Strana ?, ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 82. ___ Strana 200 OOLLISKEOOOESS O m RAT NA BALKANU. Proglas kralja Nikole na narod. \rnogorci! 'Tužni vapaj, koji dopire iz Stare Srbije - od tamošnje naše potlačene braće, ne može se dalje podnositi. Onamo nemilosno kolju ne samo ljude nego žene i nejaku djecu srpsku. 'Gladno, jadno i plijenjeno srpsko se roblje potuca po gorama i oko garišta svojijeh domova klikujući vas, da ga zaštitite i izbavjte. Dužnost i ljubav roda nalažu vam da pohitate braći u pomoć. Znam, da biste vi to i do sad učinili sa nrođenom vam odva- žnošću, da Me nijeste slušali i isčekivali is- hod Mojijeh miroljubivih napora za zaštitu mučenika ispreko granice. Moje nade, da će se naći način da se bez proljevanja krvi Srbi u "Turskoj oslobode muka, ne ostvariše se, te sad, koliko god je Mojem srcu teško narušiti tišinu evrop- skoga mira, ne ostaje Mi do latiti se sablje — one sablje, koju su vaši očevi neustra- šivo šljedovali na Vučijem Dolu, Nikšiću, Baru i Ulcinju. : Crnogorci ! Uz nas je pravda, a kocka je bačena, pa što Bog da i sreća junačka! Zamnom, junaci, da ruku pružimo braći u nevolji, kao i viteškoj Malesiji, koja se evo dvije godine lavski bori za svoja prava, slobodu i sjedinjenje sa Crnom Gorom. Nijesmo sami. S nama je Bog, s nama su balkanske hrišćanske kraljevine, sa koji- jema smo udruženi u zajednicu, za kojom sam. vazda čeznuo i koju su sye od navale azijatskog osvajača željno očekivali toliki pasovi balkanskih naroda. Imam tvrdu nadu u mišice, red i po- slušnost sinova Mojijeh starijeh voinika, da mi ništa ne će biti nemoguće, no da će sad ' visočije nego ikad uzdignuti ugled drage Domovine i proslavljeno crnogorsko. oružje novim sjajem obasjati. Smjelost je uhvatiti se u koštac sa je- dnom velikom carevinom, ali to baš priliči Mojem vitezu, Mojem Crnogorcu, u toliko prije, što mu je najmilije uložiti se za braću. Pratiće nas simpatije svega obrazovanog svijeta, svega našega srpskoga roda i osta- loga Slovenstva, a viteške ruke sa mačevi- ma pružaju nam Kraljevi: Srbije, Bugarske i Grčke, čiji su narodi u ovome svetome poduzeću s nama zbratimljeni. Ni tu care. vinu ne zatičemo iz obijesti, već iz najple- menitijih pobuda, da spriječimo konačno uni- štenje svoje prekogranične braće. Crnogorci ! Vašijem muškijem krokom_ pohitajte onamo gdje se strada, gdje se muči, gdje se plače. Neka povezana braća Starosrbi- janci čas prije ugledaju vaše slavne barjake ; neka: reknu : ,Evo braće, evo osvetnika is- pod Lovčena, Koma i Durmitora, evo si- 'nova Crne Gore gdje dolijeću u naš zagr- ljaj, i sad nijesmo više mi ni siraci, ni ro- bovi!“ Tamo ćemo se sresti sa našom dra- gom braćom iz Srbije, koju predvodi njen viteški Kralj, Moj ljubljeni zet, da se s nji- ma željno zagrlimo, zajedno noseći potlače- nima slobodu. Neka se blagoslovom Božjim i Svetoga Petra Cetinjskoga i svijeh naših svetaca ostvare snovi iz rane Moje mladosti, kad sam pjesmom nagovještavao ovaj znameniti dan i zagrijavao srpske grudi vjerom, da oružani moramo poć' : Onamo onamo, za brda ona! Živjeli Crnogorci! Živio balkanski savez! Na Cetinju, 26. septembra 1912. NIKOLA s. r. Prva vijest u prijestonici. Prva vijest o objavi rata munjevitom brzinom raširila se po Cetinju. Sva prijestonica bila je usljed toga u neobičnoj radosti. Pred Kraljevim Dvorom iskupilo se mnogo naroda, koji je sa nestr- pljenjem očekivao da sazna dalje vijesti. Telegrami su javili na sve strane svi- jeta, da su Crna Gora i Turska u ratnome stanju. Potonj! koraci. Poslanici Rusije i Austro-Ugarske pri crnogorskom Dvoru gg. Girs i baron Gizl došli su u 10%, čas. prije podne u Kraljev Dvor i zajednički su bili primljeni kod Kra- lja u audijenciju. Učinili su u ime svojih vlada, koje su za to dobile ovlašćenje i od ostalih Velikih Sila, potonji korak u korist održanja mira. Njihova audijencija nije dugo trajala. Kralj ih je primio u salonu na gornjem spratu Dvora, U odjeljenjima na donjem spratu bijahu poslanici Srbije, Bugarske i Grčke i više velikodostojnika. Čim su poslanici Rusije i Austrije svr- šili svoju dužnost i izašli, Kralj je sišao na donji sprat. Na Gospodarevom licu ogledalo 'se živo zadovoljstvo i radosno raspoloženje. Kraljev odlazak u Podgoricu. Malo iza toga Kralj je sa Knjazom Mir- kom sio u automobil. Kralja ispratiše do automobila Kraljica i Knjaginjice Ksenija i Vjera i Knjaginje Milica i Natalija. Pred Dvorom masa naroda. Burne ovacije Gospo- daru. Alajbarjaktar g. Marko Popović iznosi veliki divni svileni barjak. Narod skida ka- pice i oduševljeno kliče. Uzbuđenje opće. U prvi automobil pred Kraljevim sijeda alaj- barjaktar sa razvijenim barjakom. Narod se tisku oko Kraljeva automobila. Poslanici Sr- bije, Bugarske i Grčke u prvom su redu i pozdravljaju Kralja. Gospodar im _ radosno otpozdravlja. Automobili se krenuše, narod kliče, a pucanje topa i zvonjenje zvona oglasi odlazak Kralja u Glavni Vojni Stan u Podgoricu. Srpska 1 crnogorska vojska, Poslije mobilizacije, sve su balkanske države pozvale svoje vojne obaveznike u inostranstvu. Crnogorska je vlada pozvala svoje podanike koji živu u Srbiji, a kojih je broj veoma velik. Uz poziv im je saop- ćila, da, ako im nije moguće povratiti se u domovinu, svi stupe u redove srpske voj- ske, gdje će jednako braniti svoju potištenu braću i boriti se za njihovu slobodu. Tanska. Turska ili osmansko carstvo — obuh- vaća sve zemlje koje u Buropi, Aziji i Africi spadaju pod vlast sultanovu, koji stoluje u Carigradu. Čitavo osmansko carstvo razdje- ljeno je u 30 pokrajina ili vilajeta, od tih 7 u Europi i šest mutesorifliha, od tijeh jedan u Europi. Službena statistika nije uporabiva. juropska "Turska obuhvaća jednu treći- nu balkanskog poluostrva. Europska "Turska imade 6,142.340 stanovnika, dok ih čitavo carstvo imade 24,028.800. Europski vilajeti jesu, Carigrad, Čatajdža, Drinopolje, Solun, Monastir, Kosovo, Skadar i Janina 'Thasas. Narođnosna statistika vrlo je manjkava. Vladajuće pleme osmanskih Turaka živi na Balkanskom poluostrvu, ali izuzev Carigrad nigdje ne u većoj masi, već posijani kao otočje, najviše u blizini velikih gradova. Na zapadu Turske stanuju Arbanasi, u Epiru, Macedoniji, Kalkidi i na Primorskim točka- ma Grci, istočnu Rumeliju, sjev. Macedoni- ju i zapadnu Traciju nastavaju Bugari a sjeverozapad Srbi. Zanimiva je podioba zemljišta. Poljodje- Istvo je na vrlo niskim granama. Industrial- no djelovanje vrlo je ograničeno. Izvoz se ograničuje na sirovine poljoprivrede, a no- vac obuhvaća sve moguće fabrikate. Prome- tna su sredstva vrlo manjkava. Željeznica u ivropi imade oko 2000 klm. Glavne evrop- ske pruge jesu: Mustafa paša, —- Drinopo- lje-Carigrad, Ziberče-Skoplje Mitrovica: So- lun. Brzojavna mreža dosta je prostrana. Radi nepouzdanosti turske pošte zadržale su Njemačka, Austro-Ugarska, Franceska, Velika Britanija i dr, u većim lukama sve- je poštanske urede. Turske financije vrlo su se slabo pobolj- šale nakon bankrota od 1876., te je g. 1881 uređena među narodna financijalnu kontrola. Deficit je stalan. Pred državnim bankrotom iznašao je javni dug 4 i pol milijarde ma- raka, a 1911. iznaša 2208 milijuna maraka. Vojska u mirno doba iznaša 220.000 vojnika, u ratno doba 1,400.000, u slučaju potrebe još 55.000 ukupno dakle 1,4553.000. Od tih je vojnički uvježbano 800.000, Napadaji novina na ministarstvo spoljnih po- slova ruskih. Na svima linejama napadaju ruske no- vine na ministarstvo inostranih djela, jer da ne odgovara slovenskoj dužnosti. Novoe Vremja piše: Od neznanih grobova i zgari- šta balkanskih okretala se nemarno i svire- po evropska diplomacija. Ostavljenim i na- puštenim balkanskim državama ostalo je je- dno da uzmu svoju sadbinu u svoje ruke. Rat se može jedino zaustaviti ako se_velike sile odluče da zadovolje pravedne i humane zahtjeve balkanskih naroda. Drugog načina nema. 20.000 ruskih dobrovoljaca. Starješina srpskog podvorja u Moskvi, arhimandrit Mihail javlja da mu se prijavilo 20.000 dobrovoljaca koji su spremni proliti krv za slovenstvo i pravoslavlje. \ Apel na (rusko javno mnijenje. Današnje novine apeliraju na rusko jav- no mnijenje da izjavi da se ne indentifikuje sa politikom ruskog kancelara Sazonova. Bo] Crnogoraca kod Berana. Čim je crnogorska vojska prešla na tur« sku granicu, napala je na Borane i između nje i turske vojske razvio se boj. Čuje se, da su Berani osvojeni.