CRVENA HRVATSKA CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK : IVO ARSETE LJ BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. GRB e POJEDINI BROJ 10 PARA 8085 IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. BROVNIKIZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- God. XXII. Austrija Pred početak balkanskog rata bijaše na- stala bojazan za veće komplikacije, bojalo se, da ne dođe do evropskog rata. Izmije- njivale su se među velevlastima note o odr- žanju status quo-a i o uvođenju reforama sa strane Turske, kako bi se izbjegao kon- flikt. Rat je nastao. Pobjedonosne savezne balkanske vojske zauzele su gotovo čitavo teritorije evropske 'Turske. 'Tim je status quo pokopan, i velevlasti, začuđene, našavši se pred gotovim činom, uvjeriše se, da tre- ba priznati novi status quo, koji stvoriše balkanske države. U samoj razdiobi Turske nijesu sve ve- levlasti složne. O prijedlozima ministra Po- incarća, odnosno 'Trojnog Sporazuma, govo- rili smo u zadnja dva broja. Ali, sada je iskrslo novo pitanje, koje, izgleda, ne pri- da dovede do velikih komplikacija i još ve- ćih posljedica. To je pitanje Albanije i srpske luke na Jadranskom Moru. To pitagje možemo sve- sti na nesporazum između Trojnog Spora- zuwa i Trojnog Saveza, a u prvom redu izmeđn Austrije i Rusije. Austrija se protivi razdiobi Arbanije i traži njenu samostalnost; ona se protivi .da Srbija dobije luku na jadranskom moru, jer hoće da drži, da tom tečevinom dobija samo Rusija. Rusija naprotiv hoće, da Srbija dobije luku na jadranskom moru i da se Arbanija podijeli. Izjave službenih i poluslužbenih novina, te mjerodavnih državnika i političara govore nam, da je situacija mutna i napetost zao- štrona. Izlaz na more Srbiji je pitanje život- nog interesa, i to na jadransko more, u če- mu je potpomaže Trojni Sporazum. Austrija, izgleda, nije protivna da Srbija dobije izlaz na more, ali — egejsko. Ali takav izlaz mo- gao bi docnije lako da izazove nesuglasica između Srbije i Bugarske, što ne. žele ni jedna ni druga, pa ni Rusija sa saveznica- ma. Po zadnjim vijestima izgleda, da bi se u tome još mogao postignuti sporazum, kad bi Srbija dobila luku na jadranskom :moru, ali pod uslovom neutvrđenja: trgovačku, a ne ratnu luku. Pitanje je Arbanije mnogo teže. Otkada ova briga za Arbaniju? —- pita bečka , Zeit“. 'Eto se za nju nije niko brinuo do sada, da je izvuče iz turskih muka i progonstava, nego sada kad je kulturne države osloba- i FU I | W [ir [f | LU U Li LU U LL LO] [U LI GI 6 DUBROVNIK, 13. NOVEMBRA 1912. i Srbij i Srbija. đaju od za kulturu nesposobne "Turske! I radi Arbanije može da dođe do evropskog rata. Evropa se decenijima ,,brinula“ da na Balkanu dođe do mira; balkanske su države svojim pobjedama stvorile taj mir u dvade- set samih dana, pa opet je sa strane Evro- pe mir ugrožen. * *o * Bečka štampa, tumačeći i komentarišući govor grofa Berchtolda u delegacijama, na- glašuje, da Austrija u opšte uzevši neće praviti smetnje tome, da se Srbija teritori- jalno poveća, da pripoji sebi Staru Srbiju sa Sandžakom, ali da neće. pristati da Sr- bija pređe u osvajanje teritorija, koje nijesu njoj nikad pripadale. Osim toga Austrija će tražiti od Srbije stalna jemstva za susjedske prijateljske odnose i za respektovanje au- strijskih interesa sa srpske strane. Austrija smatra, da Srbija .tame dalje od Prizrena da tr U i da trgovinski ugovor, ni najpovoljniji po Austriju. nije dovoljna naknada za blagona- klono drzanje njeno prema Srbiji. Bečki ,Fremdenblat“ poluslužbeni or- gan austrijskog ministarstva spoljnih poslo- va, donio je, na glas o zauzeću Prizrena od strane srpske vojske, ovu karakterističnu bi- lješku za držanje Austro-Ugarske u sadaš- njoj balkanskoj krizi: »Ako se potvrdi glas koji je iz Beo- grada došao da je srpska vojska zauzela Prizren, onda se može uzeti da