PrudHlsidt et SRNE E SIRE re Strana 2, CRVENA HRVATSKA“ Broj 81. je on izrazio o pravednim željama Bosanaca za ustavnim reformama, te o njihovim dr- žavopravnim zahtjevima, treba 'da uvrijedi svakog Hrvata i Srbina. Moram da ispra- vim — rekao je Dr. Čingrija — lažni na- zor o nekom ,darovanom“ ustavu Bosni i “ Hercegovini. To ne bijaše nikakav dar ni našem narodu ni onim zemljama, to je bilo učinjeno prigodom aneksije samo da se pred Evropom ne ostane iza Turske, te se je iz nevolje dao Bosni i Hercegovini nekakav prividni ustav. Ali se je ipak ostalo za Tur- skom, kad se je i taj prividni ustav oslonio na religije. Zato ima najmanje prava Bilin- ski, da ističe religijozne razlike, Ako je to zlo, kao što jest, imala je vlada da tome baštinjenom zlu traži lijeka, a ne da ga podupre, pa čak na njemu i ustav osloni. Dr. Čingrija reagira proti onim riječima Bi- linskog, po kojim bi ko mogao misliti, da mi Hrvati i Srbi čeznemo za vojničkim re- žimom. Mi smo protiv toga već za to, što držimo, da se vojnički režim ne da spojiti sa pojmom ustavne i pravne države. Ako je kadkad naš narod našao više shvaćanja više osjećanja kod vojnika nego li kod ci- , vilnih uprava, što regbi da je i slučaj u Bo- sni, to može biti vojnicima na čast, ali je istodobno najteža kritika odnosne civilne uprave. Austriju 1 Rusija na Balkanu. Mobilizacija balkanskih država začudila je evropske velesile. One su se sve našle kao obezglavljele, jer se nijesu nadale, da će balkanski narodi tako solidarno i brzo ustati pod oružje, da štite svoju braću od turskog zuluma. Prošlo je sedmicu, i više, dana, a da nije došlo do navještanja rata. Rusija je od- mah u početku pokazala, da je sklona akciji balkanskih država, i dala je razumjeti, da ona neće dopustiti, da se iko pača u Bal- kan, bez samih balkanskih država. Zadnje vijesti kažu, da je Rusija sada napravila dogovor [s Austrijom. Taj bi se sporazum sastojao u tome, da su samo Ru- sija i Austrija pozvane, da, bude li potre- bno, intervenišu na Balkanu. Ovaj će spo- razum, bez sumnje, mnogo djelovati na raz- vitak događaja na Balkanu. Politički pregled. Dobrovoljci za balkanski rat, Sa svijeh strana prijavljuju se dobrovoljci za Srbiju i Bugarsku. Tako se do sada prijavilo za 30.000 dobrovoljaca. Među njima je najviše Rusa, pa Čeha, Poljaka, Srba i Hrćata. Troškovi mobilizacije. U financijkim izvještajima velikih stranih listova već se saopštavaju računi o troškovima mobilizacije i eventualnim ratnim troškovima u Srbiji i Bugarskoj. Prema pomenutim računima samo prvi dan mobilizacije i u Srbiji i u Bugar- skoj progutaće po nekoliko milijuna perpera. U vrijeme rata svaki dam Srbiju bi stao 800.000 din., a Bugarsku dva milijona i 300.000 leva, ako se uzme u obzir da bi Srbija izbacila na bojno polje najmanje 180.000 vojnika sa 10.000 konja, a Bu- garska 230.000 vojnika sa 50.000 konja. Svaki vojnik u vrijeme rata stajao bi državu u Srbiji i Bugarskoj dnevno 10 kruna, Troškovi mobilizacije i rata pokriće se u Srbiji i Bugarskoj iz državne gotovine i ostalih vanrednih prihoda. Bugarska Narodna Banka ima u gotovom 59 milijona leva, od kojih 40 milijona u zlatu. Na toj podlozi ima u opticaju 122 milijona leva u karti. 'Ta bi se suma za vrijeme rata povisila, usljed čega bi, razumije se, skočio kurs zlatu. Narodna Banka u Biogradu ima u go- tovom 42 milijona dinara u zlatu i 7 mili- jona u srebru. U redovnim prilikama na zlatnoj podlozi cirkuliše 70 milijona novca u karti. Ova suma za vrijeme rata biće po- većana. Srbija raspolaže i raznim bogatim (fon- dovima, koje država za vrijeme rata takođe može upotrebiti. Strani financijski stručnjaci označuju da je novčano stanje u Turskoj za slučaj rata nepovoljnije nego li u Srbiji i Bugarskoj. Mir između Italije | Turske. Zadnje vi- jesti opet donose, da mir između Italije i Turske predstoji. Kao da bi Turska pristala na zahtjeve Italije. Svakako će Turska sada pristati i na ono, na što do sada ne bi bila ni po što pristala, a sve zbog prilika na Balkanu. Domeće vljesti. Uapšenje Dra A. Horvata. U istrazi druš- tva ,Balkan“ uapšen je i Dr. Aleksandar Horvat, bivši narodni zastupnik. Osim njega, poslije preslušanja, pridržan je u istražnom zatvoru i Dr. Schonstein. Dalmatinski sabor. Od centralne vlade odgovoreno je zemaljskome odboru, da sabor dalmatinski ove godine neće biti sazivan na zasjedanje, obzirom na nejasnu konstelaciju stranaka. Bosanski sabor. Misli se, da će se bo- sansko-hercegovački sabor sastati na vijeća- nje, 20. ov. mjeseca. »Ujedinjenjem Oslobođenju!