NO dno paze. Pa je li to lijepo, da u jednom srpskom listu, iz krugova uvaženih srpskih književnika, izlaze nepravedne optužbe pro- tiv jedne srpske kulturne ustanove, koja još nije ni počela skoro da živi? Nije li to očita opomena dalm. vladi: eno, Matica se bavi politikom ? — Neka sudi čitalačka pu- blika, kakva je to rabota! Pa te je članke redovno prenosilo i spljetsko ,Naše Jedin- stvo“, kao dogovorno! Skoro je u spljet- skom listu izišla čitava prijetnja Matici, što bi tobože redovno šiljala radove na ocjenu srpskoj akademiji. Tu je prijetnju potpisao mjedan srpski književnik“. Tek je to izišlo u ,N. Jedinstvu“, a opet , jedan književnik“ šalje anonimnu denunciju dalmatinskoj vladi, da Matica šalje svoje rukopise u Srbiju, u jednu stranu državu. Ponavljamo, kakva je to rabota? — Sreća je, da to Matici ne može škoditi, jer, i kad bi šiljala rukopise, ima to: pravo po samome statutu; ali je interesno, dokle je doprla kampanja nekijeh i ter nekijeh književnika protiv Matice. Među žestoke Matičine protivnike spada i g. Marko Car, što je dokazao svojim pisanjem, a ja sam potpuno uvjeren, da je upravo to nje- govo strastveno neprijateljstvo spram Ma- tice, jedinijem uzrokom, da je onako histe- rični fejton napisao protiv moje knjižice. Ali, kad se je g. Car već dao na tu pisa- niju, zašto ne bi on publici ,,Naroda“ pri- kazao tačno i iskreno, zašto nije odmah u početku napadao Maticu, dok joj je još da- vao svoje radove na štampanje; otkada je nastala njegova protivnost prema Matici, i s kojih razloga; ko mu je pomogao pri tome i zašto. Onda će stvar malo drukčije izgle- dati, a kad se je jednom došlo do toga, onda je potrebno i objašnjenje. Da završim. ' Sa svojom radnjom o Medu Puciću po- kazao sam ako i iskru patriotizma i pleme- nite namjere, a da nijesam ni malo tijem naškodio srpskoj književnosti niti se je du- brovačka Matica i o što ogriješila, ali je sramota, prava sramota, kad neki srpski književnici na Primorju, dotle dopriješe, da mladu Srpsku Maticu denunciraše dalma- tinskom namjesništvu. Ali, ponavljam, to je stvar same Ma- tice, i ona je dužna da obračuna s njenim napadačima, a ja sam smatrao samo ovoliko potrebnim spomenuti, u koliko je to u do- ticaju s kritikom“ na moju knjižicu. Dr. Frano Kulišić. Politički pregled, Saziv delegacija. U subotu se obdrža- valo u Beču zajedničko ministarsku vijeće, na kojem je zaključeno, da se delegacije sa- zovu za ponedjeljak dne 23. o. mj. Ove će delegacije biti otvorene prijestolnom besje- dom. Svečano otvorenje slijediti će u dvoru a utorak na 24 o. mj. Tom će prilikom kralj izreći prijestolnu besjedu. Ovo delega- ciono zasjedanje imalo bi biti kratkotrajno. Onda bi imalo slijediti drugo zasijedanje u Cetinjski dopisnik ,,Morgenpost“-a razgova- rao se je s crnogorskim kraljem, koji se je ovako izjavio o položaju :na Balkanu: , Vrlo sam zabrinut radi događaja na Balkanu, pa mi se budućnost prikazuje u crnim bojama. Nemiri i okršaji na granici sve više učes- tavaju; mnogobrojni kršćani bježe pred zu- CRVENA HRVATSKA“ lumom, tražeći utočište u Crnoj Gori. Uslied toga uzbuđenost sve više preotimlje mah. Ovo se stanje ne može dugo držati“. Napokon je kralj Nikola pripomenuo, da će jedva biti moguće, da se sprieči rat. Možda je samo pitanje od nekoliko dana, kada će buknuti rat. Pitanje prijestolonasljedstva u monarhiji. Madšarski list ,Vilag“ donosi navodno od bivšeg ministra Kristoffy-a vijest, da se je prijestolonasljednik Franjo Ferdinand obra- tio na papu, da ga riješi prisege, kojom se je odrekao prijestolja za svoje nasljednike. Papa je na to poslao svog delegata na eu- harističkom kongresu kardinala Van Rossu- ma, da ode do prijestolonasljednika i da ga nastoji odvratiti od te njegove namjere. Nemiri u Albaniji. |Mladoturski listovi sveudilj donose vrlo nepovoljna izvješća o položaju u Albaniji. Između Skadra i Te- rane razorili su Malisori brzojavnu svezu. Ustaše