Gi Beti 4 Strana 2. ,CRVENA HRVATSKA“ Broj 95. — E ER_ nima ii ————————————————— RAT NA BALKANU. Nema primirja. Iz Sofije javljaju, da se u ondješnjim bugarskim diplomatskim krugovima drži, da za sada nema nikakve nade o bilo kakvom primirju, jer da bugarska vojska nije još dovršila svoju zadaću. Grčka vojska iz Soluna na Bitolj. Pred bitkom. Prestolonasljednik Konstantin ostavio je svojom vojskom Solun i krenuo je prama Monastiru. Predstoji zajednički napadaj Srba i Grka na Monastir; očekuje se velika bitka. Kolera u Carigradu. U Carigradu hara strašna kolera, te iz- gleda da se epidemija sve to više širi. Tako je onomadne prispjelo s ratišta preko 100 vagona punih vojnika. Za vrijeme prevoza kolera je silno harala tako da je bilo preko 1800 smrtnih slučajeva. Mnogi vojnici pri iskrcavanju padahu u nesvjest na peronu, te nakon malo minuta izdisahu. Bijaše užasan prizor kad su mrtvace bacali u živi klak da se epidemija ne proširi. Žive vojnike odale- čiše od pučanstva te ih izoliraše, pak će ih čim prije prenijeti u Malu-Aziju Vlada je poduzela sve moguće sanitarne mjere. 'T'ako- đer i u San Stefano ima mnogo slučajeva kolere. Bolesnici padaju mrtvi po ulicama. Predstavnici velikih sila za primirje. Javljaju nam s Cetinja, da su predstav- mici velikih sila na prijateljski način u otsus- tvu predstavnika Turske ponudili posredo- vanje za primirje. Odgovoreno im je, da će se ponuda podnijeti na ocjenu u glavni stan crnogorske vojske, a konačna odluka tek po sporazumu saveznih država. sia ed uleeti Se Some SRO MO ina »Kralj Nikola s velikim “ruskim knezom Petrom i ruskom ki kneginjom Mili- com izvezao se je parobrodom do rijeke Rioli kod glavnog stana prestolonasljednika Danila, odkuda se je istog dana vratio nat- rag. U petak i subotu bila je velika vojna akcija oko Skadra. Crnogorske trupe pod zaštitom artiljerije prešle su u masi rijeku Kiri pojačale su istočna odjeljenja iza Skadra. Bombardovanje Skadra trajalo je onomad cio dan; uništena je velika vojnička kasarna u Skadru. Turci moradoše napustiti svoju bateriju u polju ispred Skadra. Ova je baterija imala veliku važnost za obranu Skadra. Desno krilo primorskog ;odreda preko Bojane ispod Barbaluše sukobilo se s jakom neprijateljskom vojskom 3000 vojnika po prilici. Turci su potpuno razbijeni i rastje- rani u bijeg prema Lješu. [Brigadir Vukotić sišao je sa svojom vojskom od Plava na Cijevnu, te nastupa prama Skadru. Napadaj turske vojske na crnogorsku. Grno- gorska pobjeda. Osvojene važne pozicije. Desno krilo primorskog odreda imalo je boj sturskom vojskom. Odred turske vojske od dva tabora i nekoliko stotina baši- bozuka s brdskom baterijom nastupajući od Crnog Vrha prošle srijede pred (večer jed- nim odijeljenjem napao je crnogorski odio otvorivši protiv njega artiljerijsku vatru. Crnogorci su zadržali atak neprijateljev. Noć je borbu prekinula, Sutra dan iz jutra neprijatelj svom jačinom napao crnogorske predstraže, ali je bio zadržan. Razvila se je žestoka borba. S obadvije strane sipao je šrapnel i pušćana vatra. Oko podne turska je artiljerija prestala i počela borbu bajone- tama. U toliko su se crnogorske predstraže pojačale, te pod navalom novih četa nepri- jatelj se stao da povlači. Neprijatelj je ots- tupao braneći se. U podne je bio potučen, a ostatak se je dao u divlji bijeg ostavljajuć za sobom mrtve i ranjene. Zarobljeno je dosta nizama i bašibozuka, tri topa, velika količina pušaka i municije. Crnogorski su gubitci 50 mrtvih i ranjenih, a neprijateljski veliki. Ostatak neprijatelja Crnogorci |su go- nili, te zauzeše sve pozicije do ispod Bijele Gore. U petak nastupanje je nastavljeno. Neprijatelj se nije ukazivao, pa ni pri opsje- danju Crnog Vrha i ostalih visova najvažni- jih strategičkih tačaka ovih krajeva. To je dokaz, da je meprijateli gotovo razbijen. Ulazak srpske vojske u Solun. Iz Skoplja javljaju, da je zajedno sa bugarskom i grčkom vojskom ušao u Solun i srpski konjički puk. Ulaz je bio svečan. Govori delegata u pogledu austro-srpskog spora. Uvjeti prestanka opstrukcije u parla- mentu. Delegat Ellenbogen u svom je govoru između ostalog kazao: U času kad na našim granicama ratna pogibelj prijeti, pokazuje naš parlamenat sliku jedne dječje opstruk- cije, koja pojma nema o veličini i ozbiljnosti sadašnjeg položaja, te dok mi nijesmo u stanju povratiti potlačenoj Hrvatskoj