Strana 2. »RCVENA HRVATSKA“ Broj 86. AAA inča maasai sigassaptiisipiezttrsmm————————————=———u———————m— RAT NA BALKANU. Savezne balkanske vojske pobiraju us- pjeh za uspjehom. Pobjeđuju na svim lini- jama i zauzimaju sve tiše i više tursko te- ritorije, tvrđave, pozicije; zarobljuju silan , material i svu silu protivne vojske; jednom riječju: sjajno napreduju. Crnogorska, srp- ska, bugarska i grčka vojska pokazaše do sada da nijesu samo junaci, nego da su u svakom "pogledu strategijski obrazovane i - disciplovane vojske. Crnogorci napreduju nevjerojatnom us- pješnošću. Jučer je stigao telegram, da je zauzet Taraboš. Po tom je Skadar potpuno opasan i opkoljen. Srpska je vojska zauzela Novi Pazar, Prištinu. a Kumanovo je pred padom. Turci se povlače na svim linijama. General Živković je ušaotu Novi Pazar i po naredbi vrhovne komande, tamo je preseljen i štab. Narod u Novom Pazaru dočekao je srpsku vojsku s najyećim oduševljenjem. Srpska se artiljerija pokazala na dostojnoj visini i uništavajući neprijatelja pravi prava čudesa. Kod Kumanova Turci su se povu- kli inakon neuspjele ofensive s ogromnim gubitcima. Srpska vojska prodire sve dalje. Bugarska je vojska zauzela Kirkilise. Bila je žestoka bitka. S bugarske je strane bilo 120.000 vojske, a s turske 150.000. Gu- bitaka je mnogo i s jedne i druge strane. Turci su bili potučeni, zauzeta tvrđava, a zarobljeno je 20.000 turske vojske, muni- cije za puna tri mjeseca i silu drugih rat- nih materijala. Čitav slavenski svijet je naj- većma oduševljen za napredovanje balkan- skih saveznih vojska, i svak se veseli i divi junaštvu naše braće na Balkanu. Proglas bugarskog kralja. Bugarski kralj Ferdinand upravio je vojsci proglas, u kojeme kaže: Kako vijer- ni tumači narodnih težnja protiv njihovih zatornika nijesmo mogli ostati ravnodušni na nečuvene patnje naših sunarodnjaka u turskoj carevini, što su već davno smući- vale naša srdca i izazivale pravedan njeg našega naroda. Pošto su se iscrpila sva mi- roljubiva sredstva. što su smjerala za tim, da olakšamo život ovih mučenika, naše bra- će po vjeri i krvi, mi smo, uz podporu našeg milog naroda, zapovjedali našoj hra- broj vojsci, neka pređe granicu i zametne boj protiv tisučljetnoga dušmanina. Naše je djelo sveto i ljudsko. Ovom za udes naše drage domovine velevažnom trenutku mi smo uvjereni, da su svi časovi vojske svi- jestni zamašaja svoje zadaće, da će oprav- dati nade, koje narod stavlja u njih. Napred uz pomoć križa i oružja! Pravedni Bog štitio naša prava!“ Proglas grčkog kralja. Proglas grčkog kralja glasi: »Mojem narodu! Svete obveze prema domovini, našoj potlačenoj braći i ljudstvu nalažu državi, da se nakom neuspjeha na- šega nastojanja u svrhu očuvanja mira maši za oružje, kako -bi učinila kraj patnjama, kojima su vjekovima izvrgnuti kršćani Tur- ske. Grčka poduzimlje ovaj sveti rat za pravo i slobodu podjarmljenih naroda istoka u sporazumku sa saveznicima, koji su nada- hnuti jednakim osjećajima i udruženi zaje- dničkim obvezama. Sazivajući pomoć Sve- mogućega u ovom svetom boju za civiliza- ciju, kličemo : Živila Grčka, Živio narod!“ Rusi i Bugari. Slavensko udruženje dalo je u počast bugarskom ministru Luskanovu banket, ko- jemu su prisustvovali bugarski poslanik, više uglednih Srba i Bugara, te mnogi zastupnici državne dume. Luskanov je izrekao govor, u kojem je naglasio, da balkanski kršćanski narodi nastavljaju sada djelo odpočeto od Rusije, te će ga sami i dovršiti. Govor je svršio trokratnirh: Živio carl, koji su pri- sutni gromko prihvatili. Govorilo je po tom više prisutnih, koji su svi izrazili simpatije ruskog naroda balkanskim kršćanskim naro- dima, te naglasili, da treba lučiti službenu Rusija od ruskog naroda. Engleska za Crveni Krst. Javljaju iz Londona, da će engleski cr- veni krst poslati svoja odijeljenja svim bal- kanskim državama. Aeroplani za srpsku vojsku. Onomadne su aviatičari, pitomci mini- starstva vojnog pozvani telegrafski iz Fran- cuske da se vrate u otadžbinu da bi joj svo- jim znanjem koristili. Uskoro će stići u Be- ograd i nekoliko aeroplana. Beogradska Općina za porodice siromašnih vojnika. Beogradska Općina izdati će kroz mje- sec oktobar oko 100.000 dinara kao pomoć porodicama siromašnih vojnih obvezanika. Ratni dopisnici na bojištu. U nedjelju u jutro otputovali su na bojište dvadeset tri ratna korespodenta u naročito spremljenim vaganima za njih. Dva dugačka vagona napravljena su za spavanje sa svima udobnostima, a uz to još dvije kancelarije za rad. Ratni korespondenti imaju legitimaciju sa fotografijom. Od spolnjih znakova imaće oko:ruka trobojku, a na kapama mjesto kokarde značke » Srpskog Novinarskog Udruženja“, koje su im za tu cilj date. Hrvatski liječnici u ,Crvenom Krstu“. Do sada je otputovalo u srbijanski ,Crve- ni Krst“ pet hrvatskih liječnika. Beogradski ,Crveni Krst“ javlja, da je spravan anga- žovati 20 liječnika. Prijave neka se šalju na ,Crveni Krst“ Beograd. Česki liječnici u ,,Crv. Krstu. Mnogi su česki liječnici otputovali na ratište, da pruže pomoć crnogorskoj i srpskoj vojsci. 