ns ERO MN

Strana 2.

,CRVBENA HRVATSKA“

Broj 74.

 

Domaće vljesti,

+ Jure Zekan. Iz Muća nam brzojavljaju,
10. rujna: Danas popodne preminuo je naš
općeljubljeni načelnik Zekan. Sprovod će mu
biti u četvrtak u 8 sati u jutro.

Pokojni Zekan bio je žarki rodoljub, te
dobra i plemenita duša. Pravi prototip na-
šeg kršnog i poštenog zagorca. Junačkog
uzrasta, svraćivao bi na sebe opću pažnju.
U rodnom Muću uživao je velik ugled, te
je za dugo godina vršio dično na opću ko-
rist čast načelnika. Bijaše odlični i uvjereni
pristaša naše stranke.

Pokoj mu vječni i duga harnost u na-
rodu, a ucviljenoj obitelji najdublje žalo-
vanje!

Politički sastanak dalmatinskih zastup-
nika. Doznajemo, da je predsjedništvo sa-
borskog kluba hrvatske stranke poduzelo
korake a da dođe do skupnog sastanka svih
dalmatinskih zastupnika. 'Taj bi sastanak
imao u prvom redu da vijeća o koracima,
koji bi se imali poduzeti obzirom na pro-
duljeno izvanzakonsko apsolutističko stanje
u Hrvatskoj.

Konac ,,veleizdejničke“ komedije. Napo-
kon. Svršilo je kako smo odmah u početku
kazali. Najavila se velikim premetaščinama
kod školske mladeži neka urota, veleizdaja.
Apsilo se djake desno i lijevo. Vodilo ih še
čak u zatvore i tamo ih se držalo. Mnogi
od njih radi toga pretrpješe preoštre kazne
sa strane svojih predpostavljenih školskih
oblasti. Neki biše isključeni iz zavoda. Dvo-
jica od njih čamiše gotovo tri 1njeseca u
tamnici. Dva zadarska djaka Filipić i urin
tek ovih dana biše pušteni na slobodu. A
zašto je sve to bilo tako? .

Državno odvjetništvo odustalo je poslije
nego je sve ovo napravilo od svakog dalj-
njeg progona proti njima, a odustalo je s ra-
zloga, jer se tekom cijele istrage nije moglo
naći a ma baš ništa, što bi ih teretilo. To
smo mi odmah kazali. A ko će sada nado-
knaditi djacima, ono što su izgubili? Kako
da se nazove ovaj postupak? Bit će prilike
da se ovim i drugi put opširnije pozabavimo.

3, Boglić: Crtice opće patolodlje

(Nastavak)

 

 

Osim betežnih konformacija, svaka se
nemoć može u ove ubrojiti, Sporadične su
one nemoći, koje napadaju redom ili napose
na nekolicinu osoba. Njihovo porijetlo po-
najveće ističe iz djelovanja predrazpoloživih
uzroka, zato se nemože reći da su spora-
dične nemoći, one koje, postaju iz speči-
fičnih uzroka. Ko će reći np. da je rana,
ili izčašljene kosti, ili afekcija jedna spora-
dična nemoć? Riječ sporadična rabi se samo
kod onih nemoći, koje rek bi da imadu neki
naravni, spontani početak. Sporadične su
nemoći česte, njih imade u svakoj dobi go-
dine i života i svakomu podneblju, kad god
potiču individualni uzroci. Pandemične se
nemoći zovu one, koje u isto vrijeme na-
padaju na mnoge osobe (pučke nemoći).
Radi nekih uzroka, koji potiću njihov raz-
voj, djele se u veće razreda, of u godišnje
nemoći, t. j. one koje se svake godine u isto
vrijeme ponavljaju, stacijonarne, koje traju
jednu ili neprekidno veće godina. Imade još
i drugih, ali se u opće, niko veće na njih
ne obazire. Samo su u porabi nazivi, ende-
mične i epidemične nemoći, (En demos i

Dr. Jakov Milišić iz Hvara, koji je imao
šest godina kliničke prakse u Beču u bol-
nici Milosrdne braće, te u sanatoriumu Loew,
prof. Wertheim, dvors. savj. prof. Fuchs po-
čet će da prakticira u Splitu (kuća Mihalje-

'vić u rajskoj ulici) od ponedjeljka 16. t. mj.

specijalno za bolesti maternice, porođaje i
kirurgiju.

