Strana 2.
grku čašu pod trnovim vijencem, ali kako
kaže vladika 'pjesnik u Gorskom Vijencu :
Težak vljenac, al je voće slatko,!
Vaskresenja ne biva bez smrti.
Ništa neće to pomoći bahatosti poto-
maka Arpada, još će to više uzavriti prsa /
i jače potaknuti ljubav kod južnih Slavena,
a osobito kod Hrvata i Srba, za borbu za
njihova sveta, ustavna prava! — Zar su
Madžari zaboravili njihovu ljutu borbu za
svoja ustavna prava u doba apsolutizma u
našoj monarhiji? Zar i njihovi borci ni-
jesu iskasapili carskoga komesara Lamberga
naimenovana. za Madžarsku na sred mosta
između Bude i Pešte? Zar i njihovi sinovi
nijesu zadrhtali i svisnuli na konopcima
vješala na zapovjed strahovitog generala
Jul. bar. Haynau u Pešti i Aradu?!! Zar
se oni nesjećaju zanosa i plemenitog do-
moljublja svoje mladeži, koja na poklič pje-
sama Aleks. Petiifija (Petrovića) ,,Na noge
Madžari!“ i pjesme, prave madžarske mar-
siljeze ,Sad ili nikad!“, bunila se i borila
se oružjem u ruci za svoja narodna i usta-
vna prava! Ovo je povijest i čini, a nika-
kva bajka! Nebijaše li to borba za neodvi-
snost i prava krune Sv. Stjepana, neodoljiva
i za njih sveta?!
Da ustanu iz grobova svojih Košut,
Klapka, Baćani i drugi domoborci madžar-
ski, prva bi im dužnost bila, uzeti bičeve
te izbičevati sve državnike i one magnate
madžarske, koji njihovom ogavnom 'i netak-
tičnom politikom, njihovim neopravdanim
imperijalizmom i protuustavnim i protuza-
konitim zatiranjem nemadžarskih narodnosti,
ruše glavne stupove, na koje se opire mad-
žarska država.
Hrvatima i Srbima u Dvojednici sapete
su ruke verigom apsolutizma, jer ustav je
suspendiran a Cuvaj žari, pali. Oni su po-
stali raja.
,Golu raju na repovih vode
Slijedi konjske na konopcu trage
Mili Bože, što je raja kriva?
Što je kriva, kriva što je živa!“
Da nebi krivo bilo i drugom bratu Sr-
binu, ošinuše Madžari i njega po šiji, uni-
CRVENA HRVATSKA“
štiše srpsku crkvenu autonomiju u Dvojed-
nici i u Ugarskoj, a sve ad majorem glo-
riam Ungaricae constitutionis!
U Buda-Pešti uvrtili su čavo u glavu
da Hrvati i Srbi stvaraju urote, da će4 po-
dignuti ustanak i koješta zamišljaju i fanta-
ziraju, a sve za to, jer im nije savjest čista.
Znaju da su vinovnici i kršitelji ustava, a
da opravdaju svoje šovinističke namjere i
svoj smišljeni imperializam inscenirali su po-
moću Nastića i drugova veleizdajnički pro-
ces. Svaku naglu i neopreznu griješku naše
domoljubne mladeži izrabljuju u egoistične
svrhe velikog Orszaga madžarskog. Nije
svake sile do vijeka a pritisnuto jače sve
na više skače!
