Strana 2. ,CRVBNA HRVATSKA“ Broj 96. primorski sa sjedištem u Draču. Obrazovano je do sada svega 11 okruga na osvojenom zemljištu od 76.000 km?., Obrazovani okruzi Primorski, Bitoljski i Ohridski uvedoše pri- vremene vlasti. Dramatičar Nušić načelnik u Bitolju. BEOGRAD 28. Današnje nekoje novine donose vijest da će bitoljskim načelnikom postati književnik Nušić, koji je bio ranije konzul u Bitolju. — Telegrafska veza sa Bitoljem još se opravlja, jer je za vrijeme bitke bila posve razorena; zbog toga vijesti iz Bitolja stizavaju kasno. Deputacija srpskim vlastima. BEOGRAD, 28. Posljednih dana stižu srpskim vlastima brojne deputacije iz Maće- donije, moleći, da vojska okupira mjesta, koja još nijesu zanzeta i da uspostavi red. U svakoj od tih deputacija ima Turaka i bosanskih iseljenika. Koncentracije turske vojske kod Janine. BEOGRAD, 28. Današnja ,,Tribuna“ javlja, da se turske čete sa svih još ne oku- piranih strana i dio četa pobjeglih sa Bi- tolja koncentrišu u Janini, gdje imade do 50.000 Turaka sa više paša. Zabranjen ulaz srpskim listovima u monarhiju. BEOGRAD, 18. Svim srpskim listovi- ma zabranjen je ulaz u Austro-Ugarsku mo- narhiju. Broj ranjenika u Beogradu. BEOGRAD, 28. U Beogradu imade do sada oko 3500 ranjenika. Deset srpskih bol- ničara pošlo je u Sofiju pomagati Bugarima" Do sada se prijavilo za cijeloga rata samo 500 bolesnih vojnika. Kralj svakog dana posjećuje ranjenike, dariva ih i dugo s njimo razgovara. Kumanovo za Crveni Krst. KUMANOVO, 28. Građani Kumanova poslali su Crvenom Krstu 11.000 dinara iz harnosti za oslobođenje. Uspomena oslobođenja. BEOGRAD, 28. Izrađuju se jubilarne marke sa slikama oslobođenih krajeva. Dalekosežne naredbe. BEOGRAD, 28. Izdane su naredbe u os- vojenim krajevima, da se za sada ne dozvo- ljava nikakovo prelaženje iz jedne vjere u dru- gu, niti prelaženje u pravoslavje onih Srba ili Arnauta, koji su posljednje vrijeme pod silu ili iz praktičnih razloga prešli Izlamu. Ovom naredbom želi se zapriječiti razvijanje vjer- skih agitacija i prigovora kao da Srbija po- goduje na pravoslavlje. Prosuđivanje općeg položaja. BEOGRAD, 28. Ovdje se prosuđuje opći položaj mirnije, naročito pod dojmom komunikacija ,Norddeutsche Zeitung-a“ i uloge posredovanja, koju je preuzela Nje- mačka. Stanovište Srbije nepromjenjeno. BEOGRAD, 28. Srbija svoje stanovište u pogledu izlaza ma more naravno ne mije- nja ni u čemu, jer smatra to svojim životnim pitanjem. U pitanju autonomije Arbanije prepušta odluku sporazumu Velelasti, nada- jući se time sa svoje strane zadovoljiti že- ljama za mirno riješenje spornih pitanja. Pregovori za mir. BEOGRAD, 28. Pregovori za mir sa Turskom vode se dalje. Sinoć su se proni- jele privatne vijesti, da su Turci odbili pred- oge saveznika, ali te vijesti nijesu potvrđene nasuprot pregovori su produženi. Domaće vijesti. Izjave solidarnosti. Općinsko Vijeće u Janjini na svojoj sjednici 24/11. t. g. jedno- glasno je, na predlog Uprave, usvojilo sli- . jedeći zaključak: ,Općinsko Vijeće sakup- Pljeno na današnjoj sjednici, prosvjeduje »proti saspustu općinskih zastupstva Splita pi Šibenika, izjavljuje svoju neograničenu »Soliđarnost sa tim općinskim zastupstvima, ute daje izraza svome udivljenju narodima »balkanskih saveznih država, živom željom, «da njihova sjajna pobjeda bude odružena »podpunim zasluženim uspjehom“. Na istoj je sjednici glasovano K. 200 Crvenom Krstu braći Srbima, Crnogorcima i Bugarima, te izabran Odbor za sakupljanje doprinosa. Narodna resolucija. Resolucija, koju su glasovali narodni prestavnici svih stranaka na poslijednjem narodnom zboru u Zadru, stigla ie sudbena zaplijena. Po neke su stavke u njoj zaplijenjene, i to ne u svakom mjestu iste; sve prema raznim uviđavnostima gos- pode državnih odvjetnika. Oni su, nadamo se, uvjereni kao i mi, da tim ipak nije za- plijenjen glas narodnih predstavnika, glas složnoga naroda Karakteristično. Bečke novine donose da su talijanski đaci skupa s njemačkim u demostracijama klicali: Doije Srbija! Dolje Srbi! i. t. d. Još ćemo što dočekati. Ti bečki talijanski đaci većim su dijelom iz Dalmacije. Nek budu uvjereni, da Srbija neće pasti s njihovih poklika, niti će Italiju njihovi poklici podignuti i dati joj kuraže. Samo je karakteristično, kakva je talijanska duša tih dalmatinskih talijanaca ! Manifestacije u Slnju. U Sinju su ovih dana bile sjajne manifestacije u slavu po- bjedonosnoga bratskog oružja na Balkanu. Manifestacije su se na kraju pretvorile u demostracije protiv Cuvaja i njegova režima. Strana štampa a osobito bečka mnogo se bavi demostracijama i manifestacijama u