barem prividno konstituciju eto naša Monarhija na način smješan a i škodljiv kao Velevlast prema malenoj Srbiji za ovu samo prijetnje nalazi. Mi smo imali hiljadu prilika, da sa Srbijom priiateljski živimo i saobraćujemo. Samo jedna devišii mora da bude i to : Bal- kan Balkancima; pitanje pak Albanije to je isključivo pitanje Albanaca i balkanskih dr- žava. Mi u Austriji smo najmanje pozvani, da se antjažiramo ga slobodu drugih naroda ; za Albansku stvar ne smije njemačka, sla- venska niti talijanska krv biti prolivena. Delegat je Tomaček rekao : Do rata ne- smije doći, jer to bi bio zločin proti državi i državljanima, jer balkanske države ispu- niše misiju, koju velevlasti uključivši i Au- striju, nemogoše ispaniti. Naša je dužnost pustiti, da se stvari mirno po sebi razviju. Reklo se je da ne bi Srbija već Rusija imala luku na jadranskom moru; ovo je prosto nesmisao. Što se tiče Autonomije Albanije ta se stvar Austrije ništa ne tiče, jer ima li u opšte Austrija moralno pravo, da traži nacionalnu autonomiju Albanije dok se ona kod kuće i rukama i nogama bori proti u- vedenju jedne takve nacijonalne Autonomije. * Kao nslov obustavi opstrukcije u par- lamentu postavio je Hrvatsko-Slovenski klub slijedeće zahtjeve: 1. Cuvaja se mora odmah odstraniti ; 2. uspostavljenje ustava; 3. ime- novanje novog bana; 4. raspis novih izbora; 5. uređenje njemačko-slovenskih odnošaja u donjoj Štajerskoj; 6. uređenje odnošaja u Istri, Trstu i Gorici; 7, riješenje sveučilišnog pitanja; 8. definitivno riješenje uredovnog jezika u Dalmaciji. * Masarik je rekao, da izlaz Srbije ne smije smetati Austro-Ugarskoj. Rusija ima crnogorsko pristanište i ne treba pristaništa, Srbije. Dobrom jugoslavenskom politikom tre- ba pružiti Srbima i Hrvatima mogućnost, da osjećaju za Austriju. * Smodlaka kaže, da je zbog odnosa sa Srbijom kriv pogrešni sistem. Europa neće dopustiti, da Austrija stavlja prepone neza- visnosti Srbije, kojoj je potreban izlaz na more. Žali, što monarhija nije pokrenula misao o balkanskom savezu. Turci nastoje da izađu iz Jedrene. Iz opsadnog logora pred Jedrenom jav- ljaju vrhovnoj komandi u Skoplju, da su Turci kušali dva puta ispasti iz Jedrene, prvi put devetog, a drugi put trinaestog novembra, no svaki put bijahu suzbijeni od srpske vojske uz velike gubitke. Očekuje se jedan veliki turski ispad iz Jedrene. Rusija mobilizira. Brzojavljuju iz Begrada, da je prama jednom naročitom izvještaju iz Petrograda na ministarskoj sjednici izjavio ministar vojni da je Rusija potpuno spremna za rat. Go- vori se, da su učinjene sve pripreme za mobilizaciju šest korpusa. Svi ruski rezer- visti, koji borave u njemačkoj pozvani su pod oružje. Tri će vladara ući u Carigrad. Pariški ,Echo de Paris“ piše, da će kralja Peitar prispjeti u Čataldžu, da s kra- ljem Ferdinandom udje Carigrad, njima će se pridružiti i grčki kralj Gjuro. Brzojavne vijesti. (Brzojavi stigli jučer u jutro.) Turci varaju bijelim zastavama. CETINJE. Jučer oko podne pojačane turske trupe pokušale su da povrate luku Singjiu napadajuć predstraže desnokrilne kolone primorskog odreda. Navaljivahu ar- tiljerijom; napadaj je bio jak. Pred veče» neprijatelj je istakao bijele zastave. Kad im se Crnogorci približiše, opališe turske trupe : ploton, ali spremni Crnogorci osuše vatrom i prve redove pokosiše. Poraženi Turci raz- bjegli su se, no ustavljajući se do Lješa. Ostavili su mnogi mrtvih i ranjenih. Crnogorski uspjesi. Singjlja zauzeta. CETINJE. Neprijatelj se je povukao u neredu k Lješu. Kod turske vojske vlada panika i nered, tako te nije sposobna da dade ozbiljnu bitku, Vojska je svečano ušla u Singjiju. Zarobljena je velika količina hrane. Prve crnogorske kolone pred samim Skadcom. CETINJE, Pri prelazu preko Bogjevice, odred Vukotića imao je velike napore. Sni- jeg je zatrpao dva vojnika. Prve kolone od- reda stigle su pred Skadar. Ružno, kišovito vrijeme traje neprestano. Srpska vojska zauzela Bitolj. BEČ, 19. Srpska je vojska triumfalno potukla turke kod Monastira, zarobila 50.000 vojnika, sve generale, među njima Zekipašu, Fetipašu, Djavidpašu i zauzela grad. Izlaz Srbije na more. Vrlo značajna izjava. Svi srpski narodni zastupnici iz Bosne i Hercegovine i virilni članovi sabora izdali su izjavu, kojom brane zahtjev Srbije da dobije izlaz na more i ustaju protiv autono- mije Arbanije. Evo te izjave: