Strana 2 ,CRVBNA HRVATSKA“. Broj 69. mniiččič_ = ==—== = mi m] um sit m «mm m —m— mmm i mu m m—>=>m—m=mm=uuma m mm=—mammma<sm mmm === Zbor hrvatskosrpske rad. napredne omla- dine. Dne 1 rujna o. g. držati će s na Ri- jeci sastanak odaslanika sviju organizacija. Predmetom će vijećanja biti osim unutarnjih pitanja, u prvom redu naše današnje narodno stanje, te ujedinjenje cijele naše omladine svih grupa. Sastanak će biti brojno posjećen. Doći će sigurno i članova omladine do- sadašnjih odjelitih organizacija, jer je sva omladina prožeta istom ljubavi i oduševlje- njem, te će ujedinjena krenuti na rad i borbu za narodni napredak i slobodu. Poljski &las o Jukićevoj osudi. Ugledni poljački list ,,Slovo Polskie,, donio je prigodom osude Jukića i drugova dopis iz Beča, koji je vrlo karakterističan. Za razumijevanje, navest ćemo da je ,Slovo Polskie“ organ poljačke narodno - demokrat- ske stranke, kojoj su kolovođe bivši minis- tar željeznica Glombinski i sveučilišni pro- fesor Dr. Grabski. List je redovito vrlo dobro informiran, pa je za to ovaj njegov dopis iz Beča i karakterističan. Mi ga donosimo u cjelini. Dopis iz Beča glasi: Hrvatski suci u Zagrebu, ti već poznati suci od zanata izrekli su osudu nečuvene strogosti u procesu Jukića i drugova. Da je Jukić osuđen na kazan smiti, dalo bi se donekle razumjeti, kad bi se gle- dalo na stvar čisto s formalnog gledišta. Jukić je pucao na kralj. komesara e da ga ubije. Kugla je promašila cilj, ali je teško ranila činovnika koji je bio skupa s kraljev. komesarom. Nekoliko dana iza toga činov- nik je podlegao rani. Jukić dakle ima život čovječji na svojoj duši ali treba uzeti u obzir cjeli niz olaktnih okolnosti, između kojih je najvažnija: naslijednja umobolja u rodu Jukićevu. Đed Jukićev bio je u zavodu za umobolne, a on sam (Jukić) postupao je upravo kao čovjek abnormalan. Njegovi znanci smatrali su ga luđakom. Međutim su ipak sudbeni psihiatri u Zagrebu izjavili, da je Jukić bio svijestan i prema tome odgovoran za svoje čine. Sudbeni dvor otišao je tako daleko u svojoj bezobzirnosti, da ga nije ni predložio kralju na pomilovanje. Doduše kralj može iz vlastite inicijative ne potvrditi smrtnu osudu te je izmjenut dužom ili kraćom kaznom. Kaznu pak izre- čenu protiv drugih optuženika ne možemo da shvatimo ni s formalnog gledišta. To su sve veoma mladi ljudi. Da ih mađarska poli- tika, provađana u Hrvatsoj podjaruje i da se za nju ne oduševljavaju lahko nam je razumjeti. Ta mađarska politika ima veoma malo prijatelja između Hrv. i Srba, trojed- nog kraljevstva, ali odatle ne slijedi, da se osuđuju mladići, zapravo djeca, na dugi niz godina teške tamnice, za njihove raz- govore pune fraza i bez ikakve političke zrelosti. Kad bi se gledalo na spomenuto nebegenisanje mađarskoj politici, oada bi trebalo zatvorit svekoliko stanovništvo Hrv. i Slav., s izuzetkom gosp. Cuvaja, njegove svojte i najbližih mu znanaca, koji se veoma dobro nalaze zahvaleć sistemu nepotizma, ko- jeg današnji gazda sasvim otvoreno provađa u Hrv. i Slav. Više je nego sjegurno, da će i tu mi- lost vladareva ublažiti ili sasma ukinuti kaznu kao i sve njezine posljedice. + Absolatizam u Hrv. i Slav. traje već dulje vremena. Nema sabora, sve su gra- đanske sloboštine oduzete. Na čelu vlade stoji neodgovorni kraljevski komesar, opunovlaš- ćen daleko sižućom. diskrecionalnom vlasti. Ovakav sistem vladanja, može se shva- titi samo kao časovit i prolazan i to samo u onim zemljama gdje se narod uzbuni. Ali .u Hrv. i Slav. nije bilo ni ustanka ni revo- lucije, zemlja je bila potpuno mirna. Što hrv. narod nije htio izabrati sabor koji bi pristao na sve zahtjeve banova, koji su poslušni izvršitelji političko administra- tivnog sistema mađarskog, naperenog na ništenje zemlje i samostalnosti ustavom za- jamčene, to je doduše za Mađare veoma neugodno, ali im ipak ne daje nikava prava, da sa Hrv. i Slav. postupaju kao zemljama oružjem osvojenim. Grof Stiirgkh, kao austr. min. predsjed- nik, imao je već prilike da se uvjeri,:da se pitanje Hrvatske u istinu tiče i Austrije, a tim većma tiče je se obustava ustava u Hrv. i Slav., pošto