ns ERO MN Strana 2. ,CRVBENA HRVATSKA“ Broj 74. Domaće vljesti, + Jure Zekan. Iz Muća nam brzojavljaju, 10. rujna: Danas popodne preminuo je naš općeljubljeni načelnik Zekan. Sprovod će mu biti u četvrtak u 8 sati u jutro. Pokojni Zekan bio je žarki rodoljub, te dobra i plemenita duša. Pravi prototip na- šeg kršnog i poštenog zagorca. Junačkog uzrasta, svraćivao bi na sebe opću pažnju. U rodnom Muću uživao je velik ugled, te je za dugo godina vršio dično na opću ko- rist čast načelnika. Bijaše odlični i uvjereni pristaša naše stranke. Pokoj mu vječni i duga harnost u na- rodu, a ucviljenoj obitelji najdublje žalo- vanje! Politički sastanak dalmatinskih zastup- nika. Doznajemo, da je predsjedništvo sa- borskog kluba hrvatske stranke poduzelo korake a da dođe do skupnog sastanka svih dalmatinskih zastupnika. 'Taj bi sastanak imao u prvom redu da vijeća o koracima, koji bi se imali poduzeti obzirom na pro- duljeno izvanzakonsko apsolutističko stanje u Hrvatskoj. Konac ,,veleizdejničke“ komedije. Napo- kon. Svršilo je kako smo odmah u početku kazali. Najavila se velikim premetaščinama kod školske mladeži neka urota, veleizdaja. Apsilo se djake desno i lijevo. Vodilo ih še čak u zatvore i tamo ih se držalo. Mnogi od njih radi toga pretrpješe preoštre kazne sa strane svojih predpostavljenih školskih oblasti. Neki biše isključeni iz zavoda. Dvo- jica od njih čamiše gotovo tri 1njeseca u tamnici. Dva zadarska djaka Filipić i urin tek ovih dana biše pušteni na slobodu. A zašto je sve to bilo tako? . Državno odvjetništvo odustalo je poslije nego je sve ovo napravilo od svakog dalj- njeg progona proti njima, a odustalo je s ra- zloga, jer se tekom cijele istrage nije moglo naći a ma baš ništa, što bi ih teretilo. To smo mi odmah kazali. A ko će sada nado- knaditi djacima, ono što su izgubili? Kako da se nazove ovaj postupak? Bit će prilike da se ovim i drugi put opširnije pozabavimo. 3, Boglić: Crtice opće patolodlje (Nastavak) Osim betežnih konformacija, svaka se nemoć može u ove ubrojiti, Sporadične su one nemoći, koje napadaju redom ili napose na nekolicinu osoba. Njihovo porijetlo po- najveće ističe iz djelovanja predrazpoloživih uzroka, zato se nemože reći da su spora- dične nemoći, one koje, postaju iz speči- fičnih uzroka. Ko će reći np. da je rana, ili izčašljene kosti, ili afekcija jedna spora- dična nemoć? Riječ sporadična rabi se samo kod onih nemoći, koje rek bi da imadu neki naravni, spontani početak. Sporadične su nemoći česte, njih imade u svakoj dobi go- dine i života i svakomu podneblju, kad god potiču individualni uzroci. Pandemične se nemoći zovu one, koje u isto vrijeme na- padaju na mnoge osobe (pučke nemoći). Radi nekih uzroka, koji potiću njihov raz- voj, djele se u veće razreda, of u godišnje nemoći, t. j. one koje se svake godine u isto vrijeme ponavljaju, stacijonarne, koje traju jednu ili neprekidno veće godina. Imade još i drugih, ali se u opće, niko veće na njih ne obazire. Samo su u porabi nazivi, ende- mične i epidemične nemoći, (En demos i Dr. Jakov Milišić iz Hvara, koji je imao šest godina kliničke prakse u Beču u bol- nici Milosrdne braće, te u sanatoriumu Loew, prof. Wertheim, dvors. savj. prof. Fuchs po- čet će da prakticira u Splitu (kuća Mihalje- 'vić u rajskoj ulici) od ponedjeljka 16. t. mj. specijalno za bolesti maternice, porođaje i kirurgiju. Naši dopisi, Suđurađ na Šipanu, 8. IX. (Postalia). U broju 391. ,P. C. H.“ neki se je pisac pokazao humanitarnim naprama seoskom razdavaču listova, što mi ni naj- manje ne osuđujemo ali osuđujemo to, što se isti nije osvrnuo na opću korist cijeloga mjesta, nego je jedino iznio pohvalu, koliko razdavaču, toliko i poslovaču, premda uz nju svak ne pristaje. Pisac je sa svojim dopisom pokazao, da je njemu više do truda i slabe plate raz- davača, nego do zakašnjenja, koliko listovne toliko i prometne pošte. On je radosno istakao i to, da od pr- vog augusta imadu svaki dan poštarsku vezu so Dubrovnikom, čemu im mi ne zavidimo, ali je pisac imao naglasiti, da tu vezu ima samo Lika, a ne cijeli Šipan, jer na otoku Šipanu ima i drugo oveće mjesto, naime Suđurađ, koji te poštarske veze nema, prem- da prima toliko pošte, da bi i sam mogao imati poštarski ured, za kojega odavna ku- caju na neotvarajuća im se vrata. Mi se na- protiv novim uređenjem poštarske veze ne možemo pohvaliti, nego potužiti, jer nam je sada gore, nego što nam je bilo prije. Do 1. augusta imali smo poštu četiri puta na sedmicu, $ to: utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom. I