Uzalud i Nijemcima ,,Svenjemački Sa-
ez“ koji ide na to da ne samo austrij-
ske njemačke zemlje - pridruži njemačkom
carstvu, nego po smislu jedne resolucije
usvojene na kongresu u Karlsruhe g. 1910,
da treba s vremenom da Belgija, Holandija,
Danska, veliki dio Švicarske i baltičke ze-
mlje u Rusiji padnu pod stablo velikog
carstva njemačkog kao zrele kruške. Zaludu
Nijemcima ,Društva njemačkih prijatelja
Balkana“, kojem je poglavita misija da radi
tobož na jačanju privrednih, trgovačkih,
umjetničkih i naučnih veza između Njema-
čke i Balkanskih Država a onamo u stvari
sa njihovim Wirtschaftsfeldzug-om rade da
nam ekonomski sapnu i ruke i noge, pa da
tako postanemo i politički robovi. Zaludu
njemački nacijonalni ekonom prof. Dr. Wa-
gner izrazio se: ,Mi se neodrićemo Beča ni
Praga, valja da propane Srbija da ugine
Slavenstvo!“ Zaludu prof. Dr. Lenz govo-
rio je: ,Ne smijemo da žrtvujemo dvanaest
miliona Nijemaca! pNjemačka je domovina
svuda, gdjegod se Njemački govori, u Českoj,
Tirolu, Kranjskoj, Dalmaciji . . . !“ Ništa im
neće pomoći, naša nacionalna iveljent je već
tako jake žile zahvatila da njihovi drzoviti
udarci raspršit će seo maš žiloviti otpor
kao valovi o tvrdu brid.
Borimo se, branimo se, nedajmo se.
Rekoh borimo se jer je u borbi spas. Uspje-
šno pak borićemo se ako budemo svuda na
Broj 72.
juga složni, kad budemo batalili naše sitni.
čke sporove i raspre, kad brat bratu u svim
zemljama na jugu bude pružio ruku pomir.
nicu. Svi za jedno uže! Borimo se i nastoj.
mo pobjediti naše protivnike, jer, po onoj
Virgilijevoj, ako ne: pobjedimo :
Una salus vietis, nullam sperare salutem!
xy.
Pouzdani sastanak ma Korčuli.
Narodni zastupnici gg. Lupis i Dr. Gia.
nio sazvali su za prošlu nedjelju u 9 ura u
jutro pouzdani sastanak na Korčuli sa dne.
vnim redom: Prilike u Hrvatskoj. I ako je
bilo odlučeno obdržavanje sastanka u zadnji
čas, tako da se u nekim selima doznalo tek
u subotu večer, ipak nekoliko stotirla kor.
čulanskih građana i seljaka okolnih sela na
puni općinsku vijećnicu. Općinska dvoram
bila je dupkom puna gospođa, gospođica,
inteligencije, seljaštva i radništva. Sastanku
su prisustvovali i odaslanici , ujedinjene dubr.
omladine“ gg. Dr. Ljubo Leontić i Josip
Dimović svrš. pravnik.
Nešto malo poslije 9 sati otvara sasta
nak kao sazivač mar. zast. g. Lupis i moli
prisutne da izaberu predsjednika i ostale
funkcionere zbora. Na predlog g. Nika Cvi-
ličevića, tehničara izabran je za predsjednika
nar. zast. Lupis, a zapisničarom g. Vicko
Dračevac, pravnik.
G. Lupis zahvaljuje se na iskazanom
mu povjerenju, moli prisutne da dobro sa
slušaju gg. govornike, jer se radi s jedne
strane o nasilju: i tiraniji, a s druge o na
šem narodnom ponosu i časti te podjeljuje
riječ prvom najavljenom govorniku g. Niku
Cviličeviću, tehničaru.
3osp. Niko Cviličević izrazuje najprije
veselje, što se jednostavnom pozivu naših
narodnih zastupnika, a bez ikakve agitacije
odazvaše tolike stotine naroda. Rado kon-
statira da je tu zastupano cijelo pučanstvo
općine Korčula, bez razlike staleža i spola.
To je najboljim dokazom, kakvim čuv-
stvom, kakvom boli narod naš, otočanin naš
J. Boglić; Crtice opće putologlje
(Nastavak)
Ovim se diatesama može još nadodati i
granulozna, koju mnogi ljekari smatraju
različitom od tuberkulozne. Neki su hoćeli
da postoji i hydropična diatesa, nu ovu treba
izključiti iz broja diatesa, jer hydropisis u
opće govoreći nije drugo nego simptoma.
