Strana 2.

,CRVBNA HRVATSKA“

Broj 96.

 

primorski sa sjedištem u Draču. Obrazovano
je do sada svega 11 okruga na osvojenom
zemljištu od 76.000 km?., Obrazovani okruzi
Primorski, Bitoljski i Ohridski uvedoše pri-
vremene vlasti.

Dramatičar Nušić načelnik u Bitolju.

BEOGRAD 28. Današnje nekoje novine
donose vijest da će bitoljskim načelnikom
postati književnik Nušić, koji je bio ranije
konzul u Bitolju. — Telegrafska veza sa
Bitoljem još se opravlja, jer je za vrijeme
bitke bila posve razorena; zbog toga vijesti
iz Bitolja stizavaju kasno.

Deputacija srpskim vlastima.

BEOGRAD, 28. Posljednih dana stižu
srpskim vlastima brojne deputacije iz Maće-
donije, moleći, da vojska okupira mjesta,
koja još nijesu zanzeta i da uspostavi red.
U svakoj od tih deputacija ima Turaka i
bosanskih iseljenika.

Koncentracije turske vojske kod Janine.
BEOGRAD, 28. Današnja ,,Tribuna“
javlja, da se turske čete sa svih još ne oku-
piranih strana i dio četa pobjeglih sa Bi-
tolja koncentrišu u Janini, gdje imade do
50.000 Turaka sa više paša.

Zabranjen ulaz srpskim listovima u monarhiju.

BEOGRAD, 18. Svim srpskim listovi-
ma zabranjen je ulaz u Austro-Ugarsku mo-
narhiju.

Broj ranjenika u Beogradu.

BEOGRAD, 28. U Beogradu imade do
sada oko 3500 ranjenika. Deset srpskih bol-
ničara pošlo je u Sofiju pomagati Bugarima"
Do sada se prijavilo za cijeloga rata samo
500 bolesnih vojnika. Kralj svakog dana
posjećuje ranjenike, dariva ih i dugo s njimo
razgovara.

Kumanovo za Crveni Krst.

KUMANOVO, 28. Građani Kumanova
poslali su Crvenom Krstu 11.000 dinara iz
harnosti za oslobođenje.

Uspomena oslobođenja.

BEOGRAD, 28. Izrađuju se jubilarne
marke sa slikama oslobođenih krajeva.

Dalekosežne naredbe.

BEOGRAD, 28. Izdane su naredbe u os-
vojenim krajevima, da se za sada ne dozvo-
ljava nikakovo prelaženje iz jedne vjere u dru-
gu, niti prelaženje u pravoslavje onih Srba ili
Arnauta, koji su posljednje vrijeme pod silu
ili iz praktičnih razloga prešli Izlamu. Ovom
naredbom želi se zapriječiti razvijanje vjer-
skih agitacija i prigovora kao da Srbija po-
goduje na pravoslavlje.

Prosuđivanje općeg položaja.

BEOGRAD, 28. Ovdje se prosuđuje
opći položaj mirnije, naročito pod dojmom
komunikacija ,Norddeutsche Zeitung-a“ i
uloge posredovanja, koju je preuzela Nje-
mačka.

Stanovište Srbije nepromjenjeno.

BEOGRAD, 28. Srbija svoje stanovište
u pogledu izlaza ma more naravno ne mije-
nja ni u čemu, jer smatra to svojim životnim
pitanjem. U pitanju autonomije Arbanije
prepušta odluku sporazumu Velelasti, nada-
jući se time sa svoje strane zadovoljiti že-
ljama za mirno riješenje spornih pitanja.

Pregovori za mir.

BEOGRAD, 28. Pregovori za mir sa
Turskom vode se dalje. Sinoć su se proni-
jele privatne vijesti, da su Turci odbili pred-
oge saveznika, ali te vijesti nijesu potvrđene
nasuprot pregovori su produženi.

Domaće vijesti.

