Broj 100. ,CRVENA HRVATSKA“. Strana 3. vodi na Bosanku. Nije bilo nikakove štete, ali mislimo, da ne bi bilo suvišno, kad bi se mine nešto solidnije pokrile, da se tako izbjegne svakoj eventualnoj nesreći. Otvoreni dućani. Javlja nam mjesna Trgovačka Obrtnička Komora za ravnanje općinstva, da će u nedjelje 22. i 28. pro- sinca o. g. te 5. i 12. siječnja 1913. biti otvorene sve mjesne trgovine od 6 sati u jutro do 2 sata poslije podne. Vrijedno da se uvaži. 'liho, bez buke i reklame stala je da na najsolidniji način razvija svoje blagotvorno djelovanje zadruga ,,Providnost“. Priučiti, prisiliti na- rod da štedi, to joj je glavna svrha, a osniva se na principu uzajamne pripomoći, Ova je ustanova u sjevernoj Dalmaciji naišla na ta- kovo razumjevanje, da su je najviđeniji njeni muževi ne samo moralno poduprli, već i sami začlanili. Dubrovnik u kolu sa ostalim gradovima ne smije zaostati. Nije to speci- jalno naš sud, nego uvjerenje svih onih te su se imali prigode uputit u njezinu kon- strukciju, da je ,,Providnost“ u svojoj biti takove naravi, te je njezin uspjeh u najužoj svezi s ekonomskim podignućem našega na- roda. U ovakovim je institucijama uspjeh uvjek u upravnom razmjeru sa brojem čla- nova; za to se i obraćamo u prvom redu na našu inteligencu da primjerom prednjači i začlani se. To će bit korisno svakom po- jedinom, a opet će svojim imenima pružiti ustanovi i veliku moralnu potporu. Mi ćemo se u par navrata osvrnut na glavnije ose- bine ,Providnosti“ i time upoznati širu jav- nost barem s elementarnijim njezinim prin- cipima; za sad najtoplije preporučamo na- šim sugrađanima gosp, Gabrijela Čugelja, sadašnjeg izaslanika zadruge. Zadnja domaća zabava. Sutrašnja domaća zabava u Sokolu počinje na 7 sati. Potrajatće do kasnijeg. Pozivlju se članovi odbora za sakup- ljanje priloga Crvenom Krstu balkanskih kršćanskih naroda, da izvolo doći sutra u 11 sati prije podne u društvene lokale na Placi.na sastanak u kom će se raspravljat o konačnim računima i apsolutoriju odboru. Koncerat. Sinoć od 7 — 8!/, srpska muzikalfizvršila je na Placi birani program. Kinematograf. U četvrtak su ponovno počele kinematografske predstave u Bondinu teatru. Predstave su svako veče osim po- nedjeljka, a program se mijenja svake druge večeri. Cujemo, da ćemo imati i drugi ki- nematograf, i to na Pilama. Poštanske vijesti. U dane 20, 21, 23 i 24 decembra t. g. kod poštanskih era- rijalnih ureda ove pokrajine služba će biti produljena do 7 ura u večer i za primanje i razdavanje diližanskih pošiijaka, a u ne- djelju 22. decembra t. g. uzdržati će se kod istih služba od 8 ura jutra do 6 ura poslije podne. Pohvalno. Da počasti uspomenu pok. g. Pera Miletića ugl. obitelj Linardovich pri- ložila je u fond Zakloništa Domus Christi K 20. — U počast uspomene g. luka Mi- loslavića darovao je Pučkoj Kuhinji g. Marko "Tomašević K 10. — Prigodom smrti g. Luka Miloslavić udijeli mjesnom dječjem zakloni- štu g. Marko "Tomašević K 10. Poslije primirja. Oko Skadra troje rat. Tureka vlada posreduje. Prekojučer smo sa Cetinja primili ovaj brzojav: Turci ne prestaju sa izazivanjom s Brdice, 'Taraboša i Skadra. Napadaju arti- ljerijskom vatrom crnogorske predstraže na- noseći nešto štete crnogorskim trupama. Crnogorska je vojska silno ogorčena na ova drska izazivanja i njihove starješine imaju muke da zadrže vojnike od napada. Na iza- zivanja odgovara se samo artiljerijskom palj- bom, koja uvijek učutka tursku artijeriju. Njemački poslanik Kkardt, dobio je od tur- ske vlade ponovno uputstva za komandanta Skadra, te je ponudio crnogorsku vladu, da ona opet posreduje da se komandantu uruče ova nova uputstva od turskih vojnih vlasti. Ponuda je odbijena s obzirom na držanje komandanta Skadra prema crnogorskom par- lamenteru i radi nepoštovanja. Bugarsko-Rumunjski odnosi. Sve rumunjske novine ističu vrlo stre- tan i uspješan upliv Daneva, keji sg založio da bude utvđena potreba iskrenih i prija- teljskih odnosa između Bugarske i Rumunjske. Francuska prama Srbiji. Ministar presjednik Poincarč imao je odužu konferenciju sa srpskim odaslanikom Novakovićem. Iz ovog sastanka je Novako- vić saznao do koje mjere može Srbija da računa na dobrohotnu potporu Francuske pri raspravljanju i odlučivanju o njenim zahtje- vima: Konferenca Pašića | Venizelosa. Beogradska »Štampa“ javlja: Jučeranja konferencija ministra predsjednika Pašića sa grčkim ministrom predsjednikom Venizelosom pokazala je potpunu jednodušnost u svim pitanjima mirovne konferencije u Londonu. Delegati balkanskih saveznih država radi će zajednički u svim pitanjima. Austrijski parlamenat U parlamentu se je na 11 o. m. vodila generalna rasprava o vojnom zakonu za potpore onim vojnim pripadnicima, koji bivaju mobilizirani. Heneralni govornik za, Parrer, konstatira da ova zakonska osnova ima za sebe simpatije cijele kuće, Generalni govornik kontra Dr. Lewicki izjavio je, da će Wkranjci pri prvom konfliktu između Austro-ugarske i Rusije biti odlučno na strani Austrije. Izvjestitelj Jeržabek preporuča par- lamentu da pređe na specijalnu debatu ove zak. osnove. Prima se. Zastupnik Fresl na- pada zakonsku osnovu, dokazivajući kako je ona vrlo pogoršano izdanje pređašnjeg zakona. Zastupnici Seidel, Kalina i Winarski preporučaju i opravdavaju svoje predloge za promjene raznih propisa zakonske osnove. Neutralitet Albanije. Plan je Austro-ugarske i Italije da na budućoj konferenciji velevlasti zahtjevaju neutralnost nezavisne Albanije pod zaštitom velevlasti. Borba oko Skadra. Na 12 0. m. primili smo ovaj brzojav: Jučer prije podne turska posada napala je crnogorske položaje bez rezultata. Crnogor- ska je artiljerija napad suzbila šrapnelima. U veče Turci zapališe neka sela ispod 'T'ara- boša da namame nastupanje crnogorske trupe, ali je pokušaj .ostao bezuspješan. Danev | Berchtold. Danev je konferisao sa Berchtoldom o svim pitanjima, koja se tiču Evrope; kasnije se je novinama izjavio da je veoma zado- voljan sa konferencom i da nikako ne vje- raje, da bi moglo doći do rata između Sr-_ bije i Austrije. Prodaja maršalskog štapa. Veliki knez Mihajlović predao je u kra- ljevskoj palači ruski maršalski štap kralju Karolu. Zastupnici velevlasti na konferenci. Slijedeće sedmice držat će se u Lon- donu konferencija velevlasti; zastupat će Austriju grof Mendsdorif, Njemačku knez Lichnovski, Italiju marquis Imperiali, Fran- cusku Paul Cambon,. Rusiju grof Bekendorf, Englešku Sir Grey, Brzojavne vijesti. BEOGRAD, 14. Sa više strana se u javnosti apelira na vladu, da sada još prije ili barem za vrijeme konfe- rencija od poslanika zatraži objelo- danjenje cijele istine o istrazi i aferi Prohaske, da se jednom prestane u štampi uveličavati stvar i uznemiri- vati svijet. Ujedno neka vlada i sa svoje strane iznese sav dokumenti- rani materijal, koji imade u ruci u savezu s tom stvari koja je skoro postala povod velikim komplikacijama. U koliko se ovdje doznaje istraga nije potvrdila ni jedne teške objede srpskih oblasti, a mnogi svjedoci među kojima nekoliko katoličkih al- banskih svećenika iskazali su po- voljno po srpske vlasti. BEOGRAD, 14. — U javnosti i novinstvu se opaža pokret koji ide za ojačanjem nepopustljivosti Srbije u nekim temeljnim pitanjima. Jedan prvak naprednjački u Pravdi posta- - vlja ove tri tačke, od kojih se ma- kar uz cijenu borbe protiv sviju ne smije popustiti, prvom, nikako ne do- zvoliti priključenje eventualnoj Alba- niji vojskom već okupiranih krajeva, koje cijeli narod smatra starinom i otačbinom srpskom, pa makar bili u takovim krajevima Srbi u manjini. Drugo ne dozvoliti Albaniji već za- posjednute zemlje u kojima imade i koliko Srba, prije nego se plebisci- tom stanovništvo izjavi kojoj državi želi pripadati. Treće, pristati samo na takovo riješenje veze sa morem, koje garantira punu nezavisnost slo- bodne Srbije i omogućuje joj da se ne samo slobodno trgovački razvija nego nezavisno od ikoga, pa i od rajboljih saveznika i prijatelja može snabdjevati svim što treba za svoju obranu, da se ne desi da mora za- visiti od drugih i riskirati zapljenu materijala kako je bilo pred rat sa Turskom. Ovaj zahtjev je konse- kvencija po vlastima . priznate ne- zavisnosti Srbije, BEOGRAD, 14. Politika javlja, da je Pašić u Nišu imao važan politi- čki sastanak, u Skoplju dug razgo- vor sa Putnikom i da se povratio osobito zadovoljan. BEOGRAD, 14, Vijesti koje do- šle od delegata mira o utiscima raz- nih sastanaka glase povoljno i ozna- čuje poziciju balkanske i srpske stvari dobro podupitom. BEOGRAD, 14. Na današnjoj slavi krsnoga imena kralj primio . mnoge čestitke i ličnosti i cijelo vri- jeme pokazivao odlično zdravlje, ži- vahnosti i) optimizam. 3