Naši dopisi,

Suđurađ na Šipanu, 8. IX.

(Postalia). U broju 391. ,P. C. H.“ neki
se je pisac pokazao humanitarnim naprama
seoskom razdavaču listova, što mi ni naj-
manje ne osuđujemo ali osuđujemo to, što
se isti nije osvrnuo na opću korist cijeloga
mjesta, nego je jedino iznio pohvalu, koliko
razdavaču, toliko i poslovaču, premda uz
nju svak ne pristaje.

Pisac je sa svojim dopisom pokazao,
da je njemu više do truda i slabe plate raz-
davača, nego do zakašnjenja, koliko listovne
toliko i prometne pošte.

On je radosno istakao i to, da od pr-
vog augusta imadu svaki dan poštarsku vezu
so Dubrovnikom, čemu im mi ne zavidimo,
ali je pisac imao naglasiti, da tu vezu ima
samo Lika, a ne cijeli Šipan, jer na otoku
Šipanu ima i drugo oveće mjesto, naime
Suđurađ, koji te poštarske veze nema, prem-
da prima toliko pošte, da bi i sam mogao
imati poštarski ured, za kojega odavna ku-
caju na neotvarajuća im se vrata. Mi se na-
protiv novim uređenjem poštarske veze ne
možemo pohvaliti, nego potužiti, jer nam je
sada gore, nego što nam je bilo prije.

Do 1. augusta imali smo poštu četiri
puta na sedmicu, $ to: utorkom, četvrtkom,
subotom i nedjeljom. I novom odredbom
imademo poštu četiri puta na sedmicu i to
u iste dane, samo što utorkom primamo po-
štu po podne mjesto u jutro.

Poštu, što dođe utorkom preko Suđurđa,
nose je ispred naših očiju u Luku, te je po
podne donesu na Suđurađ,

Poštu, što dođe petkom preko Suđurđa
nose na isti način na Luku, a na Suđurađ

 

 

Epi demos). Eudemične su nemoći one, koje
postaju iz trajno djelujućih ili perijodičnih
uzroka nekih mjesta, gdje se neprekidno
pojavljaju ili ponavljaju u opredijeljeno doba
godine, a napadaju uvjek na veći ili manji
broj stanovnika np. kretinizam, guša, inter-
mitentne groznice, osobito u močvarnim
predjelima. Epidemične, kao i endemične,
napadaju na množinu osoba, obično začestaju
pa traju za neko opredijeljeno vrijeme, imadu
pravilniji nastup. Učenje uzroka epidemičnih
nemoći zadalo je stručnjacima u svako doba
mnogo brige, u pogledu iztraživanja uzroka,
te je jednoglasno zaključeno da većina epi-
demičnih nemoći, ne ovisi sasma o okolnos-
tima u kojem živu mjestni stanovnici gdje
te nemoći vladaju, nego da njihovu pojavu
predhodi i pripravlja niz uzroka, koji su
dulje ili kraće djelovali, te pripravili neko
predrazpoloženje koje se je kasnije razvilo i
po slučajnim uzrocima veće postalo. Za ovaj
uzrok, u mnogim se epidemijama razbole
urođenici dok stranci ostanu netaknuti. Neki
su pak mislili, da uzroci svih epidemija
ovise o hrani, piću, .a osobito o vreti atmos-
fera. Drugi su opazivši, da slučajne promjene
u atinosferi, nijesu uvjek znatno uplivale,
zaključili su da pojava dominantnih i uz-

je donesu tek u subotu, zajedno sa poštom
od četvrtka.

