Strana 2,

»CRVENA HRVATSKA“

Broj 73.

u mr onaj

omladine. Govori mladenačkim zanosom o
narodnom jedinstvu i spominje ujedinjenje
Italije. Njegov je govor burno pozdravljen.
Presjedatelj podijeljuje riječ odaslaniku du-
brovačke ujedinjene omladine svrš. pravniku
g. Niku Caputu, Govornik obrazlaže uzroke,

koji su doveli omladinu dubrovačku da se '

ujedini. Sam je kao pravaš gledao u Sxrbu
neprijatelja, danas gleda u njemu brata.
Ovako ujedinjeni dospjeti ćemo k svom ci-
lju — k slobodi. Govornik je živo aplaudi-
ran i njegove riječi primljene velikim odo-
bravanjem. Za njim govori odasl. dubr. uj.
omladine svrš. pravnik g. Josip Dimović.
Govori zanosno o Jukiću i drugovima. Okru-
tna tiranija stvorila je tip omladinca, koji
pregara sve svoje za velike ideje narodne
slobode. Omladina današnja ne preda pred
grozotom vješala. Gleda mirno u budućnost
puna vjere u pobjedu. O Jukiću i drugo-
vima govori tako toplo, da je publika oči-
gledno ganuta i provaljuje u zanosno kli-
canje. Govor g. Dimovića je neprestano pre-
kidan burnim aplauzom a na koncu pozdra-
vljen gromkim povicima. Presjedatelj podje-
ljuje besjedu odaslaniku dubr. ujed. omlad.
pravniku g. Mirku Hoppe. Bio je srpskim
radikalom i negirao hrvatsko ime — bio je
takav do onog časa, kad se u Zagrebu de-
sio atentat. Sada je najoduševljeniji pristaša
narodnog jedinstva. Analizuje uzroke, koji
su na njega djelovali. Govori dalje o sluči-
vanju naših rastavljenih sila, o sjedinjenju
»Sokola“ srpskog i hrvatskog. Potiče braću
Cavtaćane da osnuju srpsko-hrvatski sokol.
Govornik je prekidan aplauzom, a na koncu
živim odobravanjem pozdravljen. Javlja se
za riječ odaslanik dubr. ujed. omladine g.
Dr. Ljubo Leontić. Bučne proteste ne voli.
Nije prvi ovo slučaj, da nam prepredeni
Beč i Pešta šalje Cuvaja. Spominje ilirski
pokret i Strossmayerovo jugoslavenstvo i
sadašnju treću fazu razvitka te ideje. Vazda
smo sami bili krivi svom jadu. Srbija se
bez ičije pomoći otresla turskog gospodstva.
U nama je naša snaga. Ne čekajmo pomoć
)vrope. Za Tursku se ministar inostranih
djela zauzimlje, a onoga, što se u Hrvatskoj
događa i Turska bi se stidila. Govori o po-
zitivnom radu i sjedinjenju našem. Obraća
se na koncu našim majkama i sestrama i
pozivlje ih, da u ovom duhu odgajaju svoju
djecu i braću. Govornik je burnim pljeska-
njem pozdravljen. G. Niko Moretti obraća
ge kao Cavtaćanin svojim mješćanima. 'To-
plo preporuča da se klone lokalnih razmi-
rica i da rade zajednički. Spominje sve mi-
nule lokalne borbe i tumači, kako su one
nepovoljno djelovale na prilike u Cavtatu.
U nadi da će sada drugačije da bude srda-
čno pozdravlja novu eru. Zanosom Cavta-
ćani primiše njegovu besjedu. G. Niko Ti-
sinović predlaže resoluciju u duhu one du-
brovačke resolucije i dodava dvije tačke, u
kojima se pozdravlja naše emigrante u Ame-
rici i njihov rad i pozivlje sav narod da
poradi na osnutku ,,Narodnog vijeća“, Prije
no će raspustiti sastanak, g. presjedatelj kra-
snim slovom završi, Pozivlje prisutne da se
mirno i dostojanstveno raziđu; jer ono, o
čemu se na sastanku govorilo, ozbiljno je i
sveto. Još jednom zahvaljuje građansivu za
onoliki interes i dukr. ujed. omladini za nje.
zin požrtvovni rad. Prisutni poustadoše i
zapjevaše ,Hej [Slaveni“ i mirno se razi-
đoše.

Domaće vijesti.

Hrvati, trčite u Beč, Kako bi to bilo,
da se Hrvati ne odazovu, kad Rim zove!
Oni se moraju pokazati vijerni sluge; dok
u Beč ne idu ni Poljaci ni Česi, Hrvati
hrle, da se pokažu, da su oni još i danas
uzdržali vijernost Rimu, onome Rimu, koji
je pred hiljadu godina uništio hrvatsko kra-
ljestvo, nekoliko stotina godina kasnije češko
a napokon poljsko. Da, sami Hrvati trče u
Beč, ali kao Hrvati ne smiju da se iskažu.
Kao što im Rim ne da ni Boga moliti po
starostavnom pravu u svome jeziku, tako i
u Beč ih pozivlje, da ih sakrije. U odboru
za procesiju bilo je govora, da će Hrvati
hoditi svi zajedno, ali gdje pak, što bi to
bilo! Htjelo se prihvatit zaključak, da Hr-
vati iz Dalmacije idu za sebe, a oni iz
Hivatske ujedno sa Mađarima pod oznakom
»Ungarn“! Ali, kad je već to bilo skoro
zaključeno, došlo je na pamet jednom od-
borniku, da to nije moguće sprovesti, pošto,
da su danas takove prilike između Mađara
i Hrvata, da, kad bi bili zajedno, moglo ,bi
se u procesiji dogoditi nereda. I samo zato
biti će valjda zajedno, ako ih drugčije ne
razdijele. Trčite, trčite Hrvati u Beč, Rim
Vas zove!

Promjene u Bosni? Govori se, da će
doći do važnih promjena u Bosni. Bit
će odijeljena civilna od vojničke vlasti. Bit
će kreirano mjesto civilnog guvernera. Prvi
civilni guverner imao bi biti barun Pittner.

Pismo iz Zagreba.

Zagreb, 8. rujna 1912.

 

Gospodina se Cuvaja, ma da smo se
pouzdano nadali i ma da nam je to još i
danas najvruća želja nismo riješili i skinuli
ga s vrata. Ali u njega je više sreće nego
pameti, pak mu je i ovog puta sve bez nje-
gove zasluge pošlo za rukom da još koje
viijeme ostane u Hrvatskoj. Prilike u vanj-
skoj politici, napose napetost na Balkanu
gdje može svaki čas buknuti rat uplivisale
su kod mjerodavnih faktora, da se još neko
vrijeme uzdrži komesarijat. No svakako —
tako nas za utjehu ili možda samo zavaraju
— iz Beća i Pešte ne će sastanak delega-
cija zateći Cuvaja kao komesara, jer da u
Beču dobro znadu, da se u tim delegacijama
ne bi vodila riječ o stvarima, koje su sta-
vljene na dnevni red, već o događajima u
Hrvatskoj. Pa i doista ti su događaji «pre-
vršili već svaku mjeru, te prelaze u mahni-
tanje. Cuvaj, kad je vidio, da ne može us-
pjeti bacio se na nisko lično osvećivanje.
Novine i novinari pak su prvi pod udar i
on je poduzeo sve, štogod je mogao da ih
uništi i šikanira. Na dalje već ne ide, nema
se čime da ih šikanira. Sad je došlo na red
građanstvo glavnog grada Zagreba kao i
osveta Bosni, Dalmaciji, Istri, kojima kad se
inače Cuvaj nije mogao da osveti, zatvorio
je vrata učevnih zavoda hrvatskih. Dok se
drugi narodi diče, kad mogu posve stranom
narodu otvoriti i učiniti pristupačnima vrela
znanja i umjeća, koja su općenita, ljudska —
Cuvaj ih zatvara pred rođenom našom bra-
ćom. Napose se zagrebčanom osvećuje ba-
civši ponajprije zagrebačke učevne zavode
izvan Zagreba te ih onda stavlja još pod
policajnu pasku, tako da policija odlučuje,
tko će u školu, gdje će stanovati — a škol.

