NISVET PD ENOS EEE SD E SET E ER S SIVA EVSAPE. CS TEENS KZ o NR Strana 2 ,CRVENA HRVATSKA“. > Broj 67. mmm ————————————— (——————_—— ———————m—m————m—————————— Jedno svakako stoji, a to je, da se ko- raku grofa Berchtolda, koji poziva velevlasti u obranu statusa quo na Balkanu i na djelo konsolidiranja otomanske carevine, nemaju nikako veseliti teško potlačeni kršćanski na- rodi u Turskoj. S puta Poincareova u Rusiju. Francuska je štampa vrlo zadovoljna rezultatima petro- gradskog posjeta ministra predsjednika Poi- carć. Smatra suvišnijem iznositi pred jav- nost osobita utanačenja u sporazumu. Even- tualne promjene, koje predstoje u europskoj političkoj konstelaciji, saznaće se prilikom posjeta Sasonova u Paris i u London: Domaće vijesti. U ,Novom Listu“ izišla je ova Izjava. Ovime izjavljujem, da je moj preslušni za- pisnik — pročitan na raspravi proti Jukića i optuženih — tendeciozno iskrivljen, ako je na raspravi onako čitan kako po novin- skim izvještajima izgleda. Osvrnuti mi se je samo na neke važ- nije točke. Nepobitna je laž da sam ja ikada ikome rekao a najmanje u zapisnik diktirao, da je posjet hrvatskih akademičara u Srbiju bio neumjesna demonstracija Hrvata ili Srba protiv Austrije, kako to novine donašaju. Neumjesna je nadalje neistina, da sam ja za mog preslušanja rekao, da mi je poz- nato, da postoji neka revolucionarna organi- zacija u Beogradu, koja bi i u Zagrebu “ imala svojih članova, nego naprotiv stoji, da sam takovu baš osporio. Ne odgovara istini niti ta tvrdnja mog preslušanog zapisnika, e bi ja tvrdio, da je hrvatsko djaštvo bilo u audienciji kod prijes- tolonasljednika Alexandra — prem na tom ne nalazim ništa zla — nego sam i na to pitanje odgovorio istim, da se nikakove au- diencije pravile nisu, Istina je, da sam na pitanje, kojoj li pripadam političkoj stranci, odgovorio, da nisam organiziran član niti jedne političke stranke, no da sam od uvijek naginjao uni- onističkim_elemntima. Odgovorio sam tako samo zato, jer jo gosp. redarstvenom činov- niku moralo biti poznato, da sam u svakoj akciji hrv. napredne omladine bio za vidjeti i čuti, pak šali li se on, — šalio sam se i ja. U kratko napokon izjavljujem, da u parnici protiv Jukiće i obtuženih nisam ni- kada kao svjedok preslušan bio, a onaj pre- slušni zapisnik, koji je ipak kao takav či- tan, da je tendenciozno i iz korijena iskriv- ljen. y Stojim na raspolaganje služiti pravdi, ali samo istinom. U Zagrebu, dne 12. kolovoza 1912. Novica Piškulić cand. phil. Sveslovenski kongres pčelara u Moskvi. Dne 7. t. mj. sastalo se u Moskvi, kako či- tamo u ,,Novom Vremenu“, oko 500 pčelara iz svih slovenskih krajeva. Kongres otvoren je službom božjom, što ju je služio episkop Anastazij, koji nakon dovršenog molepstvija izusti slovo, u kojem izrazi želju za jedins- tvom svih Slovena na načelima solidarnosti i rada, koja sačinjavaju karakternu crtu pčela. Načelnik grada Gučkov pozdravlja goste u ime Moskve, izrazujući uvjerenje, da će kongres bez dvojbe biti velik korak napred u nadu za ujedinjenje Slovena. Govorili su zatim predstavnici Bugarske, Srbije, Gali- cije, Česke i Meravske. Svi isticahu potrebu ujedinjenja Slavena za borbu protiv nje- mačke opasnosti. Predsjednikom kongresa izabran je česki biskup Kaberla, te od svake slavenske narodnosti po jedan potpredsjednik a od strane Hrvata Konjević. Poslije otvo renja kongresa otputiše se članovi njegovi na izložbu pčelarstva u zoologiskom vrtu, a odavle na. banket. što ga je u čast pčelara dao grad Moskva, Na istom palo je više zdravica, među inim u čast kralja srpskog i crnogorskog. Profesor Kulagin izrekao *je zdravicu, za ujedinjenje slave iskih naroda. Orkestar odsvirao je ,,Hej Slaveni“, a dvo- ranom se razlijegali poklici: ,,Na zdar“ Živio“ i ,Ura“. ,Šumi Marica“ i razne druge slavenske pjesme. Drugi i treći dan kongresa držalo se razna predavanja, tičućih se pčelarstva. Kongresu stigli su mnogo- brojni brzojavni pozdravi, među inim i od slavenskog gospodarskog društva u Osijeku. Ruski car zahvalio se na pozdravu kongresa brzojavkom, u kojoj među inim reče: ,Vje- rujem u slavnu budućnost slavenskog -ple- mena i iskreno se radujem, što se ujedinje- nje i učvršćenje bratskih čuvstva odjelnih slavenskih naroda zbiva ovaj put na ruskoj grudi, na našoj drevnoj sabirateljici ruske zemlje“. 