REESE SOS DADE MT DOTA DJ Mir 3 RO ie: = Ab - EEL Strana 2 CRVENA HRVATSKA“. nn ministara, pa nek im naloži, da se pobrinu, da čim prije svrši ovo žalostno i sramotno stanje u Hrvatskoj. Nek se naš ministar ne brine za tursko-talijanski rat, jer ima i u svojoj državi nešto što je gore nego rat: imade škandala nad kojima se zgraža cio kulturni sviet. Iza dr. Rybara govorio je podpredsjed- nik Hrv. društva ,Strossmayer“ arhitekt Ko- staperaria, također zanosno. Općinstvo je bilo oduševljeno, te je pri- milo resoluciju simpatije i solidarnosti sa gaženom braćom, uz brojne poklike proti Cuvaju. Iza skupštine imala je povorka izaći vani, da demonstruje, ali je silni pljusak to onemogućio. Skupština je trajala sat i po i pokazala, kako misao narodnog jedinstva osvaja sve to više zemljište, te se, uza sve komesari- jate i procese, približuje svome cilju. Guvajeva audlenclja. U utorak je kome- sar Cuvaj bio u Ischlu od kralja primljen u audienciju, koja je potrajala sat i četvrt. U ovoj je audienciji komesar Cuvaj podas- tro kralju izvješće o položaju u Hrvatskoj. Službeno saopćenje veli, da će stvari u Hr- vatskoj ostati pri starom i da neće nastu- piti nikakova osobna promjena. Pregovori u Bosni. Neke novine javljaju, da će skoro opet započeti pregovori između zajedničkog ministra financija viteza Bilins- kog i stranaka u bosanskom saboru. Suspensija ustava u Bosni? Vijesti o suspeusiji ustava u Bosni šire se i dalje. 'To se dovodi u svezu sa pooštrenjem tursko- bugarskog sukoba. Arheložke izkopine u Dalmaciji. Na sve- čanu proslavu 23-godišnjice obstanka Hrvat- skog starinarskog društva u Kninu i 600 godišnjice smrti slavnog bana Pavla I. Šu- bića, privezati će se jedan na široko zasno- vani sustavni arheoložki rad, u koji se po- lažu najveće-.nade. Nastojanjem rečenog druš- tva odpočeti će naime 2. rujna t. g., dakle sutra dan iza proslave, razodkrivanja zna- menitih izkopina u Šupljaji (Burnum), iz- među Knina ii Kistanja, gdje se nalazi mno- žina rimskih, a ponešto i staro-hrvatskih spomenika. Izkapanja se imadu provađati na trošak c. k. arheoložkog zavoda u Beču, a nazorom posebnog povjerenstva, koje sači- njavaju savjetnik Ć. Iveković, profesor Dr. . Abramić i revni društveni predsjednik O. Vjekoslav Marun. Naši dopisi. Blato, polovicom kolovoza. (Pitanje poljodjelske škole), Naše ak- tuelno pitanje osnovanja jedne poljodjelske škole u ovom kraju, regbi i ako nije zasta- rjelo da je usnulo snom blatsko-velolučkog indiferentizma i apatije, kao i za slična opće narodna pitanja; pa moradoše progovoriti u jednom od predzadnjih brojeva ovog cij. li- sta, s namjerom da probudi pitanje, tko? Svakako mlada velelučka sila, sa manje po- letnog duha a razmjerno više fakata; kojoj bije domorodsko srce, kojoj nije svrha scar- latanirati sebi masu naroda; već što je ple- menito, pruža mu se prigoda potaknuti du- žne zagovarače ovog naroda, ćuteći iz čiste savjesti da mu je narod gladan i sputan bez gospodarske naobrazbe. Plata i poslje- dica velelučkom člankopiscu nad pozabavlje- nim pitanjem, biše: da je postao žrtvom krivog shvaćanja sa strane Blaćana, prigo- varajuć mu da je pisao kao . . . velolučanin. Nije mi svrha da branim člankopisca već žalim, da naši ljudi -moraju uvijek zlobno krivo shvaćati, dopise i članke iz ovih kra- jeva pisane dobrom korisnom namjerom; pa hoću da konstatiram pravi cilj pisanja, bu- dući člankopisac kako je izgledalo po svemu dobro upućen u predmet, pisao je kao što sam ga shvatio ja. On je mislim pisajuć ni- šanio da samo osvježi pitanje, a da je znao da će biti onakvih prigovarajućih individua, on bi bio i te kako dobro maznačio argu- mentirajuć: kako se velolučani ne će pod- nijet ovim pitanjem, kao pitanjem c. k. kot, suda i por. ureda; kako ta škola neće biti: niti u Velojluci, niti u Blatu, a niti dalje Veleluke put: ,Šćedra“ ili prama velikom moru italskom, već gdje u sred polja na \ \ \ Bro, zgodnom položaju, a kamo razumi in. među Blata i Veleluke. — Ne čudi, i. deći vas zabezeknutih otvorenim "| jer nije ovo prva stvar da je nerazboriti, shvaćate i da je? prvi put da se uhv, * torturi i još koječem, iznijevši autentičn Zamjerit će mi se da sam odvey. svetio pisanje i upro pozornost velolu,, člankopiscu, a malo zabacio glavno pi, o kojem sam započeo; s toga sam bez. mnje i više nego sjeguran, da ću zbog. forme dopisa i ja biti bačen u ukorijenj. zlobno rešeto blatske t. z. inteligencije, g, će me rešetati i