Broj 90. HRID! I m ,CRVBNA HRVATSKA“. Strana 3. ješteno o balkanskome savezu i o jačini nji- hovih vojska. Engleška flota u Malti. Iz Malte javljaju nekim novinama, da je onamo već stigla treća divizija engleške flote. Srpska poruka Austriji. Povodom kompenzacija gospodarskih, koje bi prigodom mirovnih pregovora mo- narhija tražila od Srbije, piše Beogradski »Mali Žurnal“, da Austrija sada čezne za prijateljstvom balkanskog saveza i da želi, od njega gospodarskih koncesija, pošto vidi da na teritorijalne kompenzacije ne smije niti pomišljati. Nu ove austrijske želje mogu se samo onda ostvariti, dodaje ,M. Žurnal“, pako će narod srpskog i hrvatskog imena u austrijskim zemljama i naša braća Slovene dobiti ona prava i slobodu, što pripadaju jednom kulturnom narodu. Samo onda, ako dobiie naš narod, koji žive u austrijskim zemljama, ona prava i slobode, što ih mi sada dajemo našem narodu u Staroj Srbij i Macedoniji, možemo pomišljati na prija- teljstvo s Austrijom“. Skoplje — Prilep — Markov Grad. Oko ova tri imena niže se čitav niz srpskih narodnih pjesama, koji budi naj- ljepše historijske uspomene, sad su posve u srpskim rukama poslije očajne borbe, ko- jom je svijetu pokazano kakvom žudnjom Srbi težiše tim istorijskim varošima, ne ža- leći najveće žrtve da njihovo postane ono, što je istorijom i etnografijom njima pri- padalo. Bugarske pobjede. SOFIJA. Turci su pretrpjeli novijeh poraza, a u bitci između Čorlua i Vize iz- gubili su oko 30.000 mrtvih i ranjenih, pak su se onda u neredu povukli na obrambenu liniju kod Čataldže. SOFIJA. U petodnevnoj bitci između Čorlua i Vize osvojiše Bugari Turcima 37 baterija topova, 4 lokomotive 243 vagona te im zarobiše 2000 vojnika. Turaka je bilo 250.000. BEČ. Glasa se da su Bugari osvojili Terkos, koji je udaljen od Carigrada 40 km. te da su dobili u ruke gradski vodovod. SOFIJA. Dosadašnji gubitci Bugara iz- nose jedva 7% PARIZ. Bugari će postaviti dva uvjeta za primirje: 1 Predaju Jedrena, koja se mora izvršiti odmah i 2. Jamstvo velevlasti, da za vrijeme primirja Turska neće preva- žati čete iz Male Azije. Napredovanje - Grka. ATENA. Grci su se iskrcali na polu- otok Halcidiku i osvojili grad Stavros. Sada osvajaju manja mjesta jedno za drugim, a s glavnom silom od 30.000 ljudi marširaju na Solun. ATENA. Grci su osvojili otok Tenedos. Di San Giullano u Berlinu. BEPLIN. ,Vossische Zeitung“ donosi, da je glavni predmet konferiranja između njemačkog državnog kancelara i tal. min. Marchese di S. Giuliana, bilo albansko pi- tanje. (Brzojavi stigli prekosinoć) Borba oko Prilipa. BEOGRAD, 7. Velika borba, koja se vodila oko Prilipa dva dana, završena je potpuno pobjedom srpskog oružja. K nepri- jateljskim položajima vodio je samo jedan put sa stranama potpuno neprolaznim za artilje- riju i vozove. Neprijatelj je imao 20 bata- ljuna i 4 baterije. Srbi su mogli izvesti samo brdsku proti neprijatelju, koji ohrabren neu- češćem artiljerije, uporno se branio, utvr- divši na brzu ruku otporne tačke, koje su po svome prirodnome položaju predstavljale prave gradove. Više važnih tačaka osvojeno je već prvog dana. Pod kišom tanadi, srp- ski su pukovi na sasvim preglednom terenu i strahovito stranim nm na zauzimali ju- rišem na bajonet jedan ateljski položaj za drugim. Neprijatelj je drngog dana pot- puno razbijen u najvećem neredu pobjegao k Bitolju ostavio mnogo mrtvih i ranjenih. Srbi su Prilip zauzeli sa mnogo krvi i na- pora. Ova borba ni malo ne zaostaje za onom kod Kumanova. Ova je borba podigla slavu srpskog oružja vrijednos srpske vojske među najmodernije uređene evropske vojske. Borba, koju su Srbi tu izdržali, pokazala je da su oni sa velikim požrtvovanjem ušli u rat za joslobođenje i da misle u njemu do kraja strajati. (Telegrami stigli jučer u jutro) Srpske čete prama Bitolju (Monastiru). BEOGRAD, 8. Poslije zauzeća Prilipa, povukli su se razbijeni odredi turske vojske k Bitolju i Ohridu u neredu. Porečki kraj između Kičeva i Prilepa redom se predaje srpskoj vojsci, tako da je ona sa jednim di- jelom već pred Kruševom, za koje se pri- vatno kaže, da je već i zauzeto, a sa dmu- gim odredima primakla se je Dibri, Strugi, Ohridu i Bitolju. Srpska konjica se nalazi već u blizini Struge i Ohrida, tako da će u najkraće vrijeme Dibra biti posvema izolo- vana, a isto tako Bitolj. Bitolj osvojen? Početak boja kod Soluna? BEOGRAD, 8. Nekoje novine danas javljaju