Strana 2. pismo s puta K bojnom polju. Već na stanici Indjije u Slavoniji, gdje se ukrštavaju vozovi, koji stiža iz Ugarske, Bosne, Hrvatske za Beograd opaža se neka živost, ratno raspoloženje. Bez prestanka još stižu vojni obveznici koli bugarski toli srp- ski. Nazad tri dana stigoše srpski i bugarski đaci iz Rusije, zatim radnici iz Njemačke, a neki čak i iz Amerike, koji se uputiše iz Amerike i prije kraljeva ukaza o opštoj mo- bilizaciji. + U Beogradu uza sve to što je svaredovna vojska otputovala na granicu srpsko-tursku a neki odjeli u Bugarska, ipak se osjeća velika užurbanost. Stižu dobrovoljci, stižu u tolikoj mjeri, daje nemoguće više obrazo- vati dobrovoljačke korpuse. Universitet i ostale škole su zatvorene za predavanja, a pretvorene u vojne bolnice. Studenti su svi otišli na granicu. Mnogi, gotovo svi penzio- nirani oficiri su reaktivisani. Društvo ,Srpska Braća“ i Obrana“ više ne znadu šta će da čine sa dabrovoljcima — jednostavno ih odbijaju, ali ovi ne odlaze, već odgovaraju: Ako nas vi nećete otposlati — idemo sami. Redovni vozovi su prekinuti — putnike ne prevažaju već jedino vojne obveznike i dobrovoljačke korove. Vojska upravlja vozovima, straže na svim mjestima, obveznici Narodna su postavljene su to III. ćeg poziva u narodnoj nošnji. Ra- čuna se da danas ima pod ratnom zastavom 400.000 vojnika potpuno spremnih za rat, računajući tu i dobrovoljce sa komitskim četama. žrat srpskog kralja knez Arsen Kara- dorđević — carski ruski konjički pukovnik prešao je u srpsku vojsku; kraljević Đorđe stigao je ima već nekoliko dana ovamo i bez prestanka vježba jednu konjičku ekadronu. Kao sigurno se drži, da će svi balkaski princevi učestvovati u ratu. Sa srpske strane učestvovaće prestolonasljednik Aleksandar i prine Đorđe; Od Crnogoraca se već nalaze na bojnome polju prestolonasljednik Danilo Oba bugarska Boris i knežević i kneževići Mirko i Petar. princa i priestolonasljednik ,CRVENA HRVATSKA“ Čirilo učestvovat će u boju, grčki prestolo- nasljednik Konstantin i knežević Đorđe i Nikola. Balkanski princevi, koji će učestvovati u ratu sastaće se poslije svršene vojne na osvojenom teritoriju. Sva prijestona štampao duševljeno poz- dravlja ratnu akciju i poziva vladu, da ne oklijeva, već čim prije da zađe u rat. Značajne su riječi srpskog kralja Petra I., koje je izgovorio prigodom osvećenja svoje zadužbine na Opleum: ,Na završetku svoga života, baš sada u ovim teškim pri- Broj 8%. likama, sa dubokom vjerom u Boga i snagu i budućnost moga vijernog naroda, ja ću moju zadužbinu predati mome porodu i mome narodu“ Na ove riječi kraljeve odgo- vorio je g. Dr. J. Skerlić odprilike ovako: ,U ime naroda su odavde prije sto godina srpske vojske poslane na tri strane Šumadije, da sve Srbe oslobode i ujedine. Vašeg Veli- čanstva vijerna Šumadija danas se moli Bogu, da Vas do godine kao kralja veće Srbije pozdravi u carstvujućem starom srpskom Dušanovom gradu Skoplju“. VI. M. Vukmirović. pijenintickato: < njebi teči ARMANI so RAT NA BALKANU. Proglas srpske vlade. Srpska vlada pripravlja proglas, u kome će biti iznešeno kako je Srbija neoprav- dano i provokatorno bila napadnuta od Tur- ske. te kako su bez objave rata turske čete prošle granicu, da ga ona prva proglasi. Sarajevke kao bolničarke. U Sarajevu se ie sastao lijep broj go- spođa i gospođica, te odlučiše da pođu u (Crnu Goru kao bolničarke. Rusi Srpskom Crvenom Krstu. Slavensko dobrotvorno Društvo već je odredilo i poslalo 100,000 kruna Srpskom Crvenom Krstu, i to kao prvu svotu. Legija bugarskih gimnazista. Kao što je i u Srbiji veliki broj mladi- ća Saveza 'Trezvene Mladeži“ učinio dobro narodu, time šte je ponudio svoje usluge za vojnu i druge administracije, tako isto sui u Bugarskoj gimhazisti osnovali naročitu le- giju, koja je stavljena na raspoloženje voj- nim vlastima. Veliki bro) đaka biciklista stupili su u službu Crvenoga Krsta. Objava općeg balkanskog rata. Prekojuče su Srbija, Bugarska i Grčka objavile rat u formi manifesta. Prije