turskom teritoriju. Crnogorska je
vlada požalila sukobe na granici, za
koje da nosi krivicu Turska, koja
meće da već jednom riješi pograni-
čno pitanje.

i *
3

O ernogorsko-turskom sukobu stigle su
ove vijesti:

Cetinje. Jučer su obnovili turski voj-
nici navalu na crnogorskoj granici. Crnogor-
ska je pogranična straža ispalila nekoliko
topova, da bi otjerala Turke. Kod sukoba
'su ubijena dva Crnogorca i tri ranjena; na
turskoj strani nijesu poznati gubici. Crno-
gorska je vlada poslala generala Vukotića,
da zavede ponovno red i mir i da se spo-
razumije s turskim oblastima, da ne bi opet
došlo do bitke. Turski je poslanik predao
notu, u kojoj se traži zadovoljština kroz 24
sata, inače će doći do prekida diplomatskih

odnosa.
*

Po privatnijem vijestima, koje su
nam stigle izgleda, da su događaji
mnogo ozbiljniji. Pred 2—3 dana
bila je prava bitka, gdje ih je na
stotine poginulo koliko s jedne, to-
liko i s druge strane. Među Crnogor-
cima da vlada veliko oduševljenje
za boj, a osobito pošto se osokoliše
* prvijem uspjesima.

Prekinuti diplomatski odnosi!

Turski poslanik na Cetinju nije
ni najmanje zadovoljan odgovorom
crnogorske vlade na turski ultima-
tum. Od je izjavio, da će ostaviti
Cetinje, jer da Crna Gora svojim
odgovorom nije dala Turskoj traženu
zadovoljštinu. ,Cetinjski Vjesnik“ od
srijede ovako piše o prekidanju di-

,CRVENA HRVATSKA“.

plomatskih odnosa: ,Između naše
zemlje i otomanske carevine juče su
prekinuti diplomatski odnosi, prema izjavi
poslanika g. Alferda Rustem bega.
Do ovoga prekida došlo je zbog ,,po-
graničnog sukoba, koji se desio u
Kolašinska Polja“.

Opisujući sukob ,Cetinjski Vje-
snik“ ovako završuje: ,1 ako su naši
bili izazvani i prinuđeni da se brane,
ovdašnji otomanski poslanik zahtije-
vao je odmah, na glas ovog krvavog
i nemilog događaja, od Kr. Vlade
da zadovoljenje da, stavljajući ulti-
matum, a u isto vrijeme izjavio je,
da će napustiti Cetinje, ako traženo
zadovoljstvo ne dobije. I pored sve
dobre dobre volje, kao i uvijek do
sada, da se ne bi Crnoj Gori zamje-
ralo da izaziva i prouzrokuje izlišne
sukobe, Kr. Vlada nije mogla da izađe
u susret želji otomanskog poslanika,
te mu je kao olgovor na njegov ul-
tjmatum juče uputila notu, u kojoj
razložno i dokumentarno izlaže pravo
stanje stvari i objašnjava, da do Crne
Gore nema nikakve krivice radi ovog
sažaljenja dostojnog krvavog sukoba,
pri kome su Crnogorci na svom ze-
mljištu ne samo izazvani bili, nego
i stvarno napadnuti, te da su se u
nužnoj obrani morali najzad latiti
oružja, a da ie on bio posljedica
neuređenosti granice, zbog čega sva
odgovornost pada na samu otoman-
sku carevinu, koja, i pored svega
nastojavanja Kraljevske Vlade, da
se pogranični sporovi i sva sporna
pitanja duž granice jednom riješe,
nije smatrala za potrebno i nije ni-
kako htjela da riješi. Ovum odgovorom
otomanski poslanik nije se htw zadovo-
liti, te je notom odgovorio, da prekida
sve diplomatske odnose i da će se uda-
tjii sa Cetinja“.

Domuće vijesti.

Izložba naše stoke. Na 16. septembra
ove godine prirediće se u Benkovcu, a na
23. istog mjeseca u Sinju, pokrajinska izlo-
žba goveda, ovaca i krmadi. Svrha je izlo-
žbe promicanje stoke. Biće i nagrada.

Promjene u bosanskoj upravi. Madžarski
list ,Alkotmany“ donosi bečku informaciju,
po kojoj bi na čelo uprave anektiranih ze-
malja imao biti postavljen jedan ban, a uz
njega jedan ministar bez lisnice, Ugarski
dopisni ured odlučno dementuje tu vijest.

