Strana 2, ,CRVENA HRVATSKA“ Br oj 91. ___ Strana 300... ___SPPEDDEOSSO mp nn RAT NA BALKANU. Ješ o zauzeću Soluna. U zadnjem broju javili smo po brzo- javnoj vljesti primljenoj iz Beča, da su u petak Grci zauzeli Solun. Grčke novine do- nose, da su Grci mogli zauzeti Solun još prošle srijede, ali da nijesu htjeli, već u petak na dan sv. Dimitrije, velikog vizan- tinskog sveca i parca grada Soluna. Ovako su se obistinile riječi kralja Giura, da će se preko mora povratiti u Atenu. Radi zauzeća Soluna u cijeloj Grčkoj vlada veliko odušev- ljenje, zvone zvona, a u svim većim grado- vima priređene su bakljade i iluminacije, — Solun je glavni grad Solunskog vilajeta. To je drugi trgovački i pomorski centar evrop- ske Turske. Solun ima 186.000 stanovnika. Vijesti sa Cetinja. Pripreme za jači napadaj na Skadar. S Cetinja javljaju, da je engleski Crveni Krst iz Bara premješten na Rije“u. Kralj Nikola više je puta posjetio ranjenike i s njima dulje vremena razgovarao dajući im razne ponude. Vojne operacije otešćavaju velike kiše u južnim predjelima, a u sjever- nim predjelima mete velik snijeg. Osim toga poskočile su i nabrekle vode Skadar: kog jezera, Bojane i Drine. S Rijeke su bili pre- neseni veliki opsadni topovi u Skadarsko po- lje i pri prenosu jezerom, turski su topovi neprestano gađali u namjeri da ih potope. Iskrcavanju topova prisustvovali su prijes- tolonasljednik i knjaz Petar. — Kršćansko stanovništvo u Skadru trpi veliki glad, dok vojni magazini izdavaju namirnice muslima- nima, stoga je bojazan, da se kršćani ne pobune. Oko Skadra čine se velike pripreme za jači napadaj na Skadar. Vijesti iz Beograda. Javljaju nam iz Beograda, da srpska treća armija mnogo tuče i zaprepašćuje ne- prijatelja nevjerojatno brzim kretanjem jav- ljajući se tamo, gdje im se nitko ne bi mo- gao nadati. Čak Arnaute, priviknute ondaš- njim terenskim prilikama, srpska vojska pre- tiče u gonjenju. Za sve je ovo najveća zas- luga srpskih oficira, koji u ovome kao i u svemu prednjače najljepšim primjerom voj- nicima. Turci u svima većim mjestima ostav- ljaju izobiljno hrane za ljude i za stoku, raznovrsne vojničke spreme i gotov novac. U Prizrenu je uzapćeno 40.000 hiljada dr- žavnog novca. Sav novac upotrebljuje se za izdržavanje trupa. Srpska vojska pred Dorjanom. Iz Skoplja javljaju, da usljed udaljeno- sti srpskih trupa, koje operišu na sve strane i čestih prekida telegrafskih žica, vijesti o uspjesima srpske vojske stižu često docna. Tako je stigla vijest u Skoplje, da je komna- dant dunavskog puka, major Čolović, još na 5 novembra izbio pred Dorjanu kome je bilo na hiljade vojnika i jedan pukovnik, koji su se svi spremili na otpor, Stanov- ništvo Dorjausko, čim je saznalo, da se srp- ske trupe nalaze u blizini, samo se naoružalo i napalo turskog pukovnika. Kad je srpska vojska ušla u varoš, dočekala je kršćansko stanovništvo neopisanim oduševljenjem. Predaja turske vojske. Prvi pješadijski puk prvog poziva, koji je operisao između Strmenice i Soluna, po- hvatao je kao zarobljenike one turske trape, koje su od Strmenice bježale k Solunu. 'Taupe su se predale bez otpora. Prvi pje šadijski puk nalazio se je pred Solunom, u trenutku kada su se turske trupe predale grčkom prijestolonasljedniku. Posllje pada Soluna srpska vojska kreće na drugu stranu. Nesumnjivo je, da će se sad poslije pada Soluna, one srpske trupe, koje su se kretale put Soluna, zaustaviti i svakako krenuti na drugu stranu. Istočna carevina. Organ bugarske vlade ,Mir“ donosi slijedeće : » Tvrdo vjerujemo, da će pomoću Božjom a po jednoglasnom pristanku balkanskih vla- dalaca i država biti u Carigradu stvorena i proglašena balkanska savezna carevina, i da ćeš ti kralju Ferdinando, Božjom milošću, a po pristansku balkanskih vladalaca i naroda biti uvjenčan krunom na kojoj će biti ispi- sano: , Ferdinand I. kralj bugarski, inicijator i tvorac balkanskog saveza bi naimenovan za predsjednika i Bogom uvjenčanog cara balkanske savezne imperije. nazvanog pri miropomazanju i krunisanja Simeon I, a s oltara će se zaoriti glas: ,Simeonu drugome, Božjem pomazaniku, imperatoru balkanskom, kralju sviju Bugara, Georgiju kralju sviju Helena, Petru kralju sviju Srba, i Nikoli, kralju Crne Gore i Albanije i svima balkanskim narodima mmno- gaja ljeta. — Amin!