CIJENA JE LISTU UNAPRIJEDA: ZA DU- ODGOVORNI UREDNIK: IVO ARSETE BROVNIK I ZA AUSTRO-UGARSKU NA GO- DINU KRUNA 10.— ZA INOZEMSTVO KRUNA 12.— KO NE VRATI LIST KAD MU PRETPLATA MINE — SMATRA SE PRED- BROJEN ZA DOŠASTO POLUGODIŠTE. IZLAZI SVAKE SRIJEDE I SUBOTE. God. XXII. Dubrovnik, 1%. dećembra. Jedan od najvećih političkih do- gađaja zadnjih dana jest ostavka mi- nistra rata Auffenberga i šefa vrho- vnog štopa Schemue. Ostavke ovih dvaju najviših vojnih dostojanstve- nika u Monarhiji došle su sasvim nenadno i u doba kritično, te to i bijaše upravo uzrok da su pobudile voliko zanimanje i potisle u poza- dinu mnoga velika politička pitanja koja su danas na dnevnome redu. Ostavke su i primljene. Glas o ovim važnim promjenama brzo se i na daleko pronio. Zabrinu- tost je znatno porasla, a svak ih je, više manje, dovodio u vezu sa sada- šnjim vanjskim političkim položajem. Izgleda da su u najveću zabrinutost i najdublje uzbuđenje. bacile zastup- nike u parlamentu, koji su odmah interpelisali vladu za neko izjaš- njenje. Službeni krugovi tumače ove os- tavke tako da se svak umiruje, Pro- uzrokovao ih nije ni najmanje vanj- ski politički položaj, nego su uzroci sasvim unutrašnje administrativne prirode. Kriza u ratnoj upravi, uvje- ravaju kompetentni faktori, nije ne- nadna, nego datuje još od dulje vre- mena. k : * Zabrinutost nije možda toliko na- stala zbog samih demisija koliko radi promjene na ratnoj upravi. Ministra Auffenberga će da zamijeni general Krobatin, a šefa glavnog štaba Sche- muu. Hetzendorf. Poznato je, da je posljednji u svoje vrijeme dao demi- sije na to mjesto poradi miroljubive Aerenthalove politike, Sasvim tim svi mjerodavni fak- tori izjavljuju, da te promjene nijesu po ni po što uslijedile usljed vanj- skog položaja, nego, naprotiv, da je položaj sada vrlo povoljan za mir. »Neue Freie Presse“ ističe, da su novoimenovani visoki vojni dostojan- stvenici najbolji i najvrijedniji voj- nici, i da njihovo naimenovanje ima da pokaže prepravnost, goto- DUBROVNIK, vost i tualnost. spremnost za svaku even- e I po bečkim novinama situacija je sve bolja i bolja, a izgledi su za mir sve veći. Sa svijeh se strana po- država nada, da će se na _poslanič- koj konferenci doći do sporazuma i da će še sva sporna pitanja i svi nesporazumci riješiti samo mirnijem putem. Svak hoće da na svaku even- tualnost bude prepravan, a svak se opet nada da do rata neće doći. I doista, evropejski rat bio bi strašan ; strašan i na samu pomisao, da bi se moglo oružano sukobiti dvadeset mi- lijuna vojske! I najbolja će garancija za mir, izgleda, biti to što će svak da pokaže svoju snagu i gotovost. Vijesti kažu, daje program _kon- ference već utanačen u glavnome. Konferenca će se držati svakako za vrijeme mirovnih pregovora, koji će, kako posljednje vijesti kažu, zapo- četi u ponedjeljak. 16. ov. mj., a ne danas, kako je bilo ustanovljeno. Uz- rok, s kojega bi početak pregovora bio odgođen za ponedjeljak, bio bi to, što je turski mirovni izaslanik oklijevao da pođe. # ko % Ima nekoliko vremena, da su be- čki listovi bili poplavili vijestima i člancima o nekakvom pokretu među Srbima u južnoj Ugarskoj. Po tim vijestima izgledalo je, da je tamo nekakva buna, Toliki je svijet bivao apšen i zatvaran, & nije se znalo za- što: kuće i čitava sela bila su ču- vana i blokirana. Govorilo se i pisalo o nekakvom jakom pokretu. A kad tamo? Ugarske više vlasti dale su se u izviđanje stvari i nađoše, da od svega toga pokreta nema ni najma- njeg traga, i da su sve te vijesti bile samo izmišljene. Sve ovo donosimo po bečkim no- vinama, koje sada javljaju, kako je sve bilo neosnovano, a uz to donose i izvješća o lojalnim manifestacijama ugarskih Srba. Evo, na ovakav se način kod nas stvaraju afere, istrage, procesi i sli- 14. DECEMBRA 1912. , mjesto. CRVENA HRVATSKA PRETPLATA I OGLASI ŠALJU SE UPRAVI A DOPISI UREDNIŠTVU LISTA; ZA IZJAVE PRIOPĆENA, ZAHVALE PLAĆA SE 30 PARA PO RETKU, A ZA OGLASE 16 PARA. OGLASI VIŠE PUTA ŠTAMPANI PO POGODBI uzRAZ- MJERAN POPUST. NEFRANKIRANA PISMA ..se.e POJEDINI BROJ 10 PARA saaoa NEPRIMAJU SE. RUKOPIS SE NE VRAĆA DAJE ŠTAMPARIJA DE GIULLI I DR. Broj 100. === čno. Bilo bi dobro, da svuda izasla- nici vlasti ispituju i izviđaju, prou- čavaju, provjeravaju referate što im potčinjeni podnose i na temelju ko- jijeh mnogijem stvaraju neprilika i štete. Politički pregled. Demisije ratnog ministra i šefa general- nog štaba. U utorak su predali dimisije rat- ni ministar Anffenberg i šef generalnog štaba Schemua. Obje su demisije primljene, o uzrocima demisije pronose se razne vijesti. Ostavci Sehemue ne pripisuje se vvlika va- žnost, jer se je njega smatralo privremenim. Njegov predšasnik Konrad :von Hiitzendorf, koji uživa potpuno povjerenje predstolona- sljednika,, morao je u svoje vrijeme otstu- piti radi poznatog istupa proti Italiji. Pošto su se odnošaji sa Italijom popravili to se Konrad von Hiitzendori vraća opet na svoje Krobatin. Poziv u Konradovu na čelo gene- ralnog stožera pripisuje se velika. važnost, jer je on poznat kao pristaša ratnog riješa- - vanja svih sporova. U svezu s tim dovodi se i austro-ugarski zajam od 250 milijuna kruna. Izjava ruskog poslanika u Rimu. Rimska » Iribuna“ donosi razgovor njenog urednika sa Krupenskim, ruskim poslanikom u Rimu. Krupenski je rekao: Držim da Italija ima najveći interes, da Srbija potpuno neodvisna, zagospodari jednom lukom — naravno trgo- vačkom — na jadranskom moru. Što se tiče neodvisnosti Albanije Krupenski je izjavio: Narodnosti će se. lako složiti u neodvisnosti Albanije, samo sumjam da li će se stvoriti taj arbanaški narod. Wali mu etnička veza. Mnogobrojne centrifugalne sile pomogle bi cijepanju te arbanaške države, U Albaniji ima turaka, pravoslavnili, grka, srba, a gdje su arbanasi? Ovo ime ne definira jedan etnički razvijeni i savršeni narod. Arbanasi su raštrkani po svijetu više nego što ih ima u njihovoj zemlji, iz čega se lako da «pred- postaviti, da kad se sutra konstituira arba- . naška država, da ova, nadvladana od slučaj- no gospodnjućeg elementa na vladi, izgubi svoj katakter neodvisnosti i da pade pod gospodstvo koje druge vlasti. Onda bi svaka narodnost imala puno razloga da se opre ovome sutrašnjem balkanskom pro- gramu. Dologati balk. saveznijeh država. Bu- garska je izaslala na pregovore presjednika sobranja Danava, svog londonskog poslanika Makarova, generalisimus Savov, i ministar financija Teodorov. — Od Srbije su imeno- a po < s DES I Autfenberga našlijeđuj“ Aleksundar— 5 g # x t “