NISVET PD ENOS EEE SD E SET E

ER S

SIVA EVSAPE. CS

TEENS KZ

 

 

o NR

Strana 2

,CRVENA HRVATSKA“.

>

Broj 67.

mmm ————————————— (——————_—— ———————m—m————m——————————

Jedno svakako stoji, a to je, da se ko-
raku grofa Berchtolda, koji poziva velevlasti
u obranu statusa quo na Balkanu i na djelo
konsolidiranja otomanske carevine, nemaju
nikako veseliti teško potlačeni kršćanski na-
rodi u Turskoj.

S puta Poincareova u Rusiju. Francuska
je štampa vrlo zadovoljna rezultatima petro-
gradskog posjeta ministra predsjednika Poi-
carć. Smatra suvišnijem iznositi pred jav-
nost osobita utanačenja u sporazumu. Even-
tualne promjene, koje predstoje u europskoj
političkoj konstelaciji, saznaće se prilikom
posjeta Sasonova u Paris i u London:

 

Domaće vijesti.

U ,Novom Listu“ izišla je ova Izjava.
Ovime izjavljujem, da je moj preslušni za-
pisnik — pročitan na raspravi proti Jukića
i optuženih — tendeciozno iskrivljen, ako

je na raspravi onako čitan kako po novin-

skim izvještajima izgleda.

Osvrnuti mi se je samo na neke važ-
nije točke.

Nepobitna je laž da sam ja ikada ikome
rekao a najmanje u zapisnik diktirao, da je
posjet hrvatskih akademičara u Srbiju bio
neumjesna demonstracija Hrvata ili Srba
protiv Austrije, kako to novine donašaju.

Neumjesna je nadalje neistina, da sam
ja za mog preslušanja rekao, da mi je poz-
nato, da postoji neka revolucionarna organi-
zacija u Beogradu, koja bi i u Zagrebu

“ imala svojih članova, nego naprotiv stoji, da

sam takovu baš osporio.

Ne odgovara istini niti ta tvrdnja mog
preslušanog zapisnika, e bi ja tvrdio, da je
hrvatsko djaštvo bilo u audienciji kod prijes-
tolonasljednika Alexandra — prem na tom
ne nalazim ništa zla — nego sam i na to
pitanje odgovorio istim, da se nikakove au-
diencije pravile nisu,

Istina je, da sam na pitanje, kojoj li
pripadam političkoj stranci, odgovorio, da
nisam organiziran član niti jedne političke
stranke, no da sam od uvijek naginjao uni-
onističkim_elemntima. Odgovorio sam tako
samo zato, jer jo gosp. redarstvenom činov-
niku moralo biti poznato, da sam u svakoj
akciji hrv. napredne omladine bio za vidjeti
i čuti, pak šali li se on, — šalio sam se i ja.

U kratko napokon izjavljujem, da u
parnici protiv Jukiće i obtuženih nisam ni-
kada kao svjedok preslušan bio, a onaj pre-
slušni zapisnik, koji je ipak kao takav či-
tan, da je tendenciozno i iz korijena iskriv-
ljen. y

Stojim na raspolaganje služiti pravdi,
ali samo istinom.

U Zagrebu, dne 12. kolovoza 1912.

Novica Piškulić
cand. phil.

Sveslovenski kongres pčelara u Moskvi.
Dne 7. t. mj. sastalo se u Moskvi, kako či-

tamo u ,,Novom Vremenu“, oko 500 pčelara
iz svih slovenskih krajeva. Kongres otvoren
je službom božjom, što ju je služio episkop
Anastazij, koji nakon dovršenog molepstvija
izusti slovo, u kojem izrazi želju za jedins-
tvom svih Slovena na načelima solidarnosti
i rada, koja sačinjavaju karakternu crtu pčela.
Načelnik grada Gučkov pozdravlja goste u
ime Moskve, izrazujući uvjerenje, da će
kongres bez dvojbe biti velik korak napred