ske oblasti i učiteljstvo nisu niko i ništa,
Skolske iskaznice, nisu kako bi možda tkg
mislio uvedene radi higijenskih razloga, dy
možda učenici ne bi stanovali po nezdravin
prostorijama i stanovima, već su uveden,
radi osvećivanja nad onim građanima, koji
ne pušu u vladin rog. Tko nije poćudan
vladi, taj nije sposoban i ne smije da drži
učenike, pa makar stanovao u najhigijenski.
jem stanu. Da ne bi možda bilo izigravanja
ovih odredaba policajni špicli idu od kuć
do kuće i pregledavaju stanove, uhode djake
itd, — Pošto i u profesorskom stališu imads
osoba, koje vladi nisu po ćudi — a to zato,
jer ne taje, da i njima današnja vlada nije
po ćudi, to je izdana dapače naredba, d
će se disciplinarno postupati proti onim
profesorima, za koje se pokaže, da su pri.
pustili k maturi djaka, koji nije dovoljno
spremljen ili pak dali prvi red onom djaka,
koji toga nije zaslužio, A to će konstatovati
školski nadzornik, koji će od vremena do
vremena obilaziti učevne zavode i praviti
t. zv. ,štihprobe“. Što ovo znači i dokle
može dovesti suvišno je spominjati.

Inače se prepoštovani g. Cuvaj ovih
dana sa svog lutanja po Štajerskoj i Kranj-
skoj, te Austriji povratio. Samo je nešto od-
već mučaljiv i tih. Inače kadgod je on u
Zagrebu uvijek je na Markovu trgu živo.
Ili su kakove deputacije ili kakve konferen-
cije — ili pak žurovi Njezine presvijetlosti,
na kojima se za jedan galantni poljubac
ruke dobiva viši plaćevni razred itd. A sad
svega toga nema. Da nije još onih žandar-
skih bajuneta, koje izviruju iza svakog ugla
Markovog trga, izgledao bi cijeli Markov
trg sa banskom polačom kao kakav ukleti
grad. Da li se možda sam Cuvaj ne osjeća
već više tako stalnim, pak ne će više ničim
ni da počinje, da ne izgleda smiješan pri
odlasku kao Pavel Rauch, koji se danas dao
još u ,Narod. novinama“ proglasiti ,,Bom-
benfest“ a sutra je morao pakovati iz ban-
skih dvora. Cuvaj je tada kao podban pri-
sustvovao ovom prizoru -- pak ne želi
valjda da si ga on priušćuje.

Političke akcije nema još nikakove, i
ako se odasvud pol. sezona javlja. Nešto se
čuje, da se sprema konferencija svih jugo-
slavenskih zastupnika u kojoj bi sudjelovali
i bivši opozicioni zastupnici hrv. sabora, ali
se stalna o tom još ništa ne zna. Agilniji
su svakako od nas Hrvata braća Srbi, koji
unatoč skučanim prilikama vode ipak žneku
akciju proti suspensiji njihove crkvene auto-
nomije. Za dne 15. ovog mjeseca sazvali su
u Novom Sadu veliki narodni zbor eparhije
karlovačke, na kojoj će skupštini sigurno
sudjelovati cijeli Srijem radi blizine i ugo
dnog mjesta. Uz to Srbi zastupnici na za
jedničkom peštanskom saboru zajedno sa Sr-
bima delegatima hrv. sabora spremaju svoju
akciju. Odmah u prvim sjednicama zaj. ss
bora bit će o tom interpelacija.

«

Parnica Jukić nije kod višeg sudišta još
riješena. Jedna formalnost navukla je čitavo
riješenje za tri tjedna ma da je Cuvaj bo
jeći se, da će odpuhnuti iz Hrvatske urgi-
rao što skorije riješenje odnosno potvrdu
osude.

Za koje kratko vrijeme biti će pred ss
grebačkim sudbenim stolom rasprava proti
Mirkecu pl. Pisačiću, Njega je Cuvaj pre
varnim načinom, da je tobož i on upleten

U