su pokušali udariti na Drač, no bili su suzbiti, pri čem je njih 40 usmrćeno, a ranjeno. Mirovni pregovori. Pregovaratelji o miru između Turske i ltalije odputovali su. Mi- rovni su se pregovori razbili, jex Turska nije pristala na predlog, da se Lybija proglasi neovisnom državom, koja bi imala prego- varati s Italijom. Gradska Kronika Ministar trgovine u gradu. U po- nedjeljak je stigao u naš grad ministar trgo- vine Roessler. Zadržao se do poslije podne istog dana te je otputovao. Propitao se za stanje gradske i gruške, luke i za druge neke stvari. & Bi li se u Dubrovniku mogla čuti »Dubrovačka Trilogija“. Ovo pitanje postavljam na Dubrovčane uopće, a na mla- dost po napose. To najljepše djelo Iva Voj- novića prekazati u našem teatru! Svi veći slavenski gradovi imali su sreću da vide i čaju s pozornice ,,Dubrovačku Trilogiju“, a mi Dubrovčani, mi koji je zacijelo naj- bolje shvaćamo i razumijemo, zašto ne bismo i mi pružili sami sebi tu nasladu? Ovako sam od prike razmišljao kad sam vidio auk- tora ,Trilogije“ u našoj sredini. U lijepoj mi je uspomeni ono ;,Ekvinocijo“ iz godine 1903, kad su naši vrli diletanti. upregli da dadu u teatru ovu dramu. Uspjeh je bio veličanstven, nikada nije teatar bio onako nadušen kao one večeri, a svak je uživao. Velike zasluge za to pripadaju ondašnjim diletantima, a da je premnogo tom uspjehu doprinijela režija gospara Iva Vojnovića, o tom niko ne sumnja, Da baš sada, kad je gospar Ivo opet'u Dubrovniku, kad bi on htio preuzeti na se režiju, zar se nebi mogla dati i ,Trilogija“ onako kako se je nazad godina dalo ,Ekvinocijo“? Nije isklju- čeno, da se Prilogija neće čuti jedan put u Dubrovniku, ali kad i kako? Ako je kad- god čujemo od kakve naše putujuće družine od kazališta zagrebačkog . ili osječkog, iz- vedba će recimo biti dobra, a izgovor? Ne možemo ni tražit od čoljadi što nije rođena u Dubrovniku, da govori dobro naš dija- lekat, dočim naši bi diletanti izgovarali kako Bog zapovijeda, i efekt bi bio kud i kamo veći. Ja sam ovo nekoliko redaka mabacio u dobroj namjeri i vrućoj želji da potaknem našu mladost, da iskupi svoju dužnost na. pram rodnom gradu. Stari Dubrovčanin. kroj 75. Nova uprava teatra. Na posljednoj skupštini vlasnika loža Bondina teatra iza- brana je slijedeća nova uprava: gg. Ivo Avoscani, Dr. Rajmund De Giulli, Dr. Mato Gracić, Dr. Milo Katić i Rajmund Negrini. Trgovačka škola usavršavanja. Upisivanje traje do 22 ovog mjeseca. Škola. počimlje dne 24 na 6 sati u večer u pros torijama mjestne c- k. nautičke škole. Opaža se, da mnogi, koji su primorani po popisu. mjestnog e. k. Poglavarstva, koji uprava škole posjeduje, još se nijesu upisali. Pre- poručamo im ponovo da učine dok je na vrijeme, jer je uprava škole baš ovih dana primila dopis od ce. k. Namjesništva u Zadru 9 0. mj. br. 3167, kojim preporuča, da up- rava pazi, da budu u školu svi cbvezanici upisani, inače;će gospodari biti oglobljeni (List naredaba c. k. min. za Bogoštovlje i nastavu br. # god, 1883 prilog ministarstvenoj na- redbi 24 veljače 1883 br. 3674 odnosno oslonom na tekst $. 99 b. tač. 3. O. P. i sadržaj S. 13.) Koncerat naše muzike. — Sinoć je hrv. općinska muzika izvršila koncerat pred općinskom kavanom. Koncerat je bio ,vrla biran, pa je publika nadarila naše glazbare. urnebesnim aplauzom, : Odgovor ,Pravoj“. Da se nastojalo,. da Hrvati ne budu svi zajedno u procesiji, dokazali smo odmah u našoj vijesti. Ako se pak povjest ne čita kroz klerikalne naočale, na prvi mah se vidi, da su sve one slaven- ske države, koje su se držale Rima propale, dočim one, koje su se držalo daleko, imaju i danas svoju samostalnost, Poznata je mrš- nja Rima naprama svim Slavenima od dav- nine, razmirice za volju Rima iskopale su hrvatsko kraljestvo; gdje je samo borba proti glagoljići! — dosta je spomenuti za razdor češkog kraljestva husitske ratove. Koliko je Rim volio Slavene, dokaz je i to, kad je