Treba također izkjučiti i mukoznu, biliosnu,
purulentnu, sifilističnu šešastu diatesu, a to
stoga što su mukozna i biliosna nesavršeno
opredjeljene, a purulentna nije nego: neka
infekcija, a sifilistična i šešasta ne smiju biti
pobrkane sa diatesama, jer su one nemoći,
koje ne proističu iz unutarnjih uzroka, nego
iz upijanja virusa, koji inačije djeluje, nego
li diatesa. Neke su osobe takova raspoloženja,
da djelovanje kakvih np. funkcija ili vanjski
utisak, pobuđuje u njima fenomene sasma
različite nego li u drugim osobama premda
u istim okolnostima. Tako np. neke osobe
padu u nesvjesticu kad dulje motre kakve
predmete ili dulje vremena kleče. Neke se
pak oderu da rečem od svrabeža, ako jedu
kakve podražljive hrane, neke pako osjeto
na sebi neku euukciju, ako su izloženi stu-
denoni zraku, miože se slučiti, da koju osobu
spopade intermitentna ognjica, ako joj se u,
ureteru uvuče pipaljka (sonda). U ovim slu-
čajevima treba predpostaviti neko iznimno
razpoloženje, uslijed kojega, djelovanje uz-
roka, tako uzdrma neke, da u njima pobu-
đuje jake fenomenć, dok drugim to ne smeta
ništa. Ovakovo se raspoloženje zove idiosi-
nerasia (samosjet). Uzroci predraspolagajući
(preedisponentes) bilo oni opći ili individu-
alni mogu složno ujedno ili napose djelovati
na postanak kakve nemoći. Djelovanje je
jače, čim složnije, tj. kada su sva djelovanja
složna, da upečate da rečem u ehonomiju
jednu istu modifikaciju. Pošto individualna
predrazpoloženja množine osoba rijetko kada,
da se slože sa općom predrazpoloživosti,
slijedi, da nijedna nemoć ne napada od jed-
nom sve stanovnike istog mjesta, ako nije
po srijedi kakav zarazni početak, da neo-
visno o kojoj bilo predrazpoloživosti djeluje
kao spečifični uzrok. Nemoć koja se razvija
pod uplivom pomenutih individualnih pred-
razpoloživosti, napada samo na jednu trećinu
ill četvrtinu stanovnika jednog mjesta, oso-
bito jednu desetinu i još manje. Ima sluča-
jeva, koji se mogu dokazati, da osobe, na
koje padaju dominatne nemoći, to su one
osobe koje su radi individualne predraspolo-
živosti šposobne da osjete upliv |općih pred-
razpoloživih uzroka, Evo primjera. One osobe
biliosne ćudi, a koje se [hrane životinskom
substancijom, često se razbaljaju od biliosne
afekcije, dok one, krvne ili linfatične ćudi,
manje ćute afekcije općih predrazpoloživih
uzroka, jer u svojoj kostituciji imadu nešto.
što se opire bolesti. Tako neki so u jedne
kim okolnostima rijetko, ili lagano razbaljaju,
dok drugi češće i teže. Naravno da i ovomu
ima mnogo iznimaka, Predrazpoloživi su
uzroci sami po sebi dostatni, da porode veći
broj nemoći. Nemoći koje iztiču iz ovih u%-
roka, mogu se razviti na osobama gdjegod
se one nahodile, bez sudjelovanja općih pred
razpoloživih uzroka. Angina np, pneumonijs
itd. premda su česte u nekim dobama od
godine, ipak se mogu pojaviti u svakoj dobi,
radi samoga djelovanja predrazpoloživosti.
Za to vidimo, da radi zločesta upliva pred
razpoloživih općih uzroka, vladaju istodobno
različite nemoći i često se porađaju neke
afekcije, makar protivne one bile i samo)
ćadi individualnih predrazpoloživih uzroka
Tako np. mogu se razviti infiamatorne (ups
ne) nemoći i kod onih, koji prebivaju u mje*
tima, gdie su hydropisija i škrbat individualos
predrazpoloženja, dapače i ako su ove pro