CRVENA HRVATSKA

CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE

LJ
BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. GRB e POJEDINI BROJ 10 PARA 8085

IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE.

BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

God. XXII.

 

Austrija

Pred početak balkanskog rata bijaše na-
stala bojazan za veće komplikacije, bojalo
se, da ne dođe do evropskog rata. Izmije-
njivale su se među velevlastima note o odr-
žanju status quo-a i o uvođenju reforama
sa strane Turske, kako bi se izbjegao kon-
flikt.

Rat je nastao. Pobjedonosne savezne
balkanske vojske zauzele su gotovo čitavo
teritorije evropske 'Turske. 'Tim je status
quo pokopan, i velevlasti, začuđene, našavši
se pred gotovim činom, uvjeriše se, da tre-
ba priznati novi status quo, koji stvoriše
balkanske države.

U samoj razdiobi Turske nijesu sve ve-
levlasti složne. O prijedlozima ministra Po-
incarća, odnosno 'Trojnog Sporazuma, govo-
rili smo u zadnja dva broja. Ali, sada je
iskrslo novo pitanje, koje, izgleda, ne pri-

da dovede do velikih komplikacija i još ve-
ćih posljedica.

To je pitanje Albanije i srpske luke na
Jadranskom Moru. To pitagje možemo sve-
sti na nesporazum između Trojnog Spora-
zuwa i Trojnog Saveza, a u prvom redu
izmeđn Austrije i Rusije.

Austrija se protivi razdiobi Arbanije i
traži njenu samostalnost; ona se protivi .da
Srbija dobije luku na jadranskom moru, jer
hoće da drži, da tom tečevinom dobija samo
Rusija.

Rusija naprotiv hoće, da Srbija dobije
luku na jadranskom moru i da se Arbanija
podijeli.

Izjave službenih i poluslužbenih novina,
te mjerodavnih državnika i političara govore
nam, da je situacija mutna i napetost zao-
štrona.

Izlaz na more Srbiji je pitanje život-
nog interesa, i to na jadransko more, u če-
mu je potpomaže Trojni Sporazum. Austrija,
izgleda, nije protivna da Srbija dobije izlaz
na more, ali — egejsko. Ali takav izlaz mo-
gao bi docnije lako da izazove nesuglasica
između Srbije i Bugarske, što ne. žele ni
jedna ni druga, pa ni Rusija sa saveznica-
ma. Po zadnjim vijestima izgleda, da bi se
u tome još mogao postignuti sporazum, kad
bi Srbija dobila luku na jadranskom :moru,
ali pod uslovom neutvrđenja: trgovačku, a
ne ratnu luku.

Pitanje je Arbanije mnogo teže. Otkada
ova briga za Arbaniju? —- pita bečka , Zeit“.
'Eto se za nju nije niko brinuo do sada, da
je izvuče iz turskih muka i progonstava,
nego sada kad je kulturne države osloba-

 

 

 

i FU I | W [ir [f |
LU U Li LU U LL
LO] [U LI GI 6

 

 

DUBROVNIK, 13. NOVEMBRA 1912.

i Srbij

i Srbija.

đaju od za kulturu nesposobne "Turske! I
radi Arbanije može da dođe do evropskog
rata. Evropa se decenijima ,,brinula“ da na
Balkanu dođe do mira; balkanske su države
svojim pobjedama stvorile taj mir u dvade-
set samih dana, pa opet je sa strane Evro-
pe mir ugrožen.

*
*o *

Bečka štampa, tumačeći i komentarišući
govor grofa Berchtolda u delegacijama, na-
glašuje, da Austrija u opšte uzevši neće
praviti smetnje tome, da se Srbija teritori-
jalno poveća, da pripoji sebi Staru Srbiju
sa Sandžakom, ali da neće. pristati da Sr-
bija pređe u osvajanje teritorija, koje nijesu
njoj nikad pripadale. Osim toga Austrija će
tražiti od Srbije stalna jemstva za susjedske
prijateljske odnose i za respektovanje au-
strijskih interesa sa srpske strane. Austrija
smatra, da Srbija .tame dalje od Prizrena

da tr U i
da trgovinski ugovor, ni najpovoljniji po
Austriju. nije dovoljna naknada za blagona-
klono drzanje njeno prema Srbiji.

Bečki ,Fremdenblat“ poluslužbeni or-
gan austrijskog ministarstva spoljnih poslo-
va, donio je, na glas o zauzeću Prizrena od
strane srpske vojske, ovu karakterističnu bi-
lješku za držanje Austro-Ugarske u sadaš-
njoj balkanskoj krizi:

»Ako se potvrdi glas koji je iz Beo-
grada došao da je srpska vojska zauzela
Prizren, onda se može uzeti da je dostigla
cilj svojih pobjedonosnih operacija prema za-
padu. Ni vojni ni narodni obziri ne govore
za to da srpska vojska ide dalje od Prizre-
na, u krajeve u kojima su nastanjeni isklju-
čivo Arbanasi, dakle u nespornu teritoriju
jednog drugog balkanskog naroda“.

