Strana 2.

pismo s puta K bojnom polju.

Već na stanici Indjije u Slavoniji, gdje
se ukrštavaju vozovi, koji stiža iz Ugarske,
Bosne, Hrvatske za Beograd opaža se neka
živost, ratno raspoloženje. Bez prestanka još
stižu vojni obveznici koli bugarski toli srp-
ski. Nazad tri dana stigoše srpski i bugarski
đaci iz Rusije, zatim radnici iz Njemačke, a
neki čak i iz Amerike, koji se uputiše iz
Amerike i prije kraljeva ukaza o opštoj mo-
bilizaciji.

+ U Beogradu uza sve to što je svaredovna
vojska otputovala na granicu srpsko-tursku
a neki odjeli u Bugarska, ipak se osjeća
velika užurbanost. Stižu dobrovoljci, stižu
u tolikoj mjeri, daje nemoguće više obrazo-
vati dobrovoljačke korpuse. Universitet i
ostale škole su zatvorene za predavanja, a
pretvorene u vojne bolnice. Studenti su svi
otišli na granicu. Mnogi, gotovo svi penzio-
nirani oficiri su reaktivisani.

Društvo ,Srpska Braća“ i
Obrana“ više ne znadu šta će da čine sa
dabrovoljcima — jednostavno ih odbijaju,
ali ovi ne odlaze, već odgovaraju: Ako nas
vi nećete otposlati — idemo sami. Redovni
vozovi su prekinuti — putnike ne prevažaju
već jedino vojne obveznike i dobrovoljačke
korove. Vojska upravlja vozovima, straže
na svim mjestima, obveznici

Narodna

su postavljene
su to III. ćeg poziva u narodnoj nošnji. Ra-
čuna se da danas ima pod ratnom zastavom
400.000 vojnika potpuno spremnih za rat,
računajući tu i dobrovoljce sa komitskim
četama.

žrat srpskog kralja knez Arsen Kara-
dorđević — carski ruski konjički pukovnik
prešao je u srpsku vojsku; kraljević Đorđe
stigao je ima već nekoliko dana ovamo i bez
prestanka vježba jednu konjičku ekadronu.

Kao sigurno se drži, da će svi balkaski
princevi učestvovati u ratu. Sa srpske strane
učestvovaće prestolonasljednik Aleksandar i
prine Đorđe; Od Crnogoraca se već nalaze
na bojnome polju prestolonasljednik Danilo
Oba bugarska
Boris i knežević

i kneževići Mirko i Petar.
princa i priestolonasljednik

   

,CRVENA HRVATSKA“

Čirilo učestvovat će u boju, grčki prestolo-
nasljednik Konstantin i knežević Đorđe i
Nikola.

Balkanski princevi, koji će učestvovati
u ratu sastaće se poslije svršene vojne na
osvojenom teritoriju.

Sva prijestona štampao duševljeno poz-
dravlja ratnu akciju i poziva vladu, da ne
oklijeva, već čim prije da zađe u rat.

Značajne su riječi srpskog kralja Petra
I., koje je izgovorio prigodom osvećenja
svoje zadužbine na Opleum: ,Na završetku
svoga života, baš sada u ovim teškim  pri-

Broj 8%.

   

likama, sa dubokom vjerom u Boga i snagu
i budućnost moga vijernog naroda, ja ću
moju zadužbinu predati mome porodu i
mome narodu“ Na ove riječi kraljeve odgo-
vorio je g. Dr. J. Skerlić odprilike ovako:
,U ime naroda su odavde prije sto godina
srpske vojske poslane na tri strane Šumadije,
da sve Srbe oslobode i ujedine. Vašeg Veli-
čanstva vijerna Šumadija danas se moli Bogu,
da Vas do godine kao kralja veće Srbije
pozdravi u carstvujućem starom srpskom
Dušanovom gradu Skoplju“.

VI. M. Vukmirović.

pijenintickato: < njebi teči ARMANI so

RAT NA BALKANU.

Proglas srpske vlade.

Srpska vlada pripravlja proglas, u kome
će biti iznešeno kako je Srbija neoprav-
dano i provokatorno bila napadnuta od Tur-
ske. te kako su bez objave rata turske čete
prošle granicu,
da ga ona prva proglasi.

Sarajevke kao bolničarke.

U Sarajevu se ie sastao lijep broj go-
spođa i gospođica, te odlučiše da pođu u
(Crnu Goru kao bolničarke.

Rusi Srpskom Crvenom Krstu.

Slavensko dobrotvorno Društvo već je
odredilo i poslalo 100,000 kruna Srpskom
Crvenom Krstu, i to kao prvu svotu.

Legija bugarskih gimnazista.

Kao što je i u Srbiji veliki broj mladi-
ća Saveza 'Trezvene Mladeži“ učinio dobro
narodu, time šte je ponudio svoje usluge za
vojnu i druge administracije, tako isto sui
u Bugarskoj gimhazisti osnovali naročitu le-
giju, koja je stavljena na raspoloženje voj-
nim vlastima. Veliki bro) đaka biciklista
stupili su u službu Crvenoga Krsta.

Objava općeg balkanskog rata.

Prekojuče su Srbija, Bugarska i Grčka
objavile rat u formi manifesta. Prije mani-
festa su bili prekinuti diplomatski odnosi
triju balkanskih država s Turskom.

 

 

Gospođici Cvijeti pl. :Cindro.

u Dubrovniku, 12. x. 1912

Ko sliva blagoglasna, koja se na put sprema
U zemlju sunca, cvijeća, ljubavi, pjesme, goja,
I ti si došla k nama, da mila pjesma tvoja

Pozdravi ovaj kavez, gdje već ni pjesme nema ;

Dubrave naše davne pjevich slavnog soja
Pjesme ti vru iz grudi, čine da bol nam drijema
I što ne znaju reći ta naša usta nijema,

Kazuje grlo tvoje milinjem divnog poja : -

Zbogom ! U zemlji pjesme nek ti iz duše bruji
= Glas naših mrtvih stvari i naši svi slavuji;

Pa kada budeš slavna, neka te k nama vrate

Miline uspomens i zora boljih dana,
Kad braća rastrgana skupe se sa svih strana,

Da s tobom poju pjesmu, što sad im tuge krate!

Štovatelji.

) taninjem qrpskohrvatskom nacionalizma“)

Teško nama bez nas“

Prijeka je potreba bez sumnje u današ-
njem književnom i političkom jeziku defi-
nisanje pojedinih riječi — budući da se dadu
razno tumačiti.

Danas postoje dva shvatanja  naciana-
lizma. Jedan je brutalan, osvajački, ugnje-
tavački, velikih i silnih — pravi imperiali-
zam (Bizmarkov i Čembrlenov). Drugi je
manji, širi. humaniji, naroda, koji se bore
za svoja prava, manifestuju svoju snagu i
volju za život. (To je nacionalizam njemački
i talijanski od g. 1830 — 1870).

Srbi i Hrvati ne mogu biti pobornici
prvog, mi smo zatočnici šireg, humanijeg
nacionalizma, kojim jedna nacija traži pravo
na život.

Mi već danas živemo u takom dobu
kad se može govoriti o srpskohrvatskom
nacionlizmu. Da su Hrvati i Srbi od uvijek
etnički bili jedan narod i da su sada na
dobrom putu da i stvarno postanu jedan
istovjetan narod od deset miliona, sa kojim

Ke (Donosimo nekolike glavnije zabilješke iz
predavanja profesora Skerlić, koje ga je držao u
Sokolani dneva 27/IX, 1912.

htijući tim izazvati Srbiju

Osvajanje turske karaule.

Sukob kod Ristovca izazvali su Turci
i Arnauti, koji su počeli pucati na srpske
vojnike, kad su se vježbali. Srpski vojnici
odgovorili su vatrom. Napadačima, Turcima
i Arnautima, pridružila se i turska vojska,
koja je htjela zauzeti i željezničku staciju,
Srbi su suzbili napadače. Jedan srpski fi-
nanc ubio je 5 Arnauta, Srpski vojnici za-
uzeli su tri važne turske karaule a žandari
su zaposjeli deset karaula da spriječe dalje
napadaje.

Rusija prijeti.

, Rusko Slovo“ piše: da je poslanik
Rusije u Carigradu izjavio Porti, da Rusija
ne će ni u kom slučaju dopustiti zatvaranje
Dardanela.

Bitka kod Prepolca.

Beograd, 17. okt. — Wučeranja pogra-
nična borba kod Prepolca kod Kuršumlije
je žešća nego kod Ristovca. Srbi su juna-
čki odbili upad Turaka, kojih je poginulo
oko dvije stotine. Turske su čete pod veče
otisnute od granice. Srbi su pretrpjeli vrlo
male gubitke.

Berane osvojeno.

žestokog boja, koji je trajao nepre-
generala
Cino-

Poslije
kidno dva dana, pod vodstvom
Janka Vukotića, osvojili su Berane.

 
    
     

 

se mora vrlo: ozbiljno računati — to je vrlo
dobro poznato.

Ali sticajem političkih prilika
danas imamo dvije književnosti. Uzrok, kao
i cijela naša tragika sastoji se u tome, što
živimo na granici Istoka i Zapada, zatim
od XII. vijeka podijeljenost na dvije a po-
tom i na tri vjere, a istorija nam potvrđuje
da od tog doba datira i podijeljenošt tih
dviju nacionalnih grupa, tako da smo u toku
srednjeg vijeka i živjeli u dva razna pravca
podijeljeni.

Do XVIII. vijeka živimo kao dvije na-
cije i gajimo dvije razne kulture, a početkom
XIX. i kroz cio XIX, ostavivši razne pred-
rasude, prilazimo jedni k drugima i poči-
njemo propovijedati jedinstvenost naroda,
polazeći sa stanovišta da vjera ne može da
di nacionalnost tim grupama.

U Dalmaciji Andrija Kačić-Miošić ostav-
lja dotle uobičajenu mandarinsku literaturu,
uviđajući da književnost mora da se okreće
prema širokom krugu narodnom.

U Hrvatskoj i Slavoniji dolaze u XVIII.
vijeku oslobođeni duhovi, dolaze ljudi kao
Matija Antun Reljković i Dositij Obradović,
koji počeše propovijedati opšte ideje pros
vjete i humanosti.

ipak