Strana 2 nogorske vojske doveli su dotle, da je Turska dala Crnoj Gori ultimatum. Turska je tražila od crnogorske voj- ske, da kroz 24 sata dade zadovolj- štinu, što su crnogorski vojnici pre- šli tursku granicu. Po informacijama, koje smo mi dobili, crnogorski vojnici prodrli su na tursko zemljište za dva sata hoda. U jakim okršajima palo je mnogo mrtvijeh i ranjenid; s turske strane mnogo i mnogo više. Turske dvije tvrđave, koje su na samoj granici, bile su od Crnogoraca bombardovane i znatno oštećene; dijelovi prema cr- nogorskom zemljištu su potpuno po- rušeni. Crnogorci su prodrli put Pla- va i Gusinja, ali vijesti, da su ti krajevi već pali u ruke Crnogoraca, bili su preuranjeni i neistiniti, U Plavu i Gusinju je 13 bataljuna tur- ske vojske, koja nije bila kadra da se odupre crnogorskom napadaju, nego se morade- povući, Na ultimatum turske vlade crno- gorska je vlada odgovorila nejasno i nekategorički, u smislu, da se ni- jedan crnogorski vojnik nije nalazio na turskom teritoriju. Crnogorska je vlada požalila sukobe na granici, za koje da nosi krivicu Turska, koja meće da već jednom riješi pograni- čno pitanje. i * 3 O ernogorsko-turskom sukobu stigle su ove vijesti: Cetinje. Jučer su obnovili turski voj- nici navalu na crnogorskoj granici. Crnogor- ska je pogranična straža ispalila nekoliko topova, da bi otjerala Turke. Kod sukoba 'su ubijena dva Crnogorca i tri ranjena; na turskoj strani nijesu poznati gubici. Crno- gorska je vlada poslala generala Vukotića, da zavede ponovno red i mir i da se spo- razumije s turskim oblastima, da ne bi opet došlo do bitke. Turski je poslanik predao notu, u kojoj se traži zadovoljština kroz 24 sata, inače će doći do prekida diplomatskih odnosa. * Po privatnijem vijestima, koje su nam stigle izgleda, da su događaji mnogo ozbiljniji. Pred 2—3 dana bila je prava bitka, gdje ih je na stotine poginulo koliko s jedne, to- liko i s druge strane. Među Crnogor- cima da vlada veliko oduševljenje za boj, a osobito pošto se osokoliše * prvijem uspjesima. Prekinuti diplomatski odnosi! Turski poslanik na Cetinju nije ni najmanje zadovoljan odgovorom crnogorske vlade na turski ultima- tum. Od je izjavio, da će ostaviti Cetinje, jer da Crna Gora svojim odgovorom nije dala Turskoj traženu zadovoljštinu. ,Cetinjski Vjesnik“ od srijede ovako piše o prekidanju di- ,CRVENA HRVATSKA“. plomatskih odnosa: ,Između naše zemlje i otomanske carevine juče su prekinuti diplomatski odnosi, prema izjavi poslanika g. Alferda Rustem bega. Do ovoga prekida došlo je zbog ,,po- graničnog sukoba, koji se desio u Kolašinska Polja“. Opisujući sukob ,Cetinjski Vje- snik“ ovako završuje: ,1 ako su naši bili izazvani i prinuđeni da se brane, ovdašnji otomanski poslanik zahtije- vao je odmah, na glas ovog krvavog i nemilog događaja, od Kr. Vlade da zadovoljenje da, stavljajući ulti- matum, a u isto vrijeme izjavio je, da će napustiti Cetinje, ako traženo zadovoljstvo ne dobije. I pored sve dobre dobre volje, kao i uvijek do sada, da se ne bi Crnoj Gori zamje- ralo da izaziva i prouzrokuje izlišne sukobe, Kr. Vlada nije mogla da izađe u susret želji otomanskog poslanika, te mu je kao olgovor na njegov ul- tjmatum juče uputila notu, u kojoj razložno i dokumentarno izlaže pravo stanje stvari i objašnjava, da do Crne Gore nema nikakve krivice radi ovog sažaljenja dostojnog krvavog sukoba, pri kome su Crnogorci na svom ze- mljištu ne samo izazvani bili, nego i stvarno napadnuti, te da su se u nužnoj obrani morali najzad latiti oružja, a da ie on bio posljedica neuređenosti granice, zbog čega sva odgovornost pada na samu otoman- sku carevinu, koja, i pored svega nastojavanja Kraljevske Vlade, da se pogranični sporovi i sva sporna pitanja duž granice jednom riješe, nije smatrala za potrebno i nije ni- kako htjela da riješi. Ovum odgovorom otomanski poslanik