novom odredbom imademo poštu četiri puta na sedmicu i to u iste dane, samo što utorkom primamo po- štu po podne mjesto u jutro. Poštu, što dođe utorkom preko Suđurđa, nose je ispred naših očiju u Luku, te je po podne donesu na Suđurađ, Poštu, što dođe petkom preko Suđurđa nose na isti način na Luku, a na Suđurađ Epi demos). Eudemične su nemoći one, koje postaju iz trajno djelujućih ili perijodičnih uzroka nekih mjesta, gdje se neprekidno pojavljaju ili ponavljaju u opredijeljeno doba godine, a napadaju uvjek na veći ili manji broj stanovnika np. kretinizam, guša, inter- mitentne groznice, osobito u močvarnim predjelima. Epidemične, kao i endemične, napadaju na množinu osoba, obično začestaju pa traju za neko opredijeljeno vrijeme, imadu pravilniji nastup. Učenje uzroka epidemičnih nemoći zadalo je stručnjacima u svako doba mnogo brige, u pogledu iztraživanja uzroka, te je jednoglasno zaključeno da većina epi- demičnih nemoći, ne ovisi sasma o okolnos- tima u kojem živu mjestni stanovnici gdje te nemoći vladaju, nego da njihovu pojavu predhodi i pripravlja niz uzroka, koji su dulje ili kraće djelovali, te pripravili neko predrazpoloženje koje se je kasnije razvilo i po slučajnim uzrocima veće postalo. Za ovaj uzrok, u mnogim se epidemijama razbole urođenici dok stranci ostanu netaknuti. Neki su pak mislili, da uzroci svih epidemija ovise o hrani, piću, .a osobito o vreti atmos- fera. Drugi su opazivši, da slučajne promjene u atinosferi, nijesu uvjek znatno uplivale, zaključili su da pojava dominantnih i uz- je donesu tek u subotu, zajedno sa poštom od četvrtka. Ovo je uređenje veomal[štetno i nezgo. dno za Suđurađ, jer na prešna pisma od ponedjelka i utorka nije moguće odgovoriti odma, jer poštu primimo tek utorkom po podne pri odlasku parobroda, te smo prisi- lieni čekati petak za odgovor, Na listove od četvrtka i petja ne mo- žemo odgovoriti prije ponedjelka, premda bi na njih mogli: odgovoriti u petak, da po- štu od četvrtka donese na Suđurađ petkom u jutro, a onu od petka, da odma razdijeli, ili bar da je donese po podne, kad jednako knjigonoša dolazi na Suđurađ toga dana dva puta. U ovome slučaju otpao bi knjigonoši put, što ga je do sada činio u subotu, radi pošte od četvrtka i petka, a sa druge strane mi bi primili poštu dva dana prije. Iz ovoga se lijepo razabire, kolika je nepravica uči- njena Suđurđu, sa novom poštarskom vezom sa Dubrovnikom. Stoga je želja cijelog suđurskog naroda, da se ovoj nepravici stane na kraj, sa že- ljom, da se pošta od ponedjelka dijeli u Su- đurđu utorkom u jutro, a ona što dođe u Suđurađ utorkom, da se razdijeli odma po odlasku parobroda, ili po podne, prije odla- ska istoga parobroda. Na isti bi način željeli, da poštu od če- tvrtka razdijeli petkom u jutro, a onu što dođe na Suđurađ iz Dubrovnika na 10%, sati, da je na isti način podijeli kao onu od utorka. Nadamo se, da će ravnateljstvo pošta udovoljiti našoj želji. Blato, na Malu Gospu 1912. (Odgovor na izazive). — Javnost a na- pose pojedini ozbiljni blaćani pitaju čemu graja pravaško katoličkih listova na pristaše hrv. stranke a donapokon i neke svećenike u Blatu, Pitaju a istodobno se i čude kako do sada nije nitko toj vici reagirao, kako nije nitko dokazao zabludu tih napadača, mamu === nja == a === = = === === aaa n na = == =========——=—=———=—=— trajnih nemoći ne ovise o vrsti atmosfere. Mislili su još da ovaj fluid, sakuplja u se neka tajna svojstva nemoći, ali uzpoređujuć promjenu zraka, sa latentnim svojstvima, nije bilo moguće shvatiti kako to biva, odavle teorija tajnih uzroka, a pod raznim nazivima, počam od Ipokrata do Sydenhama i Mertens-a. Bilo kako bilo, premda su se ljekari znojili da pronađu pravi uzrok, ipak su ve- ćim dijelom ostali nepoznati. Među epide- mičnim nemoćima, neke potječu iz zaraze, te se ne smiju pobrkati sa drugim, a ipak su ih neki bili skalupili pod općeniti naziv pepidemične nemoći. Važna je dakaho ova razlika, ali je nije moguće uvjek proizvesti, a to stoga, što mnogo puta tako te nemoći izgledaju da se u čovjeku porodi dvojba, da li je nemoć postala iz općih predrazpoloživih uzroka ili od zaraznog principa. Moglo bi biti da je np. nemoć uprav zarazne naravi, a tako se razvija kao kakva prosta epide mična nemoć, jer ne napadne na sve osobe, koje su bile izložene nje djelovanju. Dva bi uzroka mogla ovu dvojbu opravdati. 1) pošto su maldane bezbrojni zarazni vodići i prin- cipi, da zaraza spopade i one osobe, koje su mislile da: nijesu općile sa infektiranim. 2) da neke afekcije smatrane zaraznim, pošto