Dalmaciji u ovo zadnje vrijeme. Štampa se jednako bavi sastankom narodnih predstavni- ka u Zadru, kao i raspustom spljetske i ši- benske općine. Pučka pjesma o ratu na Balkanu. Go- tova je Kapićeva pjesma od kakovih dvije hiljade stihova o ovom svetom ratu balkan- skih naroda za slobodu i prosvjetu. Pjesma je ispjevana pučkim desetercom. Uz pjesmu bit će likovi balkanskih vladara i druge slike sa ratišta. Pjesma se prodava po 1 kr. svaki komad. Tko je želi imati, neka skupa sa naručbom pošalje i novac na g. J. Kapić Spljet. Čist dobitak namijenjen je crnogor- skom i srpskom Crvenom Krstu. Pjesma se sad štampava latinicom, a kašnje će izići i ćirilicom. Tko bi se htio zauzeti u svom mjestu rasprodaje ove pjesme, neka se ob- rati g. J. Kapić. Prodavači primit će deset na sto od uhvatka. Otvoreni plemo komesaru Cuvaju. Kra- ljevskom povjereniku Gosp. Slavku Cuvaju Zagreb. — Potpisana omladina hrvatsko- srpsko-slovenačka u svoje ime, i u ime svih, koji su s njom složni, a koji bilo iz kojih razloga tehničkih ne mogu da potpišu, svje- sna u ovom času, kao i do sada, svih svojih čina, koje je poduzela u borbi za dobro svog naroda, upravlia Vam ovo otvoreno pismo : Naša narodna borba od preporoda do danas rodila se uz najveće žrtve, a prve redove boraca ispunjavala je uvijek omladina. I u ovome času omladina stoji nepokolebivo i puna odvažnosti i pregaranja nastavlja borbu, koju joj očevi namriješe. Omladina se našla okupljena i proti Vama, čim zasje- doste protiv volje naroda na bansku stolicu, a njezin otpor poprimi jače i šire granice, kad po ukinuću ustava dođoste u Zagreb u svojstvu kr. komesara. Ustajali smo, ustajemo i ustajaćemo uvijek i najodlučnije proti sva- kom protunarodnom sistemu, pa i proti svim osobama, koje tome sistemu služe, a tim jače, budu li to sinovi naše zemlje. Vi ne zastupate interese marodne i pomažete one, koji hoće, da uguše u nama onu bes- mrtnu čežnju za jedinstvom i slobodom na- šega naroda. Vi ne štedite najvećih svetinja narodnih, i tim ponizujete pred čitavim kul- turnim svijetom one velike ideale, plemeni- tih naših pređa, što u velikoj vjeri i neiz- mjernim zanosom pogibuhu za spas svoje otadžbine, čitave ove monarhije, a na korist opće čovječanske kulture. Vi ponizujete nas, potomke tih velikana, a našu borbu omalo- važujete i podmećete joj namjere, nedostojne civilizovanog i kulturnog naroda. Vi ne podvrgavate svoje osobne ambicije volji jed- nog silnog, velikog, ponosnog naroda. Mi smo djeca rođena u dobi ustavnih borbi, odgojena u idealima narodnog suvereniteta, a zadojena neoskvrnjenim i svetim primjerima svojih pređa. Mi obožavamo našu narodnu ljepotu, naš narodni moral. Mi hoćemo, da da dalje dižemo svoj narod, vičan, da gine za svoje velike ideale, i da očuvamo njegovu povjest neokaljanu i čistu. Mi žrtvujemo sve svoje osobne koristi, za dobro naše narodne cjeline. Prema tome, naša je borba nepo- mirljiva. U toj borbi padaju iz dana u dan žrtve za žrtvama. Doba Vašeg komesarijata u Hrvatskoj jedan je nepregledni niz groz- nih žrtava. Vaše oružane mase oskvrniše nam ono sveto Strossmayerovo ognjište zna- nosti; naše srednješkolsko đaštvo baštinici naših narodnih tečevina i bubući čuvari narodnih amaneta od Vas progonjeni stra- daju; naši drugovi policajno se gone u tam- nice, bacaju i ginu; naš se narodni imutak protiustavno troši, naš puk je potlačen i bespravan; glas naše javnosti je ugušne, naše kulturne radnike tjerate iz domovine, tamnicama mučite i građanskih prava liša- vate. U Hrvatskoj se ne poštuje ni osobna sloboda ni imutak ... a sve to u ovom ve- likom času, kad naša nacija u slobodnim i ustavnim državama zameće divsku borbu, za oslobođenje nače potlačene raje i osve- ćuje krvavo Kosovo polje, poslije punih pet vijekova nečovječnog robovanja. Mi, iz ovih zemalja bez ustava i slobode, gledamo pro- lijevanje naše krvi u boli, što ne možemo da prisustvajemo tom velikom djelu, stva- ranja naše historije, upoređujući Starom Srbijom i Makedonijom Hrvatsku i Sla- voniju, dolazimo do zaključka, me, da je krajnje vrijeme, da se i u Hrvaskoj povrati narodu ustav i sloboda. 'To svoje mnijenje potkrepljujemo najnovijim, velikim iskustvom otomanskog carstva, da se neus- tavnim putem, bajonetima i vješalima ne wože satrti snaga i volja narodna. Držimo, da će ovo naše razlaganje potkrijepiti i jedna jedinstvena, neosporiva činjenica, da se i u našoj užoj domovini osjeća gibanje one silne, latentne energije narodne, koja se u više zgoda na užas dušmanu okušala, ta očajna borba, što se odigrava u ovoj bezglasnoj duši naših širokih masa, vičnih da taje svoje