Ovo je uređenje veomal[štetno i nezgo.
dno za Suđurađ, jer na prešna pisma od
ponedjelka i utorka nije moguće odgovoriti
odma, jer poštu primimo tek utorkom po
podne pri odlasku parobroda, te smo prisi-
lieni čekati petak za odgovor,

Na listove od četvrtka i petja ne mo-
žemo odgovoriti prije ponedjelka, premda
bi na njih mogli: odgovoriti u petak, da po-
štu od četvrtka donese na Suđurađ petkom
u jutro, a onu od petka, da odma razdijeli,
ili bar da je donese po podne, kad jednako
knjigonoša dolazi na Suđurađ toga dana
dva puta.

U ovome slučaju otpao bi knjigonoši
put, što ga je do sada činio u subotu, radi
pošte od četvrtka i petka, a sa druge strane
mi bi primili poštu dva dana prije. Iz ovoga
se lijepo razabire, kolika je nepravica uči-
njena Suđurđu, sa novom poštarskom vezom
sa Dubrovnikom.

Stoga je želja cijelog suđurskog naroda,
da se ovoj nepravici stane na kraj, sa že-
ljom, da se pošta od ponedjelka dijeli u Su-
đurđu utorkom u jutro, a ona što dođe u
Suđurađ utorkom, da se razdijeli odma po
odlasku parobroda, ili po podne, prije odla-
ska istoga parobroda.

Na isti bi način željeli, da poštu od če-
tvrtka razdijeli petkom u jutro, a onu što
dođe na Suđurađ iz Dubrovnika na 10%,
sati, da je na isti način podijeli kao onu od
utorka.

Nadamo se, da će ravnateljstvo pošta
udovoljiti našoj želji.

 

Blato, na Malu Gospu 1912.

(Odgovor na izazive). — Javnost a na-
pose pojedini ozbiljni blaćani pitaju čemu
graja pravaško katoličkih listova na pristaše
hrv. stranke a donapokon i neke svećenike
u Blatu, Pitaju a istodobno se i čude kako
do sada nije nitko toj vici reagirao, kako
nije nitko dokazao zabludu tih napadača,

mamu === nja == a === = = === === aaa n na = == =========——=—=———=—=—

 

trajnih nemoći ne ovise o vrsti atmosfere.
Mislili su još da ovaj fluid, sakuplja u se
neka tajna svojstva nemoći, ali uzpoređujuć
promjenu zraka, sa latentnim svojstvima,
nije bilo moguće shvatiti kako to biva, odavle
teorija tajnih uzroka, a pod raznim nazivima,
počam od Ipokrata do Sydenhama i Mertens-a.

Bilo kako bilo, premda su se ljekari
znojili da pronađu pravi uzrok, ipak su ve-
ćim dijelom ostali nepoznati. Među epide-
mičnim nemoćima, neke potječu iz zaraze,
te se ne smiju pobrkati sa drugim, a ipak
su ih neki bili skalupili pod općeniti naziv
pepidemične nemoći. Važna je dakaho ova
razlika, ali je nije moguće uvjek proizvesti,
a to stoga, što mnogo puta tako te nemoći
izgledaju da se u čovjeku porodi dvojba, da
li je nemoć postala iz općih predrazpoloživih
uzroka ili od zaraznog principa. Moglo bi
biti da je np. nemoć uprav zarazne naravi,
a tako se razvija kao kakva prosta epide
mična nemoć, jer ne napadne na sve osobe,
koje su bile izložene nje djelovanju. Dva bi
uzroka mogla ovu dvojbu opravdati. 1) pošto
su maldane bezbrojni zarazni vodići i prin-
cipi, da zaraza spopade i one osobe, koje su
mislile da: nijesu općile sa infektiranim. 2)
da neke afekcije smatrane zaraznim, pošto