rešetajuć u meni naći oni, da sam u poznanstvu i dogovoru ; spomenutim člankopiscem i koli zna još ke ješta kao obično, ako im ne bude po ćudi Dočim ja nit najmanje poznam tog pot pisanoga ,velolučanin“ i tako naravno ne mogu niti biti dogovoren š njime; predsta vio sam ga kao mladu silu jer sam više nego sjeguran, da članak onako od srca na. pisan u ovakovoj formi, ne može potjecati ispod pera jednog starijeg velolučanina; 4 ne budem li ga ja na opisapi način dobro shvatio, ima slobodne ruke da ono pobije, Ajmo da vidimo. Sada da izjavim zašto sam se pozabavio š njime, a ne započetim predmetom. Jer u koliko se mora pohvaliti iznesak onoga član- ka, objektivnost i nepristranost velolučanina, u toliko se mora žaliti da se sa strane bla- ćana i velolučana slabo i to obratno daje važnosti, ovakovim i sličnim dopisima i član- cima koji se bave opće velikim pitanjima; ali oni naravi osobnog polemizovanja, a za te se interesira svatko. Slabu svjedodžbu podavate sebi samima! Ta ili vam ne pada na um da svatko krije nešto za sobom ? .la dna li je nada sa individuima ovakve ns ravi u budućnosti Blata i Veleluke! Suviše ću da zahvalim velolučkom član- kopiseu, pa tko bio da bio, u ime svih želj- no očekujućih — naroda — za postignuće te škole; što je napisao članak kao pravi patriota i što je on progovorio, kad ne će obvezano i savjesno dužni kao samo savje- sno dužan, pa ću i ja da progovorim; ali und das iisterreichische Kiistenland. Vortriige ge- halten im Miirz 1910 anliisslich der ersten Wiener Universitiitsreise von Professoren... Herausgegeben im Auftrage des Rektorats der Universitiit = Wien von Prof. Dr. Ed. Briickner. Wien und Leipzig. Franz Deuticke 1911. (Nastavak) (15) »Staroslovenski bijeli vez iznio je ne- nadani svijet krasote, iznio je oplemenjeni život, kakav od mase drugog naroda nikada nije bio zamišljen ni u snu. Bijasmo svla- dani od obilja, što nam se stavilo na palok, pa se često sjećasmo udivljenjem stare Sla- vljanke, koja je bila sposobna, da izradi svo- jim razumijevanjem, probranim ukusom i otmenošću svoga nagnuća tako] izvanre- dne posle“, Osim gnjidanja slavenska je tehnika bi- jelog veza i ,vitanje“ (Tambourier-Hikelsti- ckerei), što ovdašnji evropski obrt dobro na- sljeduje na makini. I vitanja će brže nestati u narodu, a samo se sada provlači po tan- koi redini, u Dalmaciji po tilu ili batistu, Šareni vezovi po pismu imaju dosta naše tehnike, pa ce vez bijeli obično može vesti i šareno. Ovo su glavni šareni vezovi : 1. Pečki našav ili našvavano. Vez u svili jednolišce. Ovo je u Hrvatskoj ,opatički na- šiv“ (Gleichseitige Flachstickerei, vorgezei- ehnet. Broderie de deux cotćs ćgale, point plat). “ 2, Plosni rez ili pljoštimični vez (Flach- stickerei ungleichseitig). Ovi su se zašarci radili osobito u srednjemu vijeku za izva- đanje svetiteljskih likova, grbova itd. U nas je bio u običaju u Srbiji, gdje su vladarice vezle ikone, barjake krstaše itd., a dan da- našnji se namjenjuje na trista načina kao punto pittura (Schattieren). 3, Redak je isključivo drevni slavenski motiv u svili (Gleichseitige Seidendamast- stickerei, altslavisch, point slave en soie co- lerće). 4. Vezovi dinđama (Perlenstickereien). Ki- ćenje biserom, merđanom itd. Poznato je u narodnoj pjesmi: biser, zlato, biljur itd. ,,Bi- ser-kite i kamenje drago“. 5. Vijeno, nizac, niza i razniza. Ovo je niz dinđom (šarenom), udara se onako pro- stim okom na torbe, pasove, upliće se konju u grivu itd. (Glasperle). 6. Veozvi ilikom (đinđe od olova ili kosi- tera) — n. p. Kaludere dindere, ne đinđeri Mare itd. 7. Aplikacije, nalijepi i optoke svilom, čo- hom itd. 6 8. Gajtanli-vez ili vez širitom. Ovo rade terzije (Schnurstickerei). 9. Građa na izriz ili rize (Tuchmosaik). 10. Aplikacije od kože (Bildstiickerei). Meće se na kožuhe, torbe, pasove itd. Ovih je zadnjih radova u nas na grli- ćima i terlucima (musivisehe Stickerei). 11, Verugani vez, prošvić, zvrkovanje ili loza (Kettelstich). Ovo je kao vitanje po po- stavu, a ovdje je po čohi ili rizi, Dosta ga je u Arbaniji. “ U nas se od pamtivijeka zlatom vezlo brojem, pa su poznati zlatni ćenari (kraji)i pirliti na pašmagama, kavedima itd. Ovo su naši motivi zlaćanog veza (brojem): 1. Telujak (Golddrahtarbeit). Ne veze 8% više, a prije je bilo ove tehnike u Herceg- Bosni i Maćedoniji. 2. Suhozlatica : murver, kalbur, redak, pe- zent itd. : 3. Vala (Spitzenarbeit in Gold und Seide. Point i | aiguille en 01).