Strana 2. CRVENA HRVATSKA“ Broj 89. Ur. Džavid paša je onomadne bio ubijen u jg već sigurno stigao. S bugarskom vojskom Skoplju od jednog turskog oficira). Drži se da je pušten ovaj glas samo da okupi Ar- naute, kod kojih Džavid paša važi kao ne- savladivi junak. Plijen u Mitrovici. Poslije zauzeća Mitrovice zaplijenjeno je 29 municijonih kola, 3000 sanduka municije, 3 milijona metaka, 500 pušaka 6 vagona - brašna i sva sila drugog materijala. P& milijuna priloga. Privatni prilozi za nastradale i pomoć bolnicama u samom Beogradu do sada iz- nose pola miliuna. 255 kilometara željeznice. Sada imade Srbija u rukama novih 255 kilometara željeznice, koja je dobro uređena i već su imenovani svi činovnici. Skora aneksija Stare Srbije. Jedna je ličnost izjavila novinarima u Beogradu, da će skupština doskora vijećati o zakonu aneksije Stare Srbije. Osnovaće se ovih osam novih okruga: Novopazarski, Ko- sovski, Skopljanski, Prizrenski, Veleški, De- barski i Primorski. Predsjednici općina biše za sada od vlade imenovani. Zastupstva će se birati surazmjerno. Apelacijoni sud biti će u Skoplju. Činovnička mjesta će se po- kriti mnogim pensionircima, čime će se olak- šati budžet pensijs. Otkriveni turski i njemački oficiri u Skoplju. U Skoplju je otkriveno do 60 turskih oficira, koji su se sakrili i poslije predali. Nađeno je i njemačkih oficira. Trebljenje kršćana. +4 Stanovništvo oslobođenih krajeva priča, da su mladoturci sami dražeći Arnaute si- stematski [radili na istrebljavanju kršćana, kojih bi bilo nestalo za desetak godina po- svema, da nije došlo do rata. O ovome su strani konsuli izvješćavali svoje vlade, ali one nijesu ništa poduzimale. Lažne vijesti. Kršćani u strahu. Dok je trajala bitka kod Kumanova, brzojavio je Feti-paša u Solun i Skoplje da su Turci pobijedili. Ovo je zanijelo Turke, a kršćane uplašilo, te se od straha pozatva- rahu. Ruski je konsuo opasnošću spasavao kršćane kad su Turci uzmicali. Historijski poraz kod Kumanova. Jedan zarobljeni turski oficir izjavljuje, da su poslije Kumanova Turci mogli želje- znicom odvesti samo 10 brdskih topova, jer je srpska artiljerija tako djelovala, da apso- lutno nije bilo moguće ni fizički izdržati. Ni jedna bitka do sada nije dala tako go- i Jem procenat žrtava artiljerije. Sada se sa- hranjuju na hiljade lješina po bojištu. Veći- nom se lješine pale, jer se nabralo straho- vito pasa i gavrana. Ima gudura prenatr- panih sa deset redova lješina. U Velešu i okolici organizovana je u- prava, te je zavladala posvemašnja sigurnost. U novu općinsku upravu ušlo je 4 Srba, 4 Turčina, 3 Bugara, 1 Grk i 1 Jevrejin. Turski komandanti bez vojske. Iz Skoplja javljaju da Turci organizuju otpor u Dibri, kamo su pošli svi potučeni komandanti bez vojske nastojeći predobiti Arnaute za posljednji otpor. Stepanovićeva vojska kod Jedrena. Iz Sofije javljaju, da je velik dio Ste- panovićeve armije pošao na Jedrenu, kamo nalazi se već od prije kod Jedrene znatan broj srpskih četa. Rumunjska i balkanski savez. Iz Beograda javljaju, da ondješnje kru- gove držanje Rumunjske ni malo ne zabri- njuje, te izjavljuju, da su posve sigurni, da će Rumunjska ostati do kraja neutralna, jer njeni najvažniji interesi upućuju na što tje- šnije prijateljstvo sa balkanskim državama. Odma nakon rata očekuje so daljnji razvoj tih dobrih odnošaja. Jadranska željeznica. Odmah po svršetku rata počet će se gra- diti Jadranska željeznica. Viseki Dečani osvojeni. Sa Cetinja javljaju, da je Vasojevička brigada zauzela Visoke Dečane. Okršaj je bio jak. Turci su imali 60 mrtvih i 9 ra- njenih, a Crnogorci 13. ranjenih, od kojih su dva u Plavnu umrli, Brigadir Vukotić je u Plavnu. Vukotić i Živković sastali se. Brigadir Vukotić iz Peći preko Mitro- vice telegrafom je potražio vezu s genera- lom Živkovićem, koji je odgovorio, da se s trupama srpskim nalazi u Drenici kod Ri- barice. Poslije toga srpske izvidnice sastaše se u Ribarici. Poslije toga srpske izvidnice sastaše se u Peći sa odredom brigadira Vu- kotića, te se svečano dočekaše. Sastanak je bio dirljiv, oduševljenje veliko. Očekuje se i dolazak generala Živkovića. Turci sa Skadra slabije odgovaraju. Bombardovanje Taraboša i Brdice traje dalje. Neprijatelj.sve slabije odgovara. Ima velike štete desno krilo primorskog odreda preko “Bojane, jer je pred Sjesam prekinuta svaka komunikacija između Skadra, Ljesa i Teda. Skadar je sa svim utvrđenjima pot- puno blokiran. Valija skadarski pušta sta- novništvo da se seli iz varoši. Malisori traže da oni udare na Ljes i San Giovanni di Medua. Izjava ministra Stojanovića. Kosta Stojanović, ministar trgovine u kraljevini Srbiji izrazio se je posebnom do- pisniku ,,Zeit-a“ ovako: ,, Naravno, način na koji se postupa sa južnim Slavenima u Mo- narhiji, ne može da ne utječe na uredbu prilika Srbije prama Monarhiji. Jer ovako kako se danas Slaveni Monarhije osjećaju za balkanske države, tako isto Srbija bolno osjeća, kad južnim Slavenima u Monarhiji ne ide dobro. Politika odgovarajuća ovom pravcu neće naravno promašiti, da povoljno ne utjeće na odnose Srpsko-Austrijske. Brzojavne vijesti. (Telegrami stigli prekosinoć.) Srpska vojska ušla u Gostivar. BEOGRAD. Jučer je srpska vojska ušla u Gostivar. Tu je ostavila posadu i nastupa prama Kiševu. Železnička pruga Skoplje— Mitrovica, koju su' bili Turci ostavili, sada je opet popravljena te je otpočeo saobraćaj. Prvim vozom prevezao se je general Jan- ković. Prva postaja do Skoplja okrštena je Jankovićevim imenom. Turski oficiri u Beogradu. BEOGRAD. U Beogradu je nađeno više turskih oficira preodjevenih civilno, Vlasti su odredile, da se odjenu u oficirsko odjelo, i da se postupa s njima kao sa zarobljenicima. Borba oko Kratova. BEOGRAD. U borbama oko Kratova Turci su pretrpjeli ogromne gubitke: Turci bjehu strahovito poraženi. U divljem bijegu ostaviše svu silu ratnog materijala, da još do danas nije mogao biti pokupljen i pre- brojen. Jasnu je sada, da Turci bjehu uči- nili sve priprave za jednu odlučnu bitku na Ovčjem Polju, ali je zbog kumanovskog po- raza ne mogahu primiti. (Telegrami stigli jučer u jutro.) Pismo skadarskih stranih konsula prijestolo- nasljedniku Danilu. CETINJE. Strani konsuli u Skadru, jutros su uputili sa svojeručnim potpisom glavnom komandantu crnogorske vojske Da- nilu pismo, u kome ističu kako su projek- tili crnogorskih topova peli pred crkve, škole i konsulate, pa mole da se mirno građanstvo i neutralne zgrade ne izlaže pogibelji. Pri- jestolonasljednik je odgovorio, da žali što se to dogodilo, jer to ne bi ni najbolja ar- tiljerija mogla izbjeći, ali da će ipak u bu- duće paziti da se to ne izbjegne. Tražio je da predstavnik neutralne vlasti prati parla- mentare sa odgovorom u Skadar, a konsuli da istaknu na svima neutralnim zgradama bi- jele zastave. S parlamenterom pošao je au- strijski vojni ataše, i već je predan ovaj odgovor. SOFIJA. Bugari su započeli bombardi- rati Jedrene. Do sada veoma dobrim us- pjehom. LONDON. Engleska je odredila mobi- lizaciju cijele flote. BEČ. Ruska je flota ostavila Sebastopol. SOFIJA. Bugarski časnici zahtijevaju da bugarska vojska svakako krene na Ca- rigrad. ATENA: Započela je življa akcija okolo Preveze. Grci sn počeli bombardirati grad. ATENA. Preveza se predala svojevoljno Grcima pošto se nije mogla braniti. BEČ. Kreditna banka primila je vijest, da je 'srpska i grčka vojska zauzela jučer Solun bez ikakva otpora. ATENA. Grčka mornarica krstari ne- prestano pred Dardanelima. Glasovi štampe. LL umico assetto possibile per la penisola balcanica. Svjetski list, milanski ,,Corriere della sera“, donosi na uvodnome mjestu lijepi članak, kojeg radi njčgove važnosti i aktuelnosti ovdje u glavnom donašamo. — Evropa se je prevarila — piše ,,Corriere“ — ne vjerujuć u balkanski rat, za kojeg nagoviještahu predstavnici balkanskih na- roda u Evropi da je neizbježiv. 'To je prvo. Prevarila se je zatim u precjenjivanju turske snage imajuć pred očima Tursku nepobje- divu proti balkanskom savezu, ili u najgo- rem slučaju, dagi i nestalni. rat, a nijedna od ratujućih stranaka ne bi izašla van sa odlučnom pobjedom. Dogođaji dokazuju, da rasulo Turske bijaše mnogo veće i dublje, nego što mišljahu diplomati, Balkanski su narodi uvjereni, da će moći dokrajčiti rat u ne dugo vrijeme, te pokazuju danas, kao i u početku neprija- teljskih odnošaja, apsolutno ubijeđenje u konačnu pobjedu. Ako tako bude — što mi