“ U prošlom broju šibenskog ,,Naprednjaka“ izišao je pod gornjim natpisom proglas Ujedinjene Omla- dine Spljeta, Šibenika i Staroga grada. Naši dopisi, Iz Janjine, 1. listopada, Ovdašnje društvo , Težačka Sloga“ pri- milo je od gosp. A. I. Lazić iz Johanes- burga u Africi 6 sterlina i 10 šelina u ko- rist društva, a doprinesoše : Mato I. Kučer, Lujo Brlezi, Mate Car, N. I. Dežulović, Anto I. Lazić po 10 šelina; A. Lazić, I. Tomelić, Niko Lepri, Ivan A. Lazić, J, A, Jaspriea, S. A. Jasprica, Ivo A. Nožica, Anto A. Ži- vić, Pero Barać i Jozo Vujas po 5 šelina. Zanimanje i ljutav braće u dalekom svijetu za ovo naše društvo, neka nam bude pobudom, da društvo preko ličnih zlobica i domaćih mizerija, odgovori onoj svrsi, u ime koje pružaju nam braća pomoć. Živjeli da- rovatelji. x. Iz Konavala 7. listopada. Ovijeh dana svršava ovogodišnja jama- tva. Grožđa je bilo izobilja, a vrsta mu je veoma dobra i zdrava. Cijena je bila 100 kg. po K 22, a kašnje je poskočila na K 26. Za ovakove cijene zahvaljujemo trgovcima, gosp. Wolfu i Fleišeru koji su nas sa ku- povinom grožđa posjetili, to odvezli veliku količinu masta. Pošto su se gosp. W. i F. uvjerili o dobroj vrsti konavoskog grožđa ostajemo u nadi da će i u buduće kupovati naše gro- žđe te i drugim vinarima naše vino prepo- ručiti. Konavljani. Gradska. kronika Lične vijesti. Jučer je stigao u Du- brovnik gospodin Franjo Wysocki stalni dopisnik napredno pučkog lista ,Kurjer Lwowski*, što izlazi u Lavovu dva puta dnevno. Zadržat će se više vremena na o- toku Daksi. Jučer je stigao takođe gosp. Gustav pl. Koretić predsjednik banskog stola u Zagrebu. Vojnovićeva ,Gospođa sa sunco- kretom“ u Budimpešti. Sinoć se je da- valo u Budimpešti ovo najnovije djelo Iva Vojnovića. Dva dana prije ove premičre piše ,Pester Lloyd“ : Vojnović, možda naj- znamenitiji hrvatski pjesnik, pisac je , Dubro- vačke Trilogije“ najboljeg djela jugoslaven- ske literature. Pozorišna revija ,,Szinhazi Let“ donosi Vojnovićevu biografiju, te ga u velike slavi. Pisac toga članka među ostalim kaže: ,Tek iza kako sam dulje vremena šnjim govorio, opažam čar njegove duše i njegovih riječi. Tek sada vidim kakav je taj čovuljak — dragocjeni stvor“. I mnoge druge mađarske novine najlaskavije se iz- razuju o Vojnovića. Zaplijenjene. Dopisnice s Jukićevom slikom, koje su se prodavale u dućanu g. Marka Mitrovića, politička je vlast jučer za- plijenila. Vijesti s Balkana. Pobrinuli smo se, da ratne vijesti s Balkana dobijamo brzojav- nim izvješćima. Ova dva dana nema nikak- vih vijesti. Rat nije započeo, a velevlasti _ vijećaju o akciji, koju bi poduzeli, da rat uopće otklone. Kako na drugom mjestu do- nosimo, izgleda, da su se Austrija i Rusija sporazumjele, kako bi djelovale da rat ne bukne. Turski ministar vanjskih poslova izjavio je, da je , Turska pripravna uvesti reforme u hrišćanske pokrajine. Sinoć smo dobili vijest s Cetinja, da su pogranični sukobi između crnogorskih i tur- skih četa već od dva dana počeli i ne pres- taju. Malisori su složni s Crnogorcima. Vegetacione slike iz Dubrovnika. U posljednjem broju bečke ,,Oesterreichs Il- lustrierte Zeitung“ izišlo je nekoliko vrlo uspjelijeh vegetacionih slika iz Dubrovnika i okolice. Slike vrlo lijepo pokazuju stranome svijetu našu, radi rjetkosti, bogatu floru. Osobito je lijepo ispao jedan starodđnevni mjenduo na Gornjemu Konalu i naši drevni borovi u Sv. Jakobu, kao i veličanstvene nglušice“. Nova gimnazijska zgrada. Na Ta- boru, na Pločama, započelo se ovih dana predradnjama za novu gimnazijsku zgradu. Blektrika. Zadnjih večeri naše elek- trično osvjetljenje je sasvim slabo, Mnogo sijalica u opće i ne gori, a ostale davaju vrlo slabu svjetlost. Da su cakla nečista i zamazana još uvijek, i da ih se nikako ni ne čisti, to ne treba ni naglašavati. Misli li električna centrala svršiti s ovom neugod- nom igrom? Mislimo, da bi bio potreban jedan sastanak svih konsumenata, te da u saglasnosti s općinom, odrede potrebne ko- rake, da se ovome već jednom stane na put.