u nadu za ujedinjenje Slovena. Govorili su
zatim predstavnici Bugarske, Srbije, Gali-
cije, Česke i Meravske. Svi isticahu potrebu
ujedinjenja Slavena za borbu protiv nje-
mačke opasnosti. Predsjednikom kongresa
izabran je česki biskup Kaberla, te od svake
slavenske narodnosti po jedan potpredsjednik
a od strane Hrvata Konjević. Poslije otvo
renja kongresa otputiše se članovi njegovi
na izložbu pčelarstva u zoologiskom vrtu, a
odavle na. banket. što ga je u čast pčelara
dao grad Moskva, Na istom palo je više
zdravica, među inim u čast kralja srpskog
i crnogorskog. Profesor Kulagin izrekao *je
zdravicu, za ujedinjenje slave iskih naroda.
Orkestar odsvirao je ,,Hej Slaveni“, a dvo-
ranom se razlijegali poklici: ,,Na zdar“
Živio“ i ,Ura“. ,Šumi Marica“ i razne
druge slavenske pjesme. Drugi i treći dan
kongresa držalo se razna predavanja, tičućih
se pčelarstva. Kongresu stigli su mnogo-
brojni brzojavni pozdravi, među inim i od
slavenskog gospodarskog društva u Osijeku.
Ruski car zahvalio se na pozdravu kongresa
brzojavkom, u kojoj među inim reče: ,Vje-
rujem u slavnu budućnost slavenskog -ple-
mena i iskreno se radujem, što se ujedinje-
nje i učvršćenje bratskih čuvstva odjelnih
slavenskih naroda zbiva ovaj put na ruskoj
grudi, na našoj drevnoj sabirateljici ruske
zemlje“.

1 Dr. Jakov Carić. Primamo tužnu vi-
jest iz Livna, da je dne 16. ov. mj. premi-
nuo u 29-oj godini svog života Dr. Jakov
Carić, upravitelj Ispostave Livno Privilego-
vane Zemaljske banke. Laka mu bila ze.
mlja a veviljenoj obitelji i rodbini naše sa-
učešće.

 

Naši dopisi,

Mljet, 15. Augusta 1912.

(Gospodarske bilješke. — Oprez vinogra-
dari!). — Cijenjeni gosp. uredniče, zamolit
ću Vas, da mi u Vašem cijenj. listu ustupite
malo prostora, eda napišem par redaka
glede gospodarskih prilika našeg otoka.

Ove je godine buhač manje urodio, nego
prošle godine, cijene su mu bile prilično po-
skočile od 130—160 kr. i to uslijed među-
sobne konkurencije naših dalmatinskih trgo-
vaca. Masline urodiše bez očekivanja, te su
do sada zdrave i jedre, a nadati se je do-
broj ljetini, jer će se radi suše i vrućine i
unaprijed dobro uzdržati.

Loza pak, koja je naša uzdanica, napre-
duje dosta dobro i ako po nekim mjestima bi-
jaše u zadnje vrijeme crv pokazao svoju ra-
zornu snagu, ali težaci brižno paziše i poliše,
te tako obraniše svoje trude od nemilog nepri-
jatelja, kao budni pastiri svoja stada od ne-
milog i grabežljivog vuka. Ali sada, kad se
približava vrijeme jematve, treba da se ču-
vaju od opasnijeg im ,Vuka“, neprijatelja
vinogradara poznatog od prošlih godina. On
već nastoji i oblijeće po selima, kako da pri-
pravi neupućene seljake na niske cijene
grožđa, a malo ga je briga, da će od toga
biti našem ostrvu ogromna šteta. Svoje grožđe
kako vam je, vinogradari, poznato ne pro-
dava, te mu je do toga, da se Mljetsko
grožđe pogodi preko njegovih ruka, no to
ne bi bilo zlo, kad no bi nastojao, da ga mi
po običaju prvi pogodimo i dademo naše
trude, plodove našeg znoja i naših žulja u

bescjenje, Sjećate se plaćanja lanjske godin.
na Mljetu kvintal Kr. 21, a isti trgovci istih
dana u Lastovu na Kr. 28. Je li to prava
deračina i bogu plakat taj ogromni propali
kapital našega seljaka!