Izjave solidarnosti. Općinsko Vijeće u
Janjini na svojoj sjednici 24/11. t. g. jedno-
glasno je, na predlog Uprave, usvojilo sli-

. jedeći zaključak: ,Općinsko Vijeće sakup-

Pljeno na današnjoj sjednici, prosvjeduje
»proti saspustu općinskih zastupstva Splita
pi Šibenika, izjavljuje svoju neograničenu
»Soliđarnost sa tim općinskim zastupstvima,
ute daje izraza svome udivljenju narodima
»balkanskih saveznih država, živom željom,
«da njihova sjajna pobjeda bude odružena
»podpunim zasluženim uspjehom“.

Na istoj je sjednici glasovano K. 200
Crvenom Krstu braći Srbima, Crnogorcima
i Bugarima, te izabran Odbor za sakupljanje
doprinosa.

Narodna resolucija. Resolucija, koju su
glasovali narodni prestavnici svih stranaka
na poslijednjem narodnom zboru u Zadru,
stigla ie sudbena zaplijena. Po neke su stavke
u njoj zaplijenjene, i to ne u svakom mjestu
iste; sve prema raznim uviđavnostima gos-
pode državnih odvjetnika. Oni su, nadamo
se, uvjereni kao i mi, da tim ipak nije za-
plijenjen glas narodnih predstavnika, glas
složnoga naroda

Karakteristično. Bečke novine donose
da su talijanski đaci skupa s njemačkim u
demostracijama klicali: Doije Srbija! Dolje
Srbi! i. t. d. Još ćemo što dočekati. Ti
bečki talijanski đaci većim su dijelom iz
Dalmacije. Nek budu uvjereni, da Srbija
neće pasti s njihovih poklika, niti će Italiju
njihovi poklici podignuti i dati joj kuraže.
Samo je karakteristično, kakva je talijanska
duša tih dalmatinskih talijanaca !

Manifestacije u Slnju. U Sinju su ovih
dana bile sjajne manifestacije u slavu po-
bjedonosnoga bratskog oružja na Balkanu.
Manifestacije su se na kraju pretvorile u
demostracije protiv Cuvaja i njegova režima.

Strana štampa a osobito bečka mnogo
se bavi demostracijama i manifestacijama u
Dalmaciji u ovo zadnje vrijeme. Štampa se
jednako bavi sastankom narodnih predstavni-
ka u Zadru, kao i raspustom spljetske i ši-
benske općine.

Pučka pjesma o ratu na Balkanu. Go-
tova je Kapićeva pjesma od kakovih dvije
hiljade stihova o ovom svetom ratu balkan-
skih naroda za slobodu i prosvjetu. Pjesma
je ispjevana pučkim desetercom. Uz pjesmu
bit će likovi balkanskih vladara i druge
slike sa ratišta. Pjesma se prodava po 1 kr.
svaki komad. Tko je želi imati, neka skupa
sa naručbom pošalje i novac na g. J. Kapić
Spljet. Čist dobitak namijenjen je crnogor-
skom i srpskom Crvenom Krstu. Pjesma se
sad štampava latinicom, a kašnje će izići i
ćirilicom. Tko bi se htio zauzeti u svom
mjestu rasprodaje ove pjesme, neka se ob-
rati g. J. Kapić. Prodavači primit će deset
na sto od uhvatka.

Otvoreni plemo komesaru Cuvaju. Kra-
ljevskom povjereniku Gosp. Slavku Cuvaju
Zagreb. —  Potpisana omladina hrvatsko-
srpsko-slovenačka u svoje ime, i u ime svih,
koji su s njom složni, a koji bilo iz kojih
razloga tehničkih ne mogu da potpišu, svje-
sna u ovom času, kao i do sada, svih svojih
čina, koje je poduzela u borbi za dobro svog
naroda, upravlia Vam ovo otvoreno pismo :

Naša narodna borba od preporoda do
danas rodila se uz najveće žrtve, a prve

redove boraca ispunjavala je uvijek omladina.
I u ovome času omladina stoji nepokolebivo
i puna odvažnosti i pregaranja nastavlja
borbu, koju joj očevi namriješe. Omladina
se našla okupljena i proti Vama, čim zasje-
doste protiv volje naroda na bansku stolicu,
a njezin otpor poprimi jače i šire granice,
kad po ukinuću ustava dođoste u Zagreb u
svojstvu kr. komesara. Ustajali smo, ustajemo
i ustajaćemo uvijek i najodlučnije proti sva-
kom protunarodnom sistemu, pa i proti
svim osobama, koje tome sistemu služe, a
tim jače, budu li to sinovi naše zemlje. Vi
ne zastupate interese marodne i pomažete
one, koji hoće, da uguše u nama onu bes-
mrtnu čežnju za jedinstvom i slobodom na-
šega naroda. Vi ne štedite najvećih svetinja
narodnih, i tim ponizujete pred čitavim kul-
turnim svijetom one velike ideale, plemeni-
tih naših pređa, što u velikoj vjeri i neiz-
mjernim zanosom pogibuhu za spas svoje
otadžbine, čitave ove monarhije, a na korist
opće čovječanske kulture. Vi ponizujete nas,
potomke tih velikana, a našu borbu omalo-
važujete i podmećete joj namjere, nedostojne
civilizovanog i kulturnog naroda. Vi ne
podvrgavate svoje osobne ambicije volji jed-
nog silnog, velikog, ponosnog naroda. Mi
smo djeca rođena u dobi ustavnih borbi,
odgojena u idealima narodnog suvereniteta, a
zadojena neoskvrnjenim i svetim primjerima
svojih pređa. Mi obožavamo našu narodnu
ljepotu, naš narodni moral. Mi hoćemo, da
da dalje dižemo svoj narod, vičan, da gine
za svoje velike ideale, i da očuvamo njegovu
povjest neokaljanu i čistu. Mi žrtvujemo sve
svoje osobne koristi, za dobro naše narodne
cjeline. Prema tome, naša je borba nepo-
mirljiva. U toj borbi padaju iz dana u dan
žrtve za žrtvama. Doba Vašeg komesarijata
u Hrvatskoj jedan je nepregledni niz groz-
nih žrtava. Vaše oružane mase oskvrniše
nam ono sveto Strossmayerovo ognjište zna-
nosti; naše srednješkolsko đaštvo baštinici
naših narodnih tečevina i bubući čuvari
narodnih amaneta od Vas progonjeni stra-
daju; naši drugovi policajno se gone u tam-
nice, bacaju i ginu; naš se narodni imutak
protiustavno troši, naš puk je potlačen i
bespravan; glas naše javnosti je ugušne,
naše kulturne radnike tjerate iz domovine,
tamnicama mučite i građanskih prava liša-
vate. U Hrvatskoj se ne poštuje ni osobna
sloboda ni imutak ... a sve to u ovom ve-
likom času, kad naša nacija u slobodnim i
ustavnim državama zameće divsku borbu,
za oslobođenje nače potlačene raje i osve-
ćuje krvavo Kosovo polje, poslije punih pet
vijekova nečovječnog robovanja. Mi, iz ovih
zemalja bez ustava i slobode, gledamo pro-
lijevanje naše krvi u boli, što ne možemo
da prisustvajemo tom velikom djelu, stva-
ranja naše historije, upoređujući Starom
Srbijom i Makedonijom Hrvatsku i Sla-
voniju, dolazimo do zaključka, me, da je
krajnje vrijeme, da se i u Hrvaskoj
povrati narodu ustav i sloboda. 'To svoje
mnijenje potkrepljujemo najnovijim, velikim
iskustvom otomanskog carstva, da se neus-
tavnim putem, bajonetima i vješalima ne
wože satrti snaga i volja narodna. Držimo,
da će ovo naše razlaganje potkrijepiti i jedna
jedinstvena, neosporiva činjenica, da se i u
našoj užoj domovini osjeća gibanje one silne,
latentne energije narodne, koja se u više
zgoda na užas dušmanu okušala, ta očajna
borba, što se odigrava u ovoj bezglasnoj
duši naših širokih masa, vičnih da taje svoje