mani- festa su bili prekinuti diplomatski odnosi triju balkanskih država s Turskom. Gospođici Cvijeti pl. :Cindro. u Dubrovniku, 12. x. 1912 Ko sliva blagoglasna, koja se na put sprema U zemlju sunca, cvijeća, ljubavi, pjesme, goja, I ti si došla k nama, da mila pjesma tvoja Pozdravi ovaj kavez, gdje već ni pjesme nema ; Dubrave naše davne pjevich slavnog soja Pjesme ti vru iz grudi, čine da bol nam drijema I što ne znaju reći ta naša usta nijema, Kazuje grlo tvoje milinjem divnog poja : - Zbogom ! U zemlji pjesme nek ti iz duše bruji = Glas naših mrtvih stvari i naši svi slavuji; Pa kada budeš slavna, neka te k nama vrate Miline uspomens i zora boljih dana, Kad braća rastrgana skupe se sa svih strana, Da s tobom poju pjesmu, što sad im tuge krate! Štovatelji. ) taninjem qrpskohrvatskom nacionalizma“) Teško nama bez nas“ Prijeka je potreba bez sumnje u današ- njem književnom i političkom jeziku defi- nisanje pojedinih riječi — budući da se dadu razno tumačiti. Danas postoje dva shvatanja naciana- lizma. Jedan je brutalan, osvajački, ugnje- tavački, velikih i silnih — pravi imperiali- zam (Bizmarkov i Čembrlenov). Drugi je manji, širi. humaniji, naroda, koji se bore za svoja prava, manifestuju svoju snagu i volju za život. (To je nacionalizam njemački i talijanski od g. 1830 — 1870). Srbi i Hrvati ne mogu biti pobornici prvog, mi smo zatočnici šireg, humanijeg nacionalizma, kojim jedna nacija traži pravo na život. Mi već danas živemo u takom dobu kad se može govoriti o srpskohrvatskom nacionlizmu. Da su Hrvati i Srbi od uvijek etnički bili jedan narod i da su sada na dobrom putu da i stvarno postanu jedan istovjetan narod od deset miliona, sa kojim Ke (Donosimo nekolike glavnije zabilješke iz predavanja profesora Skerlić, koje ga je držao u Sokolani dneva 27/IX, 1912. htijući tim izazvati Srbiju Osvajanje turske karaule. Sukob kod Ristovca izazvali su Turci i Arnauti, koji su počeli pucati na srpske vojnike, kad su se vježbali. Srpski vojnici odgovorili su vatrom. Napadačima, Turcima i Arnautima, pridružila se i turska vojska, koja je htjela zauzeti i željezničku staciju, Srbi su suzbili napadače. Jedan srpski fi- nanc ubio je 5 Arnauta, Srpski vojnici za- uzeli su tri važne turske karaule a žandari su zaposjeli deset karaula da spriječe dalje napadaje. Rusija prijeti. , Rusko Slovo“ piše: da je poslanik Rusije u Carigradu izjavio Porti, da Rusija ne će ni u kom slučaju dopustiti zatvaranje Dardanela. Bitka kod Prepolca. Beograd, 17. okt. — Wučeranja pogra- nična borba kod Prepolca kod Kuršumlije je žešća nego kod Ristovca. Srbi su juna- čki odbili upad Turaka, kojih je poginulo oko dvije stotine. Turske su čete pod veče otisnute od granice. Srbi su pretrpjeli vrlo male gubitke. Berane osvojeno. žestokog boja, koji je trajao nepre- generala Cino- Poslije kidno dva dana, pod vodstvom Janka Vukotića, osvojili su Berane. se mora vrlo: ozbiljno računati — to je vrlo dobro poznato. Ali sticajem političkih prilika danas imamo dvije književnosti. Uzrok, kao i cijela naša tragika sastoji se u tome, što živimo na granici Istoka i Zapada, zatim od XII. vijeka podijeljenost na dvije a po- tom i na tri vjere, a istorija nam potvrđuje da od tog doba datira i podijeljenošt tih dviju nacionalnih grupa, tako da smo u toku srednjeg vijeka i živjeli u dva razna pravca podijeljeni. Do XVIII. vijeka živimo kao dvije na- cije i gajimo dvije razne kulture, a početkom XIX. i kroz cio XIX, ostavivši razne pred- rasude, prilazimo jedni k drugima i poči- njemo propovijedati jedinstvenost naroda, polazeći sa stanovišta da vjera ne može da di nacionalnost tim grupama. U Dalmaciji Andrija Kačić-Miošić ostav- lja dotle uobičajenu mandarinsku literaturu, uviđajući da književnost mora da se okreće prema širokom krugu narodnom. U Hrvatskoj i Slavoniji dolaze u XVIII. vijeku oslobođeni duhovi, dolaze ljudi kao Matija Antun Reljković i Dositij Obradović, koji počeše propovijedati opšte ideje pros vjete i humanosti. ipak