već pad Ohrida i pad Bitolja, da- pače i početak boja kod Soluna. Ali sve ove vijesti nijesu još nikako provjerene i bit će preuranjeno. Prodiranje srpskih četa oteščavano je neprohodnim terenom, a i ot- por turskih i arnautskih četa dosta je oča- jan kao što se vidjelo kod Prilepa i Prizrena, gdje su se vodile daleko veće bitke nego što se u prvi mah javljalo. Srpska vojska čini čudesa izdržljivosti i junaštva kod daljnjeg prodiranja od Veleša na jug i zapad, pak se uspjesi njezinih okupacija moraju to više cijeniti i davati im veća važnost. Novi bojevi. BEOGRAD, 8. Kod Bitolja, Dibre, a možda i Ohrida očekuju se još dosta jaki bojevi. Još o zauzeću Djakovice. General Janković k moru. BOGRAD, 8. Kod zauzimanja Djako- vice uspješno je pomogla Crnogorce artilje- rija generala Živkovića, koji se još juče sa voćim dijolom vojske nalazio u Peći. Čini se, da će on i njegova vojska zajedno sa Crno- z————————————————==s=——=——==emmm———=———————=——=—=——=——=—_— Balkanski rat i Srbija.*) od Dr. Jovana Ovijića. (Članak napisan za englesku publiku, za časopis Review of Review, sveska za novem- bar o. g.) Za koju se oblast u Turskoj veznju in- teresi Srbije? Kakvi su to interesi koje Srbija želi postići ovim ratom? Prije no što na ta pitanja odgovorimo, potrebno je ovo utvrditi, Gdje god se po- minju interesi Srbije, treba pod tim razu- mjeti i interese Crne Gore, jer ove dvije srpske državice imaju iste zadatke i iste in- terese, i o tome je među njima postignut potpun sporazum. 'To je oblast koja se u slovonskom svi- jetu zove Stara Srbija, i u koju spada Novo- pazarski Sanđak, ili zemljište od južne bo- sanske granice do Mitrovice: Kosovo Polje sa Prištinom; Metohija sa varošima Peć i Prizren; naposljetku, oblasti južno od Šar- planine. Južna granica Stare Srbije, ili gra- nica koja dijeli sfere srpskih i bugarskih interesa, polazi od bugarske granice kod Đustendila razvođem (ligne de partage) iz- među Pčinje i Krive Rjeke, tako da Kriva *) Donosimo iz članka samo nek izvatke. Palanka i Kratovo ostaju u bugarskoj sferi, a Skoplje i Kumanovo u srpskoj. Dalje granica ide preko Ovčega Polja, i to razvo- đem između Bregalnice i Pčilje, i prelazi Vardar sjeverno od Velesa. Odavde ona ide ograncima planine Jakupice i daljim razvo- s đen na planinu Babu, do Ohridskog Jezera, tako da su Prilep, Kruševo i Ohrid u bu- garskoj sferi, a Struga, Debar i Tetovo u srpskoj. Stara Srbija izlazi uzanim pojasom na Jadransko More oko Skadra, Lješa (Ale- ssio) i možda Drača. Postignut je dakle teritorijalni i etno- nografski sporazum između Srba i Bugara. 1. Ja sam po ovako ograničenoj Staroj Srbiji putovao radi naučnih studija posljed- njih dvanaest godina, kao i po Makedoniji, Epiru i Tesaliji, i mogu s potpunom savjes- nošću reći da je ovo oblast najveće anarhije i nasilja, ne samo na Balkanskom Poluostrvu no možda jedinstvena u svijetu. Uvjeren sam da će ovo potvrditi oni engleski političari i putnici koji Staru Srbiju iz autopsije poznaju. Vlasti nema, ili je nemoćna. Muhamedanci, naročito Arbanasi, svi su naoružani dok je Srbima zabranjeno oružje nositi. U pojedinim krajevima potpuno vladaju nasilnici, koji su okruženi četama oružanih ljudi, mahom arba- naškog porijekla, a po svoj zemlji vri od raz- bojnika koji, kao i prvi“ žive od otmice i krađe. Manji razbojnici oduzimaju zemlje Srbima koji imaju svoje zemlje, tako da su nesumnjivo četiri petine Srba ostali čifčije, tj. zakupnici tuđe zemlje. Koji se usprotivi, arbanaški ga razbojnici ubiju, često i nje- gove sve muške zadrugare. U Staroj Srbiji ima sela u kojima su nasilno nastanjeni arbamaški kolonisti, a pro- tjerani Srbi, koji imaju tapije od svojih ze- malja, i kojih u Srbiji samo od 1876 do po- četka ovoga rata ima oko 150.000; žive u Srbiji, znatnim djelom na teret srpske vlade, i čekaju trenutak da zauzmu opet svoju imovinu. Ali svi tamošnji Srbi ne mogu prebjeći u Srbiju, već mnogi postaju čifčije kod ar- bananaških razbojnika ili begova, I ako je takav njihov život dovoljno težak, ipak često nisu ni kao čifčije zaštičeni. U zemiji bez- vlašća i uad razbojnikom ima razbojnika, i ti dalje napadaju na Srbe čifčije. Stalno se vrši otmica srpskih žena i djevojaka. i one islamiziraju. Istina u novije vrijeme mora takva žena ili djevojka izjaviti pred turskim sudom, u kome učestvuje srpski sveštenik, da sama želi promjenuti vjeru. Često sveštenici uspiju