Strana 2,

»RCVENA HRVATSKA“

Broj 87.

 

narodima“. Italija drži, da je potrebno jed-
nom već učiniti kraj politici, koja dosada
nije imala nikakovog uspjeha. Italija je već
izradila konkretne predloge, koji uzimaju u
obzir želje balkanskih naroda, te poštuju
opravdane trgovačke i industrijalne interese
Austro-Ugarske i Italije.

Njemački oficiri u turskoj vojsci.

14 njemačkih oficira, koji su stavili svoje

službe na raspoloženje "Turskoj, doputovali
su preko Konstance u Carigrad. Vjerojatno
je, da će biti primljeni u audienciju kod
sultana. :

List srpske vlade o Italiji prama ratu.

»Samouprava“ pise: ,Vraćajući se iz
rata, Italija zauzima svoje mjesto u koncertu
sila, da punim glasom izrazi svoje gledište
na stanje u Turskoj, koje je neminovno do-
velo do balkanskog rata.

Pa tako i mi mislimo. Rat na Balkanu
ne treba da dovodi u nemir Evropu. Bal-
kanski savez je instrumenat mira; balkans-
* kim narodima mir je potreban, oni su ga
željeli. Same nije im ga trebalo uskraćivati,
kao što je to "Turska uvijek činila, kao što
je to i jučer učinila mobilišući svoju vojsku
i napadajući na njihovu granicu onda, kad
se oni uznemiravaju, videći da se istrebljuju
njihova braća, i kad zahtjevaju života za
njih. Njihovi zahtjevi težili su za mirom i
mirnim razvićem njihovim i njihovih suna-
rodnika. Ali, Turci su apelovali na oružje,
i tako im je bilo, pa tako i na kraju neka
im bude. Mi pak uzdamo se sad u svoje
pobjede i apelujemo na evropske vlade i
javno mnijenje da cijene držanje Turske, da-
našnje i dosadašnje, prema nama i našim
sunarodnicima, pa i prema odlukama Evrope;
najzad, da cijene naše žrtve.

Mi smo vazda imali simpatija za tali-
janski narod, poštovanja za Italiju i želja za
njene uspjehe. To i razlozi napred navedeni
čine da smo mi zadovoljni ugovorom tali-
jansko-turskog mira, iskeno zadovoljni za to,
što smo se njemu nadali, što rat između
Italije i Turske nije ulazio u naše ratne
račune. Talijanskoj štampi, počevši od ,,Tri-
bune“ do ,,Coriere della Sera“ 1 ,Giornale
d' Italia“, koja je o ocienjivanju značaja mira,
imala simpatije i za našu stvar i za borbu,
mi smo duboko zahvalni. Mislimo, da ćemo
takvi uviek biti. Na Italiji je, da nikad ne
zaboravimo“.

Grčki kralj Gjuro na ratištu.

»Agece d' Athenes“, javlja, da je kralj
Gjuro sa pratnjom na yachti Amphitrite
otputovao u Volo, odakle će se željeznicom
prevesti u Larissu i Serfidže, gdje je sada
prenešen glavni logor grčke vojske.

Položaj grčkih vojska.

Zapadnom armejom zapovijeda general
Saputzakis sa bazom u Art, grad na rijeci
Arti koja za 60 kilometara dijeli |turski teri-
torij od grčkog. Istočnom armejom zapovi-
jeda princ Konstantin. Ona sada operira u
Tesaliji iz Elassone i Sertiaže prema sjeveru.
Ovoj je armiji zadaća, da operira u Epiru
prama Janini. Izgleda, da spram Janine
maršira još jedna vojska, o kojoj se javljalo
da se nalazi na sjeveru grada Konice. Po
tome će ova važna tačka, gdje govore da je
koncentrirana jaka turska vojska, doskora
biti opkoljena sa dvije strane.

Sjedinjenje grčke | srpske vojske.

Prema vijestima, što ih ,Matin“ dobija
iz Atene, drži se, da će se grčka vojska

moći skoro spojiti sa srpskom vojskom blizu
Monastira.

Napredovanje grčke vojske.

Iz Atene javljaju, da je po jednom brzo-
javu prijestolonasljednika Konstantina, spoj
turske vojske u Macedoniji sa onom u Solunu
potpuno prekinut po grčkoj vojsci.

Česi za Crveni Krst.

Česki sokolski savez darovao je crvenom
križu kršć. balk. naroda 50.000 kruna. ,,Slo-
vanski klub“ odaslat će kirurga Pražke kli-
nike Dra Kukula sa jednom ekspedicijom na
Balkan. Već je veliki broj českih liječnika
otišao na ratište. Osam českih liječnika pod
vodstvom Dra Jedličke pošlo je u Srbiju.
Sedam liječnika, 15 medicinara, te 25  bol-
ničara i bolničarka otputovalo je na crno-
gorsko . bojište. Odaslana će biti također
jedna velika ekspedicija pod upravom Dra
Richlika.

Najveći rat u zadnjih 100 godina.

