Strana 2. m Imao sam prigode da čujem od nekih osoba, koje kažu, da bih se ipah moglo ne- što postići, kad bi se našlo u Dubrovniku uz diletante još nekoliko osoba, koje bi se dragovoljno žrtvovale i zauzele za ovu stvar. Moguće da i bi onda nitko radosniji od mene nego kad bi vidio, da su se ove rijeći i is- punile i zato ja kažem: Naprijed neka stu- pi svaki onaj, koji je voljan da za jednu ovako plemenitu i uzvišenu svrhu i stvar poradi i doprinese. Samo na taj način mo- gla bi se ipak jednoga dana i u Dubrovni- ku čuti Dubrovačku Trilogiju“ Ja sam evo dao odgovor na postavljeno pitanje s uvjerenjem, da će mnogi jedno mišljenje sa mnom djeliti. Sve što sam imao da rečem ja sam rekao, a prepuštam sada drugima, da i oni reku svoju i da izraze svoje mišljenje. Dubrovnik, 27-9-1912 Domaće vijesti. Pobjeda slovenskih liberala. U pone- djeljak su se obavili naknadi izbori za dva zastupnika na zemaljskom saboru i to iz gradova za izborništvo u Ljubljani, Biše izabrani slovenski liberali Reisner i Ribni- kar. Za unapređenje Dalmacije. Javlja se iz Beča, da je novomu ministarstvu trgovine Dr. Schusteru pl. Bonnott povjereno pred- sjedništvo u državnom odboru za unapređe- nje Dalmacije. Gradska Kronika Iz uredništva. Radi tehničkih razloga morali smo danas izdati list samo na šest stranica. Molimo gg. predplatnike da uvaže, a nadoknadit ćemo ih u nastajnim brojevima. Stojan Novaković u Dubrovniku. Kako smo već u zadnjem broju najavili, do- šao je u srijedu na večer sa željeznicom u naš grad odlični Srbin, predsjednik kr. srp- ske akademije nauka, glasoviti filolog-histo- ričar i državnik Stojan Novaković. S njime u društvu nalazi se Dr. Jovan Skerlić, sve- Antun I. Šapro. ,CRVENA HRVATSKA“ učilišni profesor u Beogradu, poznati čuveni kritik. Na željezničkoj stanici se našao Dr. Ivo De Giulli kao prdestavnik grada kao i još nekoliko građana, koji su dočekali mile goste. Obojica odsješe u hotel Imperialu. Pred hotelom ih je dočekalo mnoštvo omladine, te im je priredilo burne ovacije. U četvrtak su pregledali grad. Na ve- čer je bila priređena večera sa strane građan. milim gostima u počast. U dvorani hotel Imperial bio je prostrt stol, a banketu je prisustvovalo pedeset građana. U ime grada Dubrovflika kao predstav- nik općine i u ime hrvatskog građanstva pozdravio je biranim govorom naše goste Dr. Ivo De Giulli. Istaknuvši značenje i jednog i drugog gosta rekao je, da se smatra sretnim, da u našoj sredini vidimo i lično upoznamo ova dva velika Srbina, a naša je sreća tim pod- punija, što opažamo, da se i oni kod nas dobro nalaze, kao u sebe doma, a drukčije ne može ni da bude. U Dubrovniku, u našoj kući, oni su u sebe doma. Istaknuvši još ugodnom dužnošću, a može i kao Hrvat zajedno sa braćom Srbi- ma pozdraviti ova dva odlična gosta klik- nuo im je: živio, što su prisutni jednoglas- no prihvatili. Na ovo je ustao starina Stojan Nova- ković i biranim riječima, savršenom formom, najugodnijim načinom se zalivalio nazdravici. Riječi Stojana Novakovića tako su nas se svih prisutnih dojmile kao da su bile izljev naše duše.Bolje nego je govorio nije mogao govoriti. Još je govorio Wrr Stijepo Knežević koji je kao Srbin nazvao gostima dobrodošlicu i iz- razio svoje veselje kao i zahvalnost, da su nas posjetili. Banket je trajao do poslije 12 sati, kada smo se razišli. Jučer su naši dragi gosti pregledali što su mogli da pregledaju. Sinoć.je u Soko- lani g. Dr- Skerlić držao predavanje o čem izvješćujemo na drugom mjestu, a jutros nas ostaviše. Broj 78. slonu titcinietanssPIRESSNNNNSNENNSE o mmmmmmmmmssssDJI ČTTmmu Predavanje g. Dr. Jovana Skerlića. Na zamolbu hrv. demokratskog društva / Slobode“ u Dubrovniku g. je Dr. Jovan Skerlić sinoć održao u sali hrv. sokola —a pred našim građanstvom jednog i drugog spola i jednog i drugog imena predavanje: o najnovijem srpskohrvaskom nacioaalizmu'“. Sokolana j2 bila dubkom puna. Stupiv u dvoranu bijaše Dr. Skerlić frenetično pozdravjen sa strane našeg gra- đanstva. — Pošto je predsjednik demokrat. skog društva ,,Slobode“ biranim riječima pozdravio g.g. Dr. Skerlića i Stojana Nova- kovića presj. akademije nauka, te ih i isto- dobno predstavio, podjelio je riječ gospo- dinu Dr. Skerliću. Spominjući naša žaiosnu prošlost kaže : ,dok smo se mi borili između sebe da stva- ramo bilo Dušanovo, bilo