\ Strana ?. Nil ENI mesu ,CRVENA HRVATSKA“ Odlazak Crnogoraca iz Dubrovnika. Narodne. manifestacije. — Simpatije Srbiji, Crrfoj Gori i Bugar- skoj. — Zandarmarija. — Politički komesar poziva i vojništvo. — Onamo, ' namo!“ — U ime neutralnosti! — Brzojavno saopćenje zastupniku Dru Melku Čingriji u Beču. U nedjelju u jutro u 10 sati otputovali su Crnogorci, koji živu u našem gradu, u svoju domovinu da stupe u redove vojske i da se bore u ratu za 'slobodu. Svi, sokolovi sivi, okićeni trobojnicam, veselo su i nestip- ljenjem iščekivali momenat odlaska, eda što prije stignu na bojno polje da brane svoju zarobljenu braću. Gradska je luka bila pre- pona građanstva kao malo kada. Svak je htioda pozdravi te junake i rodoljube, da ih isprati i zaželi im dobru sreću. Dirljiv je bio momenat odlaska. Ni kraja ni konca oduševljenom klicanju bratskim balkanskim narodima, kršćanskim balkanskim državama i njihovim viteškim vladarima. Klicalo se, pozdravljalo ge, mahalo se rupcima, viđahu se i suze radosnice. Momenat je bio dirljiv, veličanstven, manifestacija dostojanstvena i zanosna. Cijelo građanstvo, otkritih glava, otpjevalo je ,Onamo, MNO < Po odlasku parobroda, građanstvo je počelo da se razilazi, prolazeći kroz vrata Ribarnice, i ulazeći u grad. Ali, po strate- gijskom planu mudre gospode na kot. Pogla- varstvu, pol. komesar Mraz, sa žandarmima sa nabitim bajunetama, okupirao je vrata i zapriječio ulazak u grad. 1 ko je htio da iz luke pođe u grad, nije mogao, ako nije htio da se nabode na žandarsku bajunetu. Gra đanstvo protestovaše, jer niko nije mogao da razumije, zašto mora da ostane u luci. Građanstvo je mirno pjevalo patriotske pjesme, klicalo balkanskim državama i stalo na mjestu i, dosjetivši se, vraćalo se natrag i naokolo počelo da izlazi iz luke, s druge strane, kroz vrata na Ponti. I sad se dogodilo ono što je i nečuveno i neviđeno. Politički komesar Mraz, ma da je imao uza se desetak oružanih žandara, koji, mimogred rečeno, nijesu sami znali zašto se tu nalaze, jer sve mirno, nema po- klika ni protiv koga, nikoga se ne napada, — pol. komesar Mraz, sav ustresen, blijed, drhćući, uletio je u vojničku stražarnicu i zatražio u pomoć — vojništvo! Incredibile dictu! Vojnik otišao da traži inspekcionog časnika. U toliko nadođe donačelnik g. Dr. A. Pugliesi s općinskim prisjednikom g. Drom 1. De Giulli i posreduju u stvari. Cuđahu se, kao i svak drugi, čemu se zaustavlja građanstvo, koje je mirno. Posredovanjem njihovim oružništvo je otvorilo prolaz u grad. Građanstvo je tada, otkrite glave, pred Orlandovim stupom otpjevalo Onamo, 'namo“, i miro se razišlo. v Kako što je razumljivo, vojništvo nije ni došlo, kaonoti ne imalo zašto. Žandari gledali jedan drugoga, ne razumjevajući ništa, i ne znajući što bi radili. Građanstvo, a i dobar broj oficira koji bijahu u blizini, smi- jahu se, misleći da snijevaju. Gosp. komesar Mraz otiro je s rupcem mrtvi znoj. Slušali štno neke strance, koji se grohotom smijahu cijeloj toj strategijskoj akciji. x Pređimo preko fiaska i promislimo, kakve je to sve posljedice moglo da ima. Što bi se bilo dogodilo, da je došlo vojniš- tvo2... . Zašto stvarati iz ničega nešto? . . . Mi pitamo,. bi li vlasti 'političke takve mjere preduzimale i onda, kad bi Austrija bila u savezu s Turskom? --- Naravno, ni onda, jer u "Tursku se nije niko ni pačao ma ni najmanjim poklikom. Komesar Mraz, čujemo, hoće da opravda to tim, što je Austrija neu- tralna u ovom ratu. Dobro, ali kakva je to, prije svega, logika, jurišati na mirno gra- đanstvo, koje nije pokazalo ni najmanje neprijateljskog raspoloženja ma bilo prema kome, nego je samo, dopuštenim sredstvima zakonom, manifestovalo svoje simpatije prema braći, mučenoj i ugnjetavanoj; prema braći i po krvi i po jeziku. Zar neutralnost to zapriječuje, zabranjuje? Koja je to logika? Kakvi li razlozi? Ovo nečuveno i nerazumljivo postupanje izazvalo je opće neodobravanje i čuđenje. Donačelnih g. Dr. A. Pugliesi odmah je brzojavio u Beč