se to protivi izričitom slovu i duhu nagodbe od g. 1867, na kojoj se te- melji garancija trajnog podržavanja ustavno- sti s jedne i s druge strane Litave. Već se sada može držat za stalno, da će na jesen hrv. pitanje.biti opet na dnev- nom redu u parlamentu, ako se do tog vre- mena mađarska vlada ne odluči da povrati ustav u Hrv. i Slav. i ne uništi proces Ju- kića i drugova. Sljska, nastićijada. Primamo molbom da uvrstimo u naš list : Izvidi, koji sa proti potpisanim bili po- vedeni na temelju dojave Fra Lovre Ko- vačevića sudu, završeni su i državno je od- vjetništvo Fra Loyrinu dojavu bacilo ad acta ne nalazeći nikakova temelja, da proti potpisanima postupa. Na isti način je drža- vno “odvjetništvo odustalo od svakog pro- gona i proti onoj osmerici, na koje su te- kom izvida kušali Fra Lovrini pomagači da protegnu dojavu. Ovako je svršila afera s famoznom sinj- skom urotom, koja je imala da naš siroma- šni narod liši glava kao što su Fra Lovripa, Tadićeva, Stuparićeva itd. Naprotiv našlo je državno odvjetništvo, da stavi pod optužbu Grgu Arića i Božu Pandžu, koji su prema dojavi Fra Lovrinoj imali biti svjedoci, te Lovru Čurkovića, koji je služio kao posrednik između istog Fra Lovre i gornje dvojice svjedoka. Optužnica je svoj trojici uručena, a pot- pisani mole javnost dalmatinsku, da posvete nešto pozornosti ovoj aferi, koja će u čita- voj njezinoj golotinji otkriti gnjilež te vlada u jednom dijelu općine i manastira u Sinju. Sinj, 23. kolovoza 1912. Dr. Prvislav Grisogono, Mirko Tripalo, Nikola Catipović, Stjepan Milun, Dušan Tripalo. Narode! Nema tome mnogo vremena, kad je zidinama našega grada odjeknuo jaki glas protesta, izraz najdubljeg ogorčenja proti sili, tiraniji i bespra- vlju. Nema niti šest mjeseca, da se je rodoljubno dubrovačko građanstvo na onoj impozantnoj skupštini pri- družilo ogorčenom prosvjedu cijelog našeg naroda hrvatskog i srpskog imena, proti svemu onome, što u kulturnom svijetu danas nažalost znači ime: Hrvatska. . Hrvati! Srbi! Kad se je pred šest mjeseci pro- lijevala hrvatskim sveučilištem i za. grebačkim ulicama krv — omladine tvoje Narode, nađosmo se svi mi, koji istim jezikom govorimo, i istim životom živimo, još do tada rascjep- kani i razdvojeni, u jednom taboru. Gradovima našim zaredaše skupštine, prosvjedi se sa svih strana digoše, i mi mišljasmo, da je gruboj sili kraj. Ali da, tiranin nije zadovoljan sa još neosušenom krvlju. na sveučilišnoj rampi, već napunja tamnice mladim, i poletnim i zanosnim ljudima: Si- novima Tvojim Narode! Otvorio je vrata teške vobije! Podigao je vješala ! Narode! Ujedinjena omladina svijesna svoje dužnosti i buduće zadaće u kultur nom i političkom pogledu i uočivši sve ovo što se događa u domovini Jedinstvenog Naroda: Hrvata, Srba i Slovenaca, ide zatim da uništi zadnje ostatke razmirica i nesporazuma, te solidarno i jedinstveno istupa u ve- likoj borbi za pobjedu: Macionalne ideje! Stoga svi vi koji zajedno s omla- dinom svojom čuvstvujete i osjećate, svi vi, koji ne nalazite granica iz- među onoga, što se nazivlje hrvat- skim, srpskim i slovenskim, već to smatrate Jednim tijelom, Jednim Na- rodom, svi vi kojima je cilj: Ujedi- njenje i Sloboda!, pohrlite u petak 30. ov. mj. u 8 sati večer u BONDINO KAZALIŠTE na pouzdani sastanak, kojega sazi- vlje ujedinjena dubrovačka omladina. Građani! Radnici! Trgovci! Obrtnici! Dokažite i ovom prigodom, de movinom našom razglašeni patrioti- zam dubrovačkih građana! Odazovite se pozivu omladine i u petak na ve- čer gromko manifestujte za- ideju narodnog jedinstva, a prosvjedujte proti sili i bezakonju! Živilo jedinstvo Hrvata, Srba i Slovenaca! UJEDINJENA DUBROVAČKA OMLADINA (slijede potpisi). Lične vijesti. U nedjelju je stigao U svoj rodni grad Dubrovnik naš proslavljeni književnik Ivo Vojnović. Misli se zaustaviti u gradu nekoliko vremena. Dobro nam došao ! Pouzdani sastanak držaće ujedinjeni dubrovačka omladina u Bondinom Pozorišti u petak 30 o. m. u 8. sati na veče, Na si tanku će se gavoriti o nesnosnim prilikam? u domovini i sveukupnoj narodnoj akciji * ovim teškim danima. Pozivljemo cijelo naš '