“ Bugari osvajaju dalje. Bugarske su čete jugo-zapadno od Dri- nopolja osvojile tvrđave Kartaltepe A Pala- štepe oko Drinopolja, gdje se bijahu Turci utvrdili. Bio se je ljuti boj. Brzojavne vijesti. ( Telegrami stigli jučer) Snijeg | kiše. CETINJE. Snijeg i kiše ometaju ope- racije vojske i komunikaciju. Česti su i pre- kidi telegrafske veze, zato vijesti stižu češće docna. Tako iz Djakovice tek sada stižu vijesti, da su tamo logorovale tri srpske — sto hiljada srpskih osvetnika. General Živković povraća se na Kosovo CETINJE. General Živković dobio je naredbu, da se s vojskom vrati na Kosovg, te je na 9 novembra otputovao s vojskom. General Janković ostao je u Gjakovici. Predao se Arbanaški prvak. CETINJE. Poznati arbanaški prvak Sulejman predao se je Brigadiru Vukotiću, a tako isto i mnoga arbanaška sela. Megju Arbanasima zavladalo je veliko rastrojstvo. Neprestano bombardovanje Skadra. CETINJE. Bombardovanje Taraboša i Brdice nastavlja se. Neprijatelj skoro ne od- govara. Neprestano se bombarduje grad i predgrađe Skadra. Prelaz preko mosta na Drinu ne da crnogorska artiljerija. Turska posada htjela da ostavi Taraboš. CETINJE. Posada Taraboša, koji je po- kriven snijegom, pokušala je da pobjegne od gladi i zime, te da se skloni u varoš, ali je je artiljerija turska s grada prisilila na povratak. izlaz Srbije na Jadransko more. Simpatije Engleske. Iz Londona javlja se da Engleska sim- patiše jako izlazu Srbije na Jadransko more. Engleska je žurno poslala treću eskadru u balkanske vode. Simpatije Ruslje. Petrogradski ,Novoje Vremja“ donosi vatren članak, kojim se ratoborno brane tež- nje Srbije da izađe na Jadransko More, koji završava ovim riječima prepunim velikog zna- čenja: ,Osim Bugarske, Grčke, Srbije, i Crne Gore, još wijesu izbrisane sa [evropske mape Rusija, a za njom Francuska i Engleska. Ruska štampa. Petrogradske ,Berževija Vjedomosti“ opominju Austriju i poručuju joj, da je Ru- sija dobro oružana i da ima silnu vojsku. Srbija je osnažena viteškim podvigoma i proširila se je. Onu mora imati svoje pris- tanište na Jadranskom moru. U tome će joj ići na ruku Rusija. Francuska štampa. Francuske novine osuđuja držanje aus- stro-ugarske u pogledu ovog po Srbiju važ- nog pitanja. Jako oštro piše pariški »Fi- garo“. Engleska štampa. Takođe zauzimlje se za srpsku luku na Adriji. Tako ,,Daily Chronicle“ i ,,Times“, koji donosi vijest, da je Rusija zadržala 400.000 rezervista, te su već morali biti pušteni. Izjava ministra Pašića. »N. Fr. Prese“ donosi izjavu srpskog mini- stra presjednika, koji veli da se je Srbija mašila oružja i podnijela velike |žrtve u krvi i novcu da oslobodi Staru Srbiju. Lješ:i Drač stara su glasovita pristaništa negdašnje srpske dr- žave. S oslobođenjem stare Srbije u nerazdje- livoj je vezi i oslobođenje toga (primorskog kraja. Mi uzimamo samo ono što su Srbima negda uzeli Turci. Čini mi se, kazao je Pa- šić, da Austro-ugarska politika prijeti idući za stvaranjem jedne nekulturne države umje- sto da pomaže postojećoj susjednoj kultur- noj državi i stupi s njom u uzke trgovinske odnose. Kako govori srpski poslanik u Beču. Korespodenat Venkov-a u jednom inter- vju sa Dr. Jovanovićem, upitao ga je: Je li Srbija sklona da Austrija dade kakovih kompensacija? Dr. Jovanović: Nemojte izgovarati riječ kompenzacija. Korespodenat : Dobro, Preiizvi- šenosti, recimo dakle koncesija i povlastica, Dr. Jovanović: Najprije valja da te riječi ne imadu značiti tri stvari: prvo i prvo našu potpunu političku neodvisnost, drugo našu potpunu ekonomsku neodvisnost a treće narodnu kulturu svih Srba, — Kad to bude uređeno, tada će se lašnje moći da se dođe do sporazuma u pogledu carinskih i trgovinskih ugovora, u pogledu željeznič- kih tarifa i t, 4. OGLAS. Električna Centrala u Gružu ima da postavi po prilici 60 drvenih pala za električnu rasvjetu novim putem Lichten- 'steina u Lapadu i na putu vale od Lapada, stoga tražimo tko želi, da iskopa jame i usadi pale, da dadu svoje ponude gori re- čenoj tvrtki.