'Također zastupnik Klofač stigao je u Beograd i otputovao na granicu. Englesko novinstvo o Balkanskom ratu. Uvaženi i mnogo čitani engleski dnevnik, koji izlazi u Derblimejera sedamdeset i dvije godine ,,The Tuam Herold“ donaša pod na- slovom ,The Balkans“ opširan uvodni čla- nak, u kojemu veoma vjerno i po Slavene simpatično opisuje uzroke sudbonosnog -ra- tovanja ujedinjenih balkanskih država. Slo- žile su se, kaže taj list, tri slavenske i gr- čka država, da oslobode svoju potlačenu braću od užasnog iga okrutnih Osmana. Mi Irci nosimo ovim junačkim borcima za slo- bodu na susret tople simpatije i molimo se a ——umxnmm mm muum=mmmmmmm=>mmmmmsmmmmmmmmmmmmmmmmmmammmmnmrmmmmmmmmms:mmmmmmnmmmmmmmmnmmxm:ammmmmmmmmmmm=mmm=m=m===== Dalmatien und das čsterreichische Kiistenland. Vortriige ge- halten im Miirz 1910 anliisslich der ersten Wiener Universitiitsrcise von Professoren... Herausgegeben im Auftrage des Rektorats der Universitit Wien von Prof. Dr. Ed. Briickner. Wien und Leipzig. , Franz Deuticke 1911. (17) Ta velik dio prikazanih objekata pri- vatni je posjed, U prvom su redu najsku- pocjeniji i najstariji komadi vlasništvo samo- stana. Po tom su zastupane mnoge privatne i javne zbirke na raznim mjestima, tako n. p. zbirka austrijskoga Muzeja za umjetnost i obrt i Muzeja za narodnu umjetnost u Beču; arheološka zbirka u Spljetu i Kninu i mnoge druge. Pa i sama je spisateljica, posvećujući se deset godina proučavenju ovoga predmeta, posabrala na svojim puto- vanjima po cijeloj pokrajini mnoštvo obje- kata i tako svojom zbirkom zapriječila da ih trgovci u netrag ne raznesu. Ovo raznašanje i uništavanje starinskog narodnog blaga već se stoga ima živo po- žaliti, što bi se možda na mnogim mjestima mogla dalje nadovezivati tradicija promica- (Nastavak) njem obrta, što se tu još nalazi, i što bi se mogao uskrisiti. Nu žaliti je to i poradi toga, što nekoje vrsti rada, sao n. pr. čipka reti- celle, sačinjavaju najstarije i izvorno dalma- tinske tvorbe najbolje kakvoće. Spisateljica dokazuje, kako su ove stvari iz Paga i dru- gih dalmatinskih mjesta prelazite u Veneciju i kako se je po svoj prilici mletačka reti- cella razvila oslanjajući se na dalmatinska vrela. Dalmacija pripada onom malenom broju zemalja, u kojima možete dobiti shvatanje i dojam jedne još žive narodno umjetničke djelatnosti, u kojima nalazite još u porabi starinsku nošnju velike krasote i odvajkada baštinjen pučki način znanja i umjeća. Divna priroda i ostatci velike prošlosti sačinjavaju čaroban okvir ovoj zemlji, u ko- joj osiromašen narod odlične plemenske na- darenosti provodi često skučen i oskudan život. Danas je struja svjetskih putnika na- vrnuta na čarobne obale Jadrana, uzduž kojih se protegnula uzahna pruga dalmatin- skoga kopna s nizom ubava ostrvlja; go- spodarstveno podizanje ove zemje sada je predmetom revna nastojanja. Da li će pri tome uginuti i zadnji ostaci narodno-umjetničkih osebina, pokazat će is- tom budućnost. Svakako je dotle od velike vrijednosti, da iscrpljivo stručno djelo, ka- kovo je ovo, upozoruje na starinsku teče- vinu i na taj način potiče stanovništvo u zemlji na osviješćenje, a sve njegove prija- telje upućuje u bogate i mnogostrane tvore- vine prijašnjih, pai najnovijih perioda. Neka ovaj prezasluženi spisateljičin trud bude okrunjen posvemašnjim koliko praktičnim, to- liko moralnim uspjehom. Oprema je izdanja upravo raskošna, ukusna i u najmanjim pojedinostima izvedena najbrižljivijom pomnjom — Tako opremljena djela o narodnoj umjetnosti do danas ne vidjesmo. Neslavenski pisac nalazi u njemu zastupano po sve. novo stanovište, po kome se utvrdjuje slavensko porijetlo prevažnih i drugih narodno umjetničkih područja: to je uvjerenje spisateljica stekla dubokim proni- canjem u realni život stanovišta, a morat će ga još žestoko braniti naprama tolikim prodrasudama, koje je povijest umjetnosti otprije usvojila. Poradi toga su narodni ljudi u ime juž- nih Slavena i svoje zamlje sa svih strana obasuli spisateljicu srdačnim hvalama: osim