Zvonimirovo car- stvo dotle Nijemci prave kolonije i prodiru u našu sredinu, a naš narod listom seli bilo u Ameriku ili gdje drugo. Protiv tog žalosnog stanja morala je da dode, a i došla je jedna reakcija, i to na kraju XIX. vijeka. Mi Srbi i Hrvati nemamo interesa mi razloga, da se — na radost trećemu — dvo- jimo, da svoju snagu prepolavljamo i time uništavamo svoju budućnost. Kad narod obezbijedi svoj opstanak i podigne svoju vlastitu kuću — sporedna je stvar kakav ćemo joj krov postaviti. Kada je predavač završio zaorio je dvo- ranom sokola burni živio Dru Skerliću i Stojanu Novakoviću. Dr, Skerlić je predavao tako lijepo. da nam je upravo žao, što radi tehniških rad- nja ne možemo donieti taj govor u širem ekrceptu. Ovacije Stojanu Novakoviću i Dr. Jovanu Skerliću. Sinoć poslije predavanja dočekala je masa građanstva pri ulazu u ,Sokolanu“ Stojana Novakovića i Skerlića. Netom su_se pojavili sa svih strana zaoriše poklici: ,Živio Novaković!“ »Zivio Skerlić!“ Veliko mnoštvo omladine otišlo je za tim za njima Placom te ih dopratilo do hotela »Imperiala“, gdje im opet prirediše burne ovacije. Nekoliko stotina omladinaca povra- tiše se iza toga u grad u redovima pjeva- jući rodoljubne pjesme. Pred spomenikom Gundulića ogypjevaše ,Oj Slaveni“ i mirno se raziđoše. Koncerat g. Cvijeta pl. Cinaro. Kako saznajemo ova vrijedna naša umjet- nica doći će u Dubrovnik iduće sedmice da m —==———======== === Gosp. Stojanu Novakoviću Predsjedniku Srpshe kralj. Akademije. S tvrdih kula ovjenčana grada, — Što ne preda od ljuta zemana, Vodi starac megdan od megdana Sijedim jugom, što Jadranom vlada, — * U pohvalu tvoga vrlog rada Primi kitu svitu od brštana, Gunduliću taka je predana, Ta listak joj nigda ne opada... * Ovo ti je od srca poruka Tih unuka dubrovačkog puka, Nije mašta, nego divna java: s“ Tebe iđe, naš Starino, slava, Ta je slava Uskrs našeg voda : Ti si Otač srpskog preporoda! .. Vid Vuletić -Vukasović , dopisni član srpske kr, Akađemije. I. Bogić: Crtice opće patologije (Nastavak) Pedhodni su ili predtečni znakovi ne- moći, svi oni fenomeni, koji se pojavljaju onda, kada se funkcije do početka nemoći ne obavljaju kao u normalnom stanju. U Sve nemoći, nemadu predhodne feno- mene, jer čovjek može od časa do časa obo- ljeti. Kada specifični uzroci, uzroče afekcije neke, potjecale one iz kontagijoznog početka, tada ove nemadu nikada svoje prodrome. Kihanje np. prije pojave ospa, bljuvanje prije šešava, nijesu predhodni fenomeni ovih nemoći, nego uprav prvi efektl ospičastoga i šešastoga djelovanja virusa, te premda se ove nemoći još da rečem nijesu tačno izra- zile erukcijom, one su ipak već počele, Ne- moći koje potjeću iz predrazpoloživih uzroka imadu svoja preludija, a hronične nemadu' Među predhodnim fenomenima nemoći, koja se ima razviti nema obično analogije, a ovo je uzrok zašto se katkad može zlo shvatiti vrstu nemoći koju ti fenomeni navještaju. U istinu, sve nemoći «malda ne imadu pred- hodne fenomene slične među sobom, ali ih i ista nemoć imade nejednakih, sasvim tim jednolični fenomeni, mogu u većemu broju slučajeva epidemičnih navijestiti epidemično zlo, i tada ljekar, po predhodnim znakovima može upoznoti, ili barem temeljito sumljati o vrsti nemoći, koja se imade razviti nu u većini slučajeva prodromi nemogu podati ikakva ozbiljna nagađanja, dapače ni teme- ljite dvojbe. Razni su i mnogobrojni pred- hodni fenomeni nemoći. Pretresti ću ovđe u- kratko one općenitije. Neobični np. trud u radu, nejednaka snaga, nestalni hod, zlovo- lja, mala alteracija na licu što često opažs obitelj np. sad bljedilo u licu ili crvenilo, umor pri najlakšemu radu, prelazni i laki bolovi, različiti po naravi i sijelu njihovu, 4 u glavi osjetljiviji nego li drugđe, smetanja u vidu, blještilo, zvižduk i šum u ušesimu, umanjenje ili povećanje moralne osjetljivosti, grozna prečučenja, nesposobnost mentalnog rada, poremećenje sna, nesanica, mrtvilo i tromost u životu i t. d. ovo su često puls prodromi kojekakve nemoći, nadodajmo još da i volja za hranom obično jenja, rijetko da poveća, rađe se poremeti, usta gnjecav? grka, žeđa, dah smradni, teška i slaba prt" bava, neuredna stolica, prekinuti uzdissjh plač zjehanje, kihanje neprestano, palpitacijs onesvješćenje, zimomornost, nejednaka to" lina suha :koža, časomični znoj, blijeda ili