To im ipak nije dosta, pitajte Pava
Sršen-Crljenka, Nika Radulja, Mata Ha.
dovca pok. Nikole, Iva Sršen, Pava Budro.
vića, pa će Vam reći, kakvo je među njimg
i agentom trgovca bila razlika. U nekih od
spomenutih preko 5300 kg. razumije se štetq
spomenutih seljaka. Znao je gospar agenat
zabilježiti na ,maticu“, koju naplati od tr.
govca, poznato opet i neukost seljaka, pa
na njihovim ceduljama nezna tačno napi-
sat, da im isplati, koliko od trgovca naplati
za njihov račun.

Težaci, držte se onih trgovaca, koji vas
od vajkada pohodiše, pa bila viša ili niža
cijena, a ne onih, koji kao god. 1907 i 1911
dođoše, da sigurno izvade, premoran pos.
totak od preko 60% (Sami se hvale i rugaju
se, kako dobro znate).

Vinogradari, držte se i onih trgovaca,
koji pošteno mjere, plaćaju i točno bilježe, a
ne, da vam se dogodi, kao g. ;|1909 Ivanu
Matani, da mu je bilo zanijekano 50 kr,
vrijednosti grožđa, prodanog u Sobri, a mno-
gim drugim prošle godine na isti način ne-
kim na Kozarici.

Prodavajte također grožđe i po vrsti, a
ne sve pod jednu vrstu, kao najbolje grožđe
od primorja da prodate najcjenje i najprije i
tako snižiti cijenu po svemu otoku. Najko-
risnije bi bilo seljacima da se nauče prodavati
u vinu. Nek proračunaju, pa će se uvjerit.
Da se dobije 100 lit. 140—142 kg. grožđa,
prema tomu je 100 litara, koje lani prodo
na 22 kr. prodo 31.24 kr., a gdje je drop?
da se pravi rakija? Sad ko je učinio bolji
posao ili oni, koje prodao u grožđu na kr.
22 ili onaj u vinu hektolitar kr. 50? Onaj
» Vuk“ u ovčjoj koži, reći će oni, koji je prodo
u grožđu, jer je preživio i on je odro jad-
nog seljaka. Nemojte se seljaci na one oba-
zirat, jer njima je više stalo do njegove
nadnice, nego da vi izgubite na hiljade, kao
i prošle godine.

Ako imate dovoljno bačava, te vam ne
bude konveniralo prodati u grožđu, prodat
ćete ga u vinu, doći će trgovci, a još ove
godine kad nema, nego srednje količine
grožđa. Od oturnjanog dropa pak napravite
malo vino (bevandu) za kućni potrošak, jer
se pametno radeć i štednjom napreduje, ali
vrlo dobro pazite za pravljenje bevande, da
svaki prijavite Općini ili Poglavarstva, jer
ako dozna inače ,Vuk“ osvetit će vam sei
tužit vas putem novina ili anonimno, prika-
zajući stvar, da se radi to iza tigovinu, 6
da tako naškodi dobru glasu našeg vina
Kad bi trgovci samo znali što je ,Vuko“ i
što ne bi on počinio, bez dvojbe ne bi išli k
njemu, jer bi im on prodo cijeli Mljet za
staru cvancigu.

Općinskoj Upravi se stavlja na dušu,
eda naše vino dobije što bolji glas, da ener-
gično zabrani svako prerano trganje grožda.')

Zahvaljujem Vam, gosp. uredniče, ns
ustupljenom prostoru, a osobito što se Vi
uvijek rado odazovete u svom listu, kad s
to samo tiče koristi našeg mljetskog te žaks

Pučki prijatelj.

1) Nek je izgled uvijek veoma dobro vino 1v8
Hajdić-Kuzme i drugih, koji ne će brat grožđe
prije, nogo je sasvim sazrelo. tr