Zatvor Stjepana Radića. Stjepan Radić,
koji je bio osuđen na 6 mjeseca zatvora,
izvršio je već 3 mjeseca. On je bio zamolio,
da mu se ostala%3 mjeseca odgode za 6 sed-
mica, te mu je molbi udovoljeno. Sad je
privremeno na slobodi. U toliko je poslao
molbu kralju za pomilovanje, a vladi za da-
lju odgodu kazne, dok mu ne stigne ri-
ješenje.

Hrvatski dom u Rumi. Primili smo ovaj
apel :

 

Broj 64.

IIIIZVOIMIITEOSA SF SO >>> nou eena

Poznato Vam je, da smo sabirali do.
brovoljne prinose za gradnju » Hrvatskog
doma“ u Rumi.

U prvom početku javnost nas je hr
vatska vrlo darežljivo opsipala sa prinosima
tako, da smo sa poslanim nam prinosima u
prvom početku sabiranja bili nada sve odu.
ševljeni i u toliko osokoljeni, da smo se
smjesta upustili u gradnju doma imajući na.
ročito pred očima i činjenicu, da radne sile
i građevni materijal od dana u dan neraz.
mjerno skaču tako, da moramo sa dograd-
njom doma odpočeti što prije, ako ga že.
limo imati što prije i po mogućnosti što
jeftinije izgrađenog.

Sa gradnjom smo otpočeli i gradnja je
sa našim oduševljenjem sve većma  napre-
dovala i sretno dokrajčena, al odaziv sa pri-
nosima — na žalost — je posve jenjao.

I tako smo došli u zdvojni položaj : da
nam je dom izgrađen dugom — vrlo veli.
kim dugom.

Ipak nas ta činjenica nije iz našeg odu-
ševljenja i naše nade skrenula, jer smo bili
stupili u pregovore sa raznim gostioničari-
ma, koji bi uz povoljne uvjete otvorili u
našem ,,Hrv. domu“ gostionu.

U to nas je zadesio drugi posve neo-
čekivani udarac, da nismo mogli dobiti do-
zvole za točenje — a nemamo je ni do
danas.

Kamati od duga rastu, dug se užasno
umnaža, javnost nam ništa ne daje, jar mi-
sli da ništa netrebamo — a jer gostione
nemamo, nemamo ni prihoda.

I tako stojimo pred kobnom činjenicom
da će, ako hrvatska javnost hitno me po-
mogne, doći naš i,Hrv. dom“ naša dika i
ponos, naš pionir u otuđenom Srijemu —

na bubanj!
Hoće li dozvoliti Hrvati, da tu sramotu
doživimo — ili da doživimo još veću sra-

motu da ponosni natpis ,Hrvatski dom“ za-
mjeni , Deutsches Heim“.

Ne to neće nitko od Hrvata dozvoliti!
I ne smije dozvoliti !'

Ovo je najozbiljnija molba i ne dao
Bog, da bude srca da ga ne gane, a uha
da ga ne čuje.

Ne smije biti ni jednog mjesta, gdje
Hrvati živu, a da se ne bi priredila bar
po jedna jedina zabava u korist , Hrvatskog
doma u Rumi“,

Pomozite — radi se o našem i Vašem
domu ,, Hrvatskom domu“.

Odbor za gradnju Hrvatskog doma u Rumi:
Predsjednik :
Antun Muha.

Blagajnik:
, Ivan Gross.

Jedna narodno-kulturna proslava. , Ma-
tica Dalmatinska“ i ,Hrvatska Čitaonica“ u
Zadru navršuje pedesetu godinu svojega
opstanka.

Sva Hrvatska društva ju Zadru spo-
razumiše se da na najsvečaniji način pro-
slave čim prije ovaj rijetki gdd i ovu
eminentno- kulturno -narodnu uspomenu.

Promicateljni odbor, nakon svestranog
viječanja i sporazumka, sazvao je dne 3.
augusta t. g. baš kad se istoga dana godine
1862. obdržala prva odborska sjednica ,, Ma-
tice  Dalmatinske“-na zajednički sastanak
sve narodne zastupnike nastanjene u Zadru,
sve članove uprava svih narodnih društva
i zadruga, predstavnike štampe i. t. d.

Svi se pozvanici, u koliko nijesu odsu-
tai iz Zadra hvalevrijedno odazvaše pozivu;
bijaše skoro jedna stotina Hrvata i Srba,