»Daily Mail“ tvrdi na temelju zanimivih
statističkih podataka, da rat, u koji je uple-
teno pet balkanskih naroda, po broju vojnika,
koji već sada učestvuje u ratu, spada među
najveće ratove, koji su se zbili posljednjih
100 godina. I zaista, u ove prve dane ne-
prijateljstva, ne uračunavši tursku pričuvu
iz Azije, koja može povisiti broj vojnika
skoro za milijun, već se nalazi na ratnom
polju 1,190.000 vojnika, od tih 400.000 Bu-
gara, 250.000 Srba, 116.000 Grka, 30.000
Crnogoraca i 400.000 Turaka. A evo broja
vojnika, koji su se nalazili na ratnom polju «
prvim mjesecima ovih velikih ratova: rusko-
japanski rat 1904. 400.000 ljudi; rusko-turski
1877. 500.000 ljudi; francesko-njemački god.
1870. 1,025.000; austro-pruski od 1856..
830.000; francesko- sard.- austrijski 1850.
310.000; Krimski rat 1854. 340.000; fran-
cezki rat 1809. 530.000. Londonski list ra-
čuna, da će 325.000 balkanskih saveznika i
200.000 Turaka t. j. 525.000 ljudi sudjelo-
vati u velikoj bitci kod Drinopolja, koja će
po broju vojnika nadvisiti bitku kod Leip-
ziga (Kampf der Nationen!) (500.000) kod

Sadove (535.000); Sedana (240.000) i Waterloa
(217.000).

Sjedinjeje srpske i crnogorske vojske.
CETINJE, 26. Vojska Sobije i Crne
Gore sjedinila se je u Sjenici. Danas je pred
Skadrom mir. Kralj je jutros otputovao na
bojište s balkanskim predstavnicima genera-

lom Atanackovićem i atašejima Italije i Aaus-

trije.
Skoplje osvojano.

BEOGRAD, 26. Zvaničao javljaju, da
je danas u dva sata palo Skoplje. Prijestolo-
nasljednik je prvi ušao u Skoplje. U /Beog-
radu ogroman zanos.

Plijen kod Kuamanova i Sjenice.

BEOGRAD, 26. U bitci kod Kumanova
zaplijenjeno je svega 55 poljskih topova, 6
brdskih, 6 mitraljeza, 80 velikih šatora i
velika količina ratnog materijala. Pri osvo-
jenju Sjenice zaplijenjeno je 15 topova, 4
merzera te velika količina pušaka i mu-
nicije. E

Vlasti u Kumanovu.

BEOGRAD, 26. U Kumanovu su uspos-

tavljene mjesne vlasti i uvodi se red.

Turski varvarizam.

BEOGRAD, 26. Turci povlačeći se iz
Kumanova učinili su u posljednjem času na
periferiji varoši varvarskih masakra nad
kršćanima. Poubijali su i sasjekli žene, djecu
i čitave porodice.

Neosnovane turske vijesti.

BEOGRAD, 26. Upućeni krugovi zapi-
tani, kako su mogli Turci javiti, da je Zeki
paša porazio Srbe kod Kumanova i potje-
rao ih do Zibevce, izjavljuju, da ne pojme
ovakovo lakoumno varanje svijeta. Da je
Zeki paša bio javio od Carigrad svoj ofen-
zivni pokušaj prvih sati bitke i svoje nam-
jere, iz kojih pak u Carigradu učinila uspjeh.
Zibevce udaljeno je od Kumanova preko 60
kilometara, pa je čudnovato kako je evropska
štampa mogla i časkom povjerovati u mo-
gućnost.

 

Najnovije brzojavne vijesti.

(Telegrami stigli jučer.)

Borba oko Taraboša.

CETINJE, 29. Rožaj je zauzet, a Tur-
ci se predadoše. Oko Traboša Turci se uporno
brane, ali uzaludno. Navaljivali su u dva
maha, da povrate. Široćku goru, no bijehu
odbiveni. Crnogorska se artilerija primiče
sve više Trabošu. Glavni napad i juriš oče-
kuje se sa neustrpljenjem. I pored jakog ot-
pora i groznog vremena, zarobljenici pričaju,
da su gubitci turski veliki. Poginuo im je
pukovnik i mnoštvo vojnika.

Osvojena Mitrovica.

BEOGRAD, 29. Jedan odred srpske
vojske zauzeo je Mitrovicu bez otpora. Za
uzet je također kačanički tijesnac. U Feri-
zoviću uzeto je 15 brzometnih topova, 4000
pušaka i veliko mnoštvo municije. Stotinu
sela iz Drenice ponudilo je predaju. Kod
Ferizovića -ima 25 mrtvih srba, a ranjenih
6. Arnauta palo je 1000. Na putu između
Kočana i Štipa našlo se je mnogo plijena,
kojeg turci bježeći ostaviše. Turci u tome
kraju iznakazili su naše ranjenike sijekuć
im nosove.

Posljedice kumanovskog poraza.

BEOGRAD, 29. Ulazak naše vojske u
Skoplje pokazao je st1ahovitost kumanovskog
poraza. Turci bježeći ubijali su jedni druge,
da se dočepaju mjesta na vozu i kolima.
Nađena je sva sila municije, jedan cio-tren
za gvozdene mostove i puni magazini. Uku-
pno od Kumanova do Skoplja zaplijenjeno je
98 topova, dakle cijelaartiljerija turske voj-
ske onoga kraja.

U Tetovu nema Turaka.
BEOGRAD, 29. Oficirska patrola upuće-

ma Tetovu, izvješćuje, da u Tetovu nema

Turaka, jer ostupiše k Bitolju. Putem do
Tetova arnautska sela ističu bijele zastave
i predaju se.
Srpska vojska na Ovčjem Polju.

BEOGRAD, 29. Djelovi naše vojske
goneći nepijatelja izbili sa na Ovčje Polje,
gdje su imali sukob sa neprijateljem i po-
tukli ga.
izjava stranih ratnih dopisnika. Samoprijegor

oficira.

BEOGRAD, 29. Ratni dopisnici stranih
listova izvješćuju, da se srpska artiljerija