1 Dr. Jakov Carić. Primamo tužnu vi- jest iz Livna, da je dne 16. ov. mj. premi- nuo u 29-oj godini svog života Dr. Jakov Carić, upravitelj Ispostave Livno Privilego- vane Zemaljske banke. Laka mu bila ze. mlja a veviljenoj obitelji i rodbini naše sa- učešće. Naši dopisi, Mljet, 15. Augusta 1912. (Gospodarske bilješke. — Oprez vinogra- dari!). — Cijenjeni gosp. uredniče, zamolit ću Vas, da mi u Vašem cijenj. listu ustupite malo prostora, eda napišem par redaka glede gospodarskih prilika našeg otoka. Ove je godine buhač manje urodio, nego prošle godine, cijene su mu bile prilično po- skočile od 130—160 kr. i to uslijed među- sobne konkurencije naših dalmatinskih trgo- vaca. Masline urodiše bez očekivanja, te su do sada zdrave i jedre, a nadati se je do- broj ljetini, jer će se radi suše i vrućine i unaprijed dobro uzdržati. Loza pak, koja je naša uzdanica, napre- duje dosta dobro i ako po nekim mjestima bi- jaše u zadnje vrijeme crv pokazao svoju ra- zornu snagu, ali težaci brižno paziše i poliše, te tako obraniše svoje trude od nemilog nepri- jatelja, kao budni pastiri svoja stada od ne- milog i grabežljivog vuka. Ali sada, kad se približava vrijeme jematve, treba da se ču- vaju od opasnijeg im ,Vuka“, neprijatelja vinogradara poznatog od prošlih godina. On već nastoji i oblijeće po selima, kako da pri- pravi neupućene seljake na niske cijene grožđa, a malo ga je briga, da će od toga biti našem ostrvu ogromna šteta. Svoje grožđe kako vam je, vinogradari, poznato ne pro- dava, te mu je do toga, da se Mljetsko grožđe pogodi preko njegovih ruka, no to ne bi bilo zlo, kad no bi nastojao, da ga mi po običaju prvi pogodimo i dademo naše trude, plodove našeg znoja i naših žulja u bescjenje, Sjećate se plaćanja lanjske godin. na Mljetu kvintal Kr. 21, a isti trgovci istih dana u Lastovu na Kr. 28. Je li to prava deračina i bogu plakat taj ogromni propali kapital našega seljaka! To im ipak nije dosta, pitajte Pava Sršen-Crljenka, Nika Radulja, Mata Ha. dovca pok. Nikole, Iva Sršen, Pava Budro. vića, pa će Vam reći, kakvo je među njimg i agentom trgovca bila razlika. U nekih od spomenutih preko 5300 kg. razumije se štetq spomenutih seljaka. Znao je gospar agenat zabilježiti na ,maticu“, koju naplati od tr. govca, poznato opet i neukost seljaka, pa na njihovim ceduljama nezna tačno napi- sat, da im isplati, koliko od trgovca naplati za njihov račun. Težaci, držte se onih trgovaca, koji vas od vajkada pohodiše, pa bila viša ili niža cijena, a ne onih, koji kao god. 1907 i 1911 dođoše, da sigurno izvade, premoran pos. totak od preko 60% (Sami se hvale i rugaju se, kako dobro znate). Vinogradari, držte se i onih trgovaca, koji pošteno mjere, plaćaju i točno bilježe, a ne, da vam se dogodi, kao g. ;|1909 Ivanu Matani, da mu je bilo zanijekano 50 kr, vrijednosti grožđa, prodanog u Sobri, a mno- gim drugim prošle godine na isti način ne- kim na Kozarici. Prodavajte također grožđe i po vrsti, a ne sve pod jednu vrstu, kao najbolje grožđe od primorja da prodate najcjenje i najprije i tako snižiti cijenu po svemu otoku. Najko- risnije bi bilo seljacima da se nauče prodavati u vinu. Nek proračunaju, pa će se uvjerit. Da se dobije 100 lit. 140—142 kg. grožđa, prema tomu je 100 litara, koje lani prodo na 22 kr. prodo 31.24 kr., a gdje je drop? da se pravi rakija? Sad ko je učinio bolji posao ili oni, koje prodao u grožđu na kr. 22 ili onaj u vinu hektolitar kr. 50? Onaj » Vuk“ u ovčjoj koži, reći će oni, koji je prodo u grožđu, jer je preživio i on je odro jad- nog seljaka. Nemojte se seljaci na one oba- zirat, jer njima je više stalo do njegove nadnice, nego da vi izgubite na hiljade, kao i prošle godine. Ako imate dovoljno bačava, te vam ne bude konveniralo prodati u grožđu, prodat ćete ga u vinu, doći će trgovci, a još ove godine kad nema, nego srednje količine grožđa. Od oturnjanog dropa pak napravite malo vino (bevandu) za kućni potrošak, jer se pametno radeć i štednjom napreduje, ali vrlo dobro pazite za pravljenje bevande, da svaki prijavite Općini ili Poglavarstva, jer ako dozna inače ,Vuk“ osvetit će vam sei tužit vas putem novina ili anonimno, prika- zajući stvar, da se radi to iza tigovinu, 6 da tako naškodi dobru glasu našeg vina Kad bi trgovci samo znali što je ,Vuko“ i što ne bi on počinio, bez dvojbe ne bi išli k njemu, jer bi im on prodo cijeli Mljet za staru cvancigu. Općinskoj Upravi se stavlja na dušu, eda naše vino dobije što bolji glas, da ener- gično zabrani svako prerano trganje grožda.') Zahvaljujem Vam, gosp. uredniče, ns ustupljenom prostoru, a osobito što se Vi uvijek rado odazovete u svom listu, kad s to samo tiče koristi našeg mljetskog te žaks Pučki prijatelj. 1) Nek je izgled uvijek veoma dobro vino 1v8 Hajdić-Kuzme i drugih, koji ne će brat grožđe prije, nogo je sasvim sazrelo. tr