nije se htw zadovo- liti, te je notom odgovorio, da prekida sve diplomatske odnose i da će se uda- tjii sa Cetinja“. Domuće vijesti. Izložba naše stoke. Na 16. septembra ove godine prirediće se u Benkovcu, a na 23. istog mjeseca u Sinju, pokrajinska izlo- žba goveda, ovaca i krmadi. Svrha je izlo- žbe promicanje stoke. Biće i nagrada. Promjene u bosanskoj upravi. Madžarski list ,Alkotmany“ donosi bečku informaciju, po kojoj bi na čelo uprave anektiranih ze- malja imao biti postavljen jedan ban, a uz njega jedan ministar bez lisnice, Ugarski dopisni ured odlučno dementuje tu vijest. Zatvor Stjepana Radića. Stjepan Radić, koji je bio osuđen na 6 mjeseca zatvora, izvršio je već 3 mjeseca. On je bio zamolio, da mu se ostala%3 mjeseca odgode za 6 sed- mica, te mu je molbi udovoljeno. Sad je privremeno na slobodi. U toliko je poslao molbu kralju za pomilovanje, a vladi za da- lju odgodu kazne, dok mu ne stigne ri- ješenje. Hrvatski dom u Rumi. Primili smo ovaj apel : Broj 64. IIIIZVOIMIITEOSA SF SO >>> nou eena Poznato Vam je, da smo sabirali do. brovoljne prinose za gradnju » Hrvatskog doma“ u Rumi. U prvom početku javnost nas je hr vatska vrlo darežljivo opsipala sa prinosima tako, da smo sa poslanim nam prinosima u prvom početku sabiranja bili nada sve odu. ševljeni i u toliko osokoljeni, da smo se smjesta upustili u gradnju doma imajući na. ročito pred očima i činjenicu, da radne sile i građevni materijal od dana u dan neraz. mjerno skaču tako, da moramo sa dograd- njom doma odpočeti što prije, ako ga že. limo imati što prije i po mogućnosti što jeftinije izgrađenog. Sa gradnjom smo otpočeli i gradnja je sa našim oduševljenjem sve većma napre- dovala i sretno dokrajčena, al odaziv sa pri- nosima — na žalost — je posve jenjao. I tako smo došli u zdvojni položaj : da nam je dom izgrađen dugom — vrlo veli. kim dugom. Ipak nas ta činjenica nije iz našeg odu- ševljenja i naše nade skrenula, jer smo bili stupili u pregovore sa raznim gostioničari- ma, koji bi uz povoljne uvjete otvorili u našem ,,Hrv. domu“ gostionu. U to nas je zadesio drugi posve neo- čekivani udarac, da nismo mogli dobiti do- zvole za točenje — a nemamo je ni do danas. Kamati od duga rastu, dug se užasno umnaža, javnost nam ništa ne daje, jar mi- sli da ništa netrebamo — a jer gostione nemamo, nemamo ni prihoda. I tako stojimo pred kobnom činjenicom da će, ako hrvatska javnost hitno me po- mogne, doći naš i,Hrv. dom“ naša dika i ponos, naš pionir u otuđenom Srijemu — na bubanj! Hoće li dozvoliti Hrvati, da tu sramotu doživimo — ili da doživimo još veću sra- motu da ponosni natpis ,Hrvatski dom“ za- mjeni , Deutsches Heim“. Ne to neće nitko od Hrvata dozvoliti! I ne smije dozvoliti !' Ovo je najozbiljnija molba i ne dao Bog, da bude srca da ga ne gane, a uha da ga ne čuje. Ne smije biti ni jednog mjesta, gdje Hrvati živu, a da se ne bi priredila bar po jedna jedina zabava u korist , Hrvatskog doma u Rumi“, Pomozite — radi se o našem i Vašem domu ,, Hrvatskom domu“. Odbor za gradnju Hrvatskog doma u Rumi: Predsjednik : Antun Muha. Blagajnik: , Ivan Gross. Jedna narodno-kulturna proslava. , Ma- tica Dalmatinska“ i ,Hrvatska Čitaonica“ u Zadru navršuje pedesetu godinu svojega opstanka. Sva Hrvatska društva ju Zadru spo- razumiše se da na najsvečaniji način pro- slave čim prije ovaj rijetki gdd i ovu eminentno- kulturno -narodnu uspomenu. Promicateljni odbor, nakon svestranog viječanja i sporazumka, sazvao je dne 3. augusta t. g. baš kad se istoga dana godine 1862. obdržala prva odborska sjednica ,, Ma- tice Dalmatinske“-na zajednički sastanak sve narodne zastupnike nastanjene u Zadru, sve članove uprava svih narodnih društva i zadruga, predstavnike štampe i. t. d. Svi se pozvanici, u koliko nijesu odsu- tai iz Zadra hvalevrijedno odazvaše pozivu; bijaše skoro jedna stotina Hrvata i Srba,