je dostigla cilj svojih pobjedonosnih operacija prema za- padu. Ni vojni ni narodni obziri ne govore za to da srpska vojska ide dalje od Prizre- na, u krajeve u kojima su nastanjeni isklju- čivo Arbanasi, dakle u nespornu teritoriju jednog drugog balkanskog naroda“. Poluslužbena ,Samouprava“ ovako je odgovorila poluslužbenom ,,Fremdenblatt-u“ : »Žiao nam je što moramo poštovanom »Fremdenblatu“ primjetiii — jer je on to mogao dosta lako i bez naše primjedbe po- goditi — prvo: 1, da naši narodni motivi i obziri ekonomske i političke samostalnosti baš u najvećoj mjeri traže izlazak na more; 2, da su Arbanasi bili na strani Turaka u borbi protiv nas; 3, da Arbanasi nijesu ni- kad imali ni tražili svoju naročitu teritoriju ; 4, da su oni i u srednjem vijeku bili na srpskoj i grčkoj (vizantinskoj) državnoj te- ritoriji; 5, da je svim tim dokazana njihova nepodobnost za samostalan državni život; 6, da bi izdvajanje neke naročite teritorije arbanaške bilo samo i na štetu mira na Bal- kanu, i nas«štetu državnog i narodnog raz- vitka kulturom nesravnjeno viših balkanskih PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA NE PRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 91. država: oni bi se među sobom plemenski klali kao i do sada, kao što bi i bili igračka_ u rukama drugih — opet kao do sada. Nijedan obzir jevropski, ni obzir kul- ture i civilizacije ne zahtijeva zasebnu te- ritoriju arbanašku, Na protiv obziri jevrop- ske kulture i civilizacije, i obziri mira na Balkanu govore odlučno protivu toga“. Tako odgovara ,Samouprava“ u pogle- du Arbanije i Arnauta, a što se tiče stalnih garancija za austrijske interese, da će to biti predmet razgovora kad se ugovor o miru potpiše i, sumnje nema, da će glasiti tako: da Austrija svoje zahtjeve prilagodi dostojanstvu Srbije kao nezavisne zemlje i da ih svede na skromnu mjeru i u granice mogućnosti jer inače neće dobiti ništa, pa ma se otud izrodio i rat. Turci proglašuju sveti rat. Carigradska ,Jeni Gazeta“ poziva sve Otomane, neka zapriječe, da Bugari ua Aji Sofiji opet podignu krst (zadnja-se je misa novnike, neka se jave za dobrovo bolničare ili za koju god pomoćnu službu. Na mjestu, gdje inače stoje podatci o pred- plati, piše ,Jeni Gazeta“ krupnim slovima: »Obsada kalifata! Islamski je svijet u po- gibelji! Sultan i cio carski dom prisegli su, da će žrtvovati svoj život! Evropa može razderati sve ugovore, ali mi ne ćemo oka- ljati niti Korana niti turske povjesti!“ Neke novine donose vijesti iz Kostance, u kojim se veli, da je Galalata u plamenu. Ulicana prolaze divlje mase, koje kršćansko stanovništvo bez milosrđa kolju i ubijaju. Sveti rat je proglašen. Pronosi se vijest koja nije još potvrđena da ratni brodovi velikih država bombardiraju Carigad radi pokolja nad kršćanima. Turska je vlada obustavila listove ,Tanin“ i ,Jeni Gazetu“ radi vatre- nih članaka, kojim razdraživahu vjerski fa- natizam u Carigradu-oeich-ul-islam, vrhov- ni poglavica muslimanskih svećenika, pro- glasio je sveti rat i pozvao uleme da podi- gnu i oduševe mase, te da pozovu pučanstvo na obranu Stambula. U Sjedinjenim državama dovršeni su izbori za sjedništvo. Presjednikom Sje- dinjenih država sjeverne Amerike izabran je Dr. Woodrov Wilson, kandindat demokratske stranke. Ovaj se je izbor mogao predvidjeti nakon razdora u taboru republikanaca, čega je posljedica bila, da su su se za pre- sjedništvo natjecala dva republikansku kan- didaa Wilsonu su 54 o srži uđe imao 2 ina postaočje sveučilišnim profesorom. U stici se ističe istom od nazad dvije ine, Od 513 glasa izborničkog kolegija NWioon ih je oi E IMI broj k— izbor iznosio j va, Na po Wilsonu su čestitali i ui protukandidati Taft i Roosevelt. PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA g lje, za s... i + rekla u crkvi svete Sofije dne 29 maja 1452.) šik ni ta neka stun: