Strana 2, »CRVENA HRVATSKA“ Broj 73. u mr onaj omladine. Govori mladenačkim zanosom o narodnom jedinstvu i spominje ujedinjenje Italije. Njegov je govor burno pozdravljen. Presjedatelj podijeljuje riječ odaslaniku du- brovačke ujedinjene omladine svrš. pravniku g. Niku Caputu, Govornik obrazlaže uzroke, koji su doveli omladinu dubrovačku da se ' ujedini. Sam je kao pravaš gledao u Sxrbu neprijatelja, danas gleda u njemu brata. Ovako ujedinjeni dospjeti ćemo k svom ci- lju — k slobodi. Govornik je živo aplaudi- ran i njegove riječi primljene velikim odo- bravanjem. Za njim govori odasl. dubr. uj. omladine svrš. pravnik g. Josip Dimović. Govori zanosno o Jukiću i drugovima. Okru- tna tiranija stvorila je tip omladinca, koji pregara sve svoje za velike ideje narodne slobode. Omladina današnja ne preda pred grozotom vješala. Gleda mirno u budućnost puna vjere u pobjedu. O Jukiću i drugo- vima govori tako toplo, da je publika oči- gledno ganuta i provaljuje u zanosno kli- canje. Govor g. Dimovića je neprestano pre- kidan burnim aplauzom a na koncu pozdra- vljen gromkim povicima. Presjedatelj podje- ljuje besjedu odaslaniku dubr. ujed. omlad. pravniku g. Mirku Hoppe. Bio je srpskim radikalom i negirao hrvatsko ime — bio je takav do onog časa, kad se u Zagrebu de- sio atentat. Sada je najoduševljeniji pristaša narodnog jedinstva. Analizuje uzroke, koji su na njega djelovali. Govori dalje o sluči- vanju naših rastavljenih sila, o sjedinjenju »Sokola“ srpskog i hrvatskog. Potiče braću Cavtaćane da osnuju srpsko-hrvatski sokol. Govornik je prekidan aplauzom, a na koncu živim odobravanjem pozdravljen. Javlja se za riječ odaslanik dubr. ujed. omladine g. Dr. Ljubo Leontić. Bučne proteste ne voli. Nije prvi ovo slučaj, da nam prepredeni Beč i Pešta šalje Cuvaja. Spominje ilirski pokret i Strossmayerovo jugoslavenstvo i sadašnju treću fazu razvitka te ideje. Vazda smo sami bili krivi svom jadu. Srbija se bez ičije pomoći otresla turskog gospodstva. U nama je naša snaga. Ne čekajmo pomoć )vrope. Za Tursku se ministar inostranih djela zauzimlje, a onoga, što se u Hrvatskoj događa i Turska bi se stidila. Govori o po- zitivnom radu i sjedinjenju našem. Obraća se na koncu našim majkama i sestrama i pozivlje ih, da u ovom duhu odgajaju svoju djecu i braću. Govornik je burnim pljeska- njem pozdravljen. G. Niko Moretti obraća ge kao Cavtaćanin svojim mješćanima. 'To- plo preporuča da se klone lokalnih razmi- rica i da rade zajednički. Spominje sve mi- nule lokalne borbe i tumači, kako su one nepovoljno djelovale na prilike u Cavtatu. U nadi da će sada drugačije da bude srda- čno pozdravlja novu eru. Zanosom Cavta- ćani primiše njegovu besjedu. G. Niko Ti- sinović predlaže resoluciju u duhu one du- brovačke resolucije i dodava dvije tačke, u kojima se pozdravlja naše emigrante u Ame- rici i njihov rad i pozivlje sav narod da poradi na osnutku ,,Narodnog vijeća“, Prije no će raspustiti sastanak, g. presjedatelj kra- snim slovom završi, Pozivlje prisutne da se mirno i dostojanstveno raziđu; jer ono, o čemu se na sastanku govorilo, ozbiljno je i sveto. Još jednom zahvaljuje građansivu za onoliki interes i dukr. ujed. omladini za nje. zin požrtvovni rad. Prisutni poustadoše i zapjevaše ,Hej [Slaveni“ i mirno se razi- đoše. Domaće vijesti. Hrvati, trčite u Beč, Kako bi to bilo, da se Hrvati ne odazovu, kad Rim zove! Oni se moraju pokazati vijerni sluge; dok u Beč ne idu ni Poljaci ni Česi, Hrvati hrle, da se pokažu, da su oni još i danas uzdržali vijernost Rimu, onome Rimu, koji je pred hiljadu godina uništio hrvatsko kra- ljestvo, nekoliko stotina godina kasnije češko a napokon poljsko. Da, sami Hrvati trče u Beč, ali kao Hrvati ne smiju da se iskažu. Kao što im Rim ne da ni Boga moliti po starostavnom pravu u svome jeziku, tako i u Beč ih pozivlje, da ih sakrije. U odboru za procesiju bilo je govora, da će Hrvati hoditi svi zajedno, ali gdje pak, što bi to bilo! Htjelo se prihvatit zaključak, da Hr- vati iz Dalmacije idu za sebe, a oni iz Hivatske ujedno sa Mađarima pod oznakom »Ungarn“! Ali, kad je već to bilo skoro zaključeno, došlo je na pamet jednom od- borniku, da to nije moguće sprovesti, pošto, da su danas takove prilike između Mađara i Hrvata, da, kad bi bili zajedno, moglo ,bi se u procesiji dogoditi nereda. I samo zato biti će valjda zajedno, ako ih drugčije ne razdijele. Trčite, trčite Hrvati u Beč, Rim Vas zove! Promjene u Bosni? Govori se, da će doći do važnih promjena u Bosni. Bit će odijeljena civilna od vojničke vlasti. Bit će kreirano mjesto civilnog guvernera. Prvi civilni guverner imao bi biti barun Pittner. Pismo iz Zagreba. Zagreb, 8. rujna 1912. Gospodina se Cuvaja, ma da smo se pouzdano nadali i ma da nam je to još i danas najvruća želja nismo riješili i skinuli ga s vrata. Ali u njega je više sreće nego pameti, pak mu je i ovog puta sve bez nje- gove zasluge pošlo za rukom da još koje viijeme ostane u Hrvatskoj. Prilike u vanj- skoj politici, napose napetost na Balkanu gdje može svaki čas buknuti rat uplivisale su kod mjerodavnih faktora, da se još neko vrijeme uzdrži komesarijat. No svakako — tako nas za utjehu ili možda samo zavaraju — iz Beća i Pešte ne će sastanak delega- cija zateći Cuvaja kao komesara, jer da u Beču dobro znadu, da se u tim delegacijama ne bi vodila riječ o stvarima, koje su sta- vljene na dnevni red, već o događajima u Hrvatskoj. Pa i doista ti su događaji «pre- vršili već svaku mjeru, te prelaze u mahni- tanje. Cuvaj, kad je vidio, da ne može us- pjeti bacio se na nisko lično osvećivanje. Novine i novinari pak su prvi pod udar i on je poduzeo sve, štogod je mogao da ih uništi i šikanira. Na dalje već ne ide, nema se čime da ih šikanira. Sad je došlo na red građanstvo glavnog grada Zagreba kao i osveta Bosni, Dalmaciji, Istri, kojima kad se inače Cuvaj nije mogao da osveti, zatvorio je vrata učevnih zavoda hrvatskih. Dok se drugi narodi diče, kad mogu posve stranom narodu otvoriti i učiniti pristupačnima vrela znanja i umjeća, koja su općenita, ljudska — Cuvaj ih zatvara pred rođenom našom bra- ćom. Napose se zagrebčanom osvećuje ba- civši ponajprije zagrebačke učevne zavode izvan Zagreba te ih onda stavlja još pod policajnu pasku, tako da policija odlučuje, tko će u školu, gdje će stanovati — a škol. ske oblasti i učiteljstvo nisu niko i ništa, Skolske iskaznice, nisu kako bi možda tkg mislio uvedene radi higijenskih razloga, dy možda učenici ne bi stanovali po nezdravin prostorijama i stanovima, već su uveden, radi osvećivanja nad onim građanima, koji ne pušu u vladin rog. Tko nije poćudan vladi, taj nije sposoban i ne smije da drži učenike, pa makar stanovao u najhigijenski. jem stanu. Da ne bi možda bilo izigravanja ovih odredaba policajni špicli idu od kuć do kuće i pregledavaju stanove, uhode djake itd, — Pošto i u profesorskom stališu imads osoba, koje vladi nisu po ćudi — a to zato, jer ne taje, da i njima današnja vlada nije po ćudi, to je izdana dapače naredba, d će se disciplinarno postupati proti onim profesorima, za koje se pokaže, da su pri. pustili k maturi djaka, koji nije dovoljno spremljen ili pak dali prvi red onom djaka, koji toga nije zaslužio, A to će konstatovati školski nadzornik, koji će od vremena do vremena obilaziti učevne zavode i praviti t. zv. ,štihprobe“. Što ovo znači i dokle može dovesti suvišno je spominjati. Inače se prepoštovani g. Cuvaj ovih dana sa svog lutanja po Štajerskoj i Kranj- skoj, te Austriji povratio. Samo je nešto od- već mučaljiv i tih. Inače kadgod je on u Zagrebu uvijek je na Markovu trgu živo. Ili su kakove deputacije ili kakve konferen- cije — ili pak žurovi Njezine presvijetlosti, na kojima se za jedan galantni poljubac ruke dobiva viši plaćevni razred itd. A sad svega toga nema. Da nije još onih žandar- skih bajuneta, koje izviruju iza svakog ugla Markovog trga, izgledao bi cijeli Markov trg sa banskom polačom kao kakav ukleti grad. Da li se možda sam Cuvaj ne osjeća već više tako stalnim, pak ne će više ničim ni da počinje, da ne izgleda smiješan pri odlasku kao Pavel Rauch, koji se danas dao još u ,Narod. novinama“ proglasiti ,,Bom- benfest“ a sutra je morao pakovati iz ban- skih dvora. Cuvaj je tada kao podban pri- sustvovao ovom prizoru -- pak ne želi valjda da si ga on priušćuje. Političke akcije nema još nikakove, i ako se odasvud pol. sezona javlja. Nešto se čuje, da se sprema konferencija svih jugo- slavenskih zastupnika u kojoj bi sudjelovali i bivši opozicioni zastupnici hrv. sabora, ali se stalna o tom još ništa ne zna. Agilniji su svakako od nas Hrvata braća Srbi, koji unatoč skučanim prilikama vode ipak žneku akciju proti suspensiji njihove crkvene auto- nomije. Za dne 15. ovog mjeseca sazvali su u Novom Sadu veliki narodni zbor eparhije karlovačke, na kojoj će skupštini sigurno sudjelovati cijeli Srijem radi blizine i ugo dnog mjesta. Uz to Srbi zastupnici na za jedničkom peštanskom saboru zajedno sa Sr- bima delegatima hrv. sabora spremaju svoju akciju. Odmah u prvim sjednicama zaj. ss bora bit će o tom interpelacija. « Parnica Jukić nije kod višeg sudišta još riješena. Jedna formalnost navukla je čitavo riješenje za tri tjedna ma da je Cuvaj bo jeći se, da će odpuhnuti iz Hrvatske urgi- rao što skorije riješenje odnosno potvrdu osude. Za koje kratko vrijeme biti će pred ss grebačkim sudbenim stolom rasprava proti Mirkecu pl. Pisačiću, Njega je Cuvaj pre varnim načinom, da je tobož i on upleten U