Poluslužbena ,Samouprava“ ovako je
odgovorila poluslužbenom ,,Fremdenblatt-u“ :

»Žiao nam je što moramo poštovanom
»Fremdenblatu“ primjetiii — jer je on to
mogao dosta lako i bez naše primjedbe po-
goditi — prvo: 1, da naši narodni motivi
i obziri ekonomske i političke samostalnosti
baš u najvećoj mjeri traže izlazak na more;
2, da su Arbanasi bili na strani Turaka u
borbi protiv nas; 3, da Arbanasi nijesu ni-
kad imali ni tražili svoju naročitu teritoriju ;
4, da su oni i u srednjem vijeku bili na
srpskoj i grčkoj (vizantinskoj) državnoj te-
ritoriji; 5, da je svim tim dokazana njihova
nepodobnost za samostalan državni život;
6, da bi izdvajanje neke naročite teritorije
arbanaške bilo samo i na štetu mira na Bal-
kanu, i nas«štetu državnog i narodnog raz-
vitka kulturom nesravnjeno viših balkanskih

 

  

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE

PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA
NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 91.

 

država: oni bi se među sobom plemenski
klali kao i do sada, kao što bi i bili igračka_
u rukama drugih — opet kao do sada.

Nijedan obzir jevropski, ni obzir kul-
ture i civilizacije ne zahtijeva zasebnu te-
ritoriju arbanašku, Na protiv obziri jevrop-
ske kulture i civilizacije, i obziri mira na
Balkanu govore odlučno protivu toga“.

Tako odgovara ,Samouprava“ u pogle-
du Arbanije i Arnauta, a što se tiče stalnih
garancija za austrijske interese, da će to
biti predmet razgovora kad se ugovor o
miru potpiše i, sumnje nema, da će glasiti
tako: da Austrija svoje zahtjeve prilagodi
dostojanstvu Srbije kao nezavisne zemlje i
da ih svede na skromnu mjeru i u granice
mogućnosti jer inače neće dobiti ništa, pa
ma se otud izrodio i rat.

Turci proglašuju sveti rat.

Carigradska ,Jeni Gazeta“ poziva sve
Otomane, neka zapriječe, da Bugari ua Aji
Sofiji opet podignu krst (zadnja-se je misa

 

novnike, neka se jave za dobrovo
bolničare ili za koju god pomoćnu službu.
Na mjestu, gdje inače stoje podatci o pred-
plati, piše ,Jeni Gazeta“ krupnim slovima:
»Obsada kalifata! Islamski je svijet u po-
gibelji! Sultan i cio carski dom prisegli su,
da će žrtvovati svoj život! Evropa može
razderati sve ugovore, ali mi ne ćemo oka-
ljati niti Korana niti turske povjesti!“

Neke novine donose vijesti iz Kostance,
u kojim se veli, da je Galalata u plamenu.
Ulicana prolaze divlje mase, koje kršćansko
stanovništvo bez milosrđa kolju i ubijaju.
Sveti rat je proglašen. Pronosi se vijest koja
nije još potvrđena da ratni brodovi velikih
država bombardiraju Carigad radi pokolja
nad kršćanima. Turska je vlada obustavila
listove ,Tanin“ i ,Jeni Gazetu“ radi vatre-
nih članaka, kojim razdraživahu vjerski fa-
natizam u Carigradu-oeich-ul-islam, vrhov-
ni poglavica muslimanskih svećenika, pro-
glasio je sveti rat i pozvao uleme da podi-
gnu i oduševe mase, te da pozovu pučanstvo
na obranu Stambula.

U Sjedinjenim državama dovršeni su
izbori za sjedništvo. Presjednikom Sje-
dinjenih država sjeverne Amerike izabran je
Dr. Woodrov Wilson, kandindat demokratske
stranke. Ovaj se je izbor mogao predvidjeti
nakon razdora u taboru republikanaca,
čega je posljedica bila, da su su se za pre-
sjedništvo natjecala dva republikansku kan-
didaa Wilsonu su 54 o srži uđe imao
2 ina postaočje sveučilišnim profesorom.
U stici se ističe istom od nazad dvije

ine, Od 513 glasa izborničkog kolegija
NWioon ih je oi E IMI broj k—
izbor iznosio j va, Na po
Wilsonu su čestitali i ui protukandidati
Taft i Roosevelt.

 

PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA g

lje, za

s...
i
+

rekla u crkvi svete Sofije dne 29 maja 1452.) šik

ni ta neka stun: