ROVNIK IZA AUSTRO-UGARSKU NA GO-
INU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO
UNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU
RETPLATA MINE — SMATRA SE PRED-

God. XXII.

Dubrovnik, 3. Dećembra.

Prama dodanašnjim vijestima sklo-
ljeno je primirje između balkanskih
aveznih država i Turske. Rika to-
ova je prestala, pucanje pušaka ušu-
jelo, krv je prestala da teče, da se
rolijeva i natapa krševe, polja i vode.
adati se je, da ovo primirje znači
redvečerje mira. Ubjeđeni smo, da
je i primirje, a tako i eventualni mir,
sklopljeno tako da zadovoljuje; save-
zne balkanske države barem mini-
malno, hoćemo da kažemo, 'tako da
su one herojske borbe, junački pod-
vizi i besprimjerno požrtvovanje —
ovjenčane uspjehom i dobrim plo-
dom.

Vijesti kažu, da je primirje sklo-
pljeno u nedjelju, 1, ovog mjeseca,
i to za 14 dana. Obostrane vojske
sadržavaju svoje sadašnje pozicije, a
za vrijeme primirja ne smiju se ni
pojačavati ni opskrbljavati munici-
jom.

Koji su uvjeti mira, to se pozi-
tivno ne zna.

Jedna vijest iz Pariza donosi, da
bi po ugovoru mira Srbija dobila
Staru Srbiju i Novi Pazar, Grčka Epir,
Bugarska Traciju gdje bi linija Mi-
dije do Dede-Agača ili Kavale sačinja-
vala granicu između bugarskog i tur-
skog posjeda; Jedrene da bi i nada-
lje pripadalo Turskoj, Macedonija do-
bila bi autonomiju sa Solunom glav-
nim gradom, isto tako i Albanija,
samo što bi jedan dio nje dopao Cr-
noj Gori. Macedonija i Albanija bile
bi pod suverenitetom balkanskih dr-
žava, a Turska stupila bi u balkan-

ski savez.

#
ko *

Međunarodna situacija, i ako se
uporno tvrdi da će se sve riješiti
mirnim putem, nije sasvim jasna, te
prema raznim vijestima, zapletaji ni-
jesu isključeni.

Prama glasovima štampe izgleda
da Evropa stoji pred skorim novim
ratom, a prema izjavama službenih
i poluslužbenih novina regbi da do
rata neće nikako doči. Ali svakako
stoji, da svak hoče da bude prepra-

1JENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE

 

DUBROVNIK, 4. DEĆEMBRA 1912.

van. Ono što dosta zabrinjuje ja“-
nost, to su vladini prijedlozi uw-oba
parlamenta, u Beču i Pešti, To je
prijedlog jednog novog zakona za
slučaj rata. Paragraf 9. tog projekta
traži da svak, do 50-te godine, može
biti pozvan u vojnu službu, te i oni,
koji su bili proglašeni nesposobnim
na sve tri stavnje, — u odnosnim
općinama. Ovaj novi vojni zakon tre-
bao bi biti predložen objema parla-
mentima već danas.

Štampa u monarhiji u velike se
bavi ovim zakonskim projektom.
»Neue Freie Presse“ ističe, kako će
ovim zakonom biti bijeda ništa ma-
nja od ratne, pa se nađa da će ovaj
zakon proći, ali moderiran; & » Arbei-

ter Zeitung“ ističe kako će najgore -

biti jadnom radništvu, kad mjesto
državnog prava zauzme zlast sablje.

 

Ćuk u Zagrebu.

Onaj zamjerni diplomatski talenat, koji
istovariva svoje dubokoumne produkte u
strpljive stupce zagrebačke ,,Hrvatske“ a
koji sve može da bude drugi no glavom (a
koliko se može da govori o glavi u kon-
kretnom slučaju!) gosp. Kerubin Šegvić, još
je jednom dignuo svoj distonani glas.

On — diplomatski talenat uzimlje u
obranu potpunu autonomiju Albanije, a znate
li za što? ,Jer su svi narodi čeda božja,
»pa niko ne zna što od njih može jednom
»biti“. — Za čas nećemo istraživati iz koje
li je talijanske novine te lijepe stvari izgu-
sario! Ostavimo za čas i pitanje same arba-
naške autonomije, čijem rješenju neće baš
mnogo da doprinese g. Kerubin Šegvić.
Drugo nas nešto pri tom zanima.

Kad je cijeli naš čestiti hrvatski narod
sa rijetkom jednodušnošću i srčanošću izra-
zio svoje udivljenje slobodnoj braći na Bal-
kanu a napose viteškim osvetnicima Kosova
i dokazao nezatajivim faktima svoju potpunu
srdačnu solidarnost sa divnim  zatočnicima
slobode, tada je onaj isti preuzvišeni gos-
podin ćuk napisao nedostiživo mudar čla
nak — Logika interesa, u kojem se je zno-
jio da dokaže kako simpatije Hrvata iz raz-
log& narodnih interesa a zalbjivši svaku
sentimentalnost, ne smiju da budu na strani
balkanskih kršćanskih naroda;

Sada, kada je taj dubokoumnik zabora-
vio željeznu logiku interesa, pa se hvata
sentimentalnog razlogi, da su svi narodi
božja čeda.

RVENA HRVATSKA

PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A
DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE
PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA
PO RETKU,A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI
VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBIuzRAZ-
MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA

ROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. &8Wg8a8POJEDINI BROJ 10 PARA 8888 NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA

IZDAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR.

 

Broj 97.

 

Slučaj je htio, da se u oba ta navrata
onda ,interes“ a sada ,,sentimentalnost“ s
jedne strane direktno kose sa interesima
Srba, s druge se divno pokrivaju sa mislima
gospode na Ballplatzu. Pitanje je, kad je
taj gospodin iskren, je li onda kad brani
suhi interes u politici ili kad u politici do-
pušta i sentimentalnost ?

Nas nije strah, da zar auktoritativni glas
g. Kerubina Šegvića pomuti divnu harmo-
niju koja se razvila u cijelom našem narodu
bez razlike stranaka pače uz osobito pleme-
nito i samoprijegorno nastojanje stranke
prava. Jedinstvo je shvaćanja neisbrisivo
zapečaćeno epokalnom rezolucijom svih na-
rodnih prvaka od 24 pr. mj. u Zadru.

Htjeli smo samo, da još jednom upremo
prstom u nespretno baratanje perom sa strane
čovjeka, komu je dano da tako dvojbenim
umnim produktima kiti stupce  glav-
nog glasila stranke prava u Zagrebu.

oketa o jezičnom zbiiženju Jagoslavesa.

— , Veda“;sigvisni dvomjesečnik:.. za zna-
nost i kulturu, koji izlazi u Gorici na slo-
venskom i srpsko-hrvatskom jeziku, potiče
anketu o jezičnom zbliženju Jugoslavena
obzirom na aktualnost predmeta, te moli za
odgovor sve one, što se zanimaju za riješe-
nje tog problema i postavlja ova pitanja:

A. 1. Kakav odnošaj želite među Slo-
vencima i Hrvatima? Zadovoljava li Vas
možda današnji odnošaj? 2. Jeli opseg slo-
venskoga jezika dosta velik, da se mogu
uspješno razvijati sve grane književnosti ?

B. 1. Treba li željeti, da se slovenski
jezik razvija sasvim neodvisno od hrvatskoga?
2. Treba li željeti, da Slovenci napuste sas-
vim svoj jezik? 3. Ili smatrate veliku srod-
nost među oba jezika uspješnim uvjetom
budućeg združenja?

€. 1. Mislite li, da se zbliženje i ko-
načno jezično združenje može obaviti samim
ustavo-političkim odnošajima? 2. Koju će
ulogu pri procesu zbližavanja imati jeziko-
slovlje? 3. Koju ulogu praksa ? 4. Kako za-
mišljate zbliženje slovenske pravne, gospo-
darske i političke terminologije srpsko-hrvat-
skoj? Koji bi organ bio tome podesan? 5.'
6. 7. isto u pogledu tehničke, medicinske,
filozofske terminologije. 8. Bi li srbsko-hr-
vatski jezik imao od potrebe, da izluči one
turske, arapske, mađarske i t. d. riječi, koje
se mogu odstraniti iz jezičnog blaga, a da
pri tom ne bi trpjela individualnost srpsko-
hrvatskog jezika? 9. Ili bi slovenski jezik
trebao, da izlučuje one riječi, koje se sasvim
razlikuju od hrvatskih izraza, pa da ih ne
domješćuje dragim dobrim slavenskim rije-
čima, bližim (ako ne istim) srpsko-hrvatkim 1
10. Koja bi organizacija najzgodnije vodile