zastupiku, načelniku Dru Melku Čingriji, opisavši mu cio dogođaj po- tanko. neka kod nadležnijeh odmah inter- veniše: Telegram je bigvod prilike ove sadržine. Jutros pri polasku parobroda iz Dub- rovnika za Kotor, krenuše odavle radnici Crnogorci. Masa naroda otpratila ih pjeva- jući i kličući njima Crnojgori, Srbiji, Bugar- skoj. Kad je parobrod krenuo žandarmarija nataknutim bodovima pred prsa zatvori po- vratak u grad kroz vrata ribarnice. Narod koji je bio do tada miran počeo je protes- tovati. Komesar Mraz savim da je imao ne- kih desetak žandara na raspoloženje i da je općinsko redarstvo prisutno bilo da drži red koji nije ničim pomučen bio, otrčao zvat u pomoć vojništvo Dr. Pugliesi i Dr. DeGiulli priskočiše i uvjeriše se da je uzrujanost prouzrokovana neumjesnim uplitanjem žan- darmarije. Na opasku učinjenu komesaru sa strane Dra Pugliesi da je suvišno uplitanje žandarmarije, a još suvišnije ono vojništva, odgovori da on mora ovako postupati u ime austrijske neutralnosti. Na intervenciju op- ćine žandarmarija uklonjena a masa naroda pred Lužom dostojanstveno zapjeva ,onamo onamo“ i raziđe se. Domaće oljesti. Jukić nije obješen. Prekjučer se je bila gradom prosula vijest, da je Jukić obješen. Tako su bile donijele neke novine brzojave iz Zagreba u tom smislu, kao » Hrvatska Riječ“ u Šibeniku, Praški ,,Narodni Listy“ i ,dinost“, Međutim smo mi primili jučer brzojavno izvješće, koje dementuje gornju vijest. Domaće novinstvo. Uslijed rata na Bal- kanu učestale su nekoje novine svoja izda- nja. Naše Jedinstvo“ i Sloboda“, koji su do sada izlazili dva puta sedmično sad Broj 83. \ HRVATSKA" Oooo izlaze svaki dan na malom formatu kao br- zojavni vijesnik o ratnim dogođajima. U Zagrebu je opet počela izlaziti ,,Siidslavi- sehe Revue“. Najnovije brzojavne vijesti. Aneksija Krete Grčkoj. ATENA, 15. Grčka je proglasila anek- siju Krete. Austrijski crveni krst. BEČ, 15. Austrijski Crveni Krst šalje na Cetinje poljsku bolnicu (za jedan korpus, 40.000 vojnika) i ambulancu u Podgoricu. Upravljač kvartijera biće nadštabni liječaik Dr. Steiner. Rat je naviješten dogovorno. BEOGRAD, 15. Neistinite su i mete- meljite sve vijesti o bilo kakvom nespora- zumu. Navještanje rata sa strane Crne Gore u sporazumu je s balkanskim saveznim dr- žavama. Iz Crne Gore. CETINJE, 16. Zaustavljene su jače ope- racije. Spremanje je Za navaljivanje na Ska- dar sa svih strana u najvećoj mjeri. Ratni plijen. CETINJE, 16. Crnogorci nađoše u Ta- zima 7000 amauzerica, 800 šatora, mnoštvo džebane. Srbija pred ratom. BEOGRAD, 16. — Predsjednik Naro- dne Skupštine odlučno izjavio, da se bal- kanskih Slavena ne tiče, što hoće velevlasti. Balkanskim narodima je rat potreban. Nota balkanskih država. BEČ, 16. — Zahtjevi balkanskog sa- veza Porti gotovo su meizvedivi, zato se oni smatraju kao ultimatum. Srpsko-turska borba. BEOGRAD, 16. — Navala turskih četa na srpsko teritorije kod Ristovca, sa srpske je strane junački odbivena i potisnuta. Mir između Italije i Turske. BEČ, 16. ,Neues Wiener Tagblatt“ do- nosi vijest, da je jučer po podne na 3 ure u Ouchy sklopljen mir između Turske, i Italije. g Prijedlog Francuske. BEČ, 16 — Francuska želi da se spor na Balkanu riješi jednim kongresom vele- vlasti, i to odmah. U ovdješnjim političkim krugovima smatra se nemogućim. Gradska Kronika + Mare ud. Dražić, Prekosinoć prv- minula je čestita gaspođa Mare ud. Dražić rođ. lLacijanović, majka Dra Luka, Antuna, Pera i Joza. Sprovod pokojnice je po pod- ne na 3%, ure. Pokoj joj vječni, a sinovima i svojti naše iskreno saučešće u teškoj ža- losti Čitulja. Stiže nam. tužna vijest da je dne 7 o. mj. preminuo u Metkoviću g, ivo Jerić, pomorski kapetan i suvlasnik ugleda« trgovačke tvrtke Sinovi Jerka Jerića. 'Tuš- noj porodici naše iskreno saučošće. Naš zemljak. Ovih je dana poslije 26 godina došao u domovinu iz Amerike ss svojom obitelji naš zemljak gospodin Lajo Mitrović rodom iz Slanoga. Imali smo